Na Svjetski dan demokracije, 15. rujna, u Osijeku je održana konferencija o novim tehnologijama u poljoprivredi Agro Rocks 2023. u organizaciji Agrokluba.
Ovaj je događaj okupio brojne poljoprivredne proizvođače, poduzetnike te predstavnike znanstvenog, javnog i civilnog sektora.
Sudionici skupa tematizirali su budućnost proizvodnje i razvoj ruralnih prostora s aspekta politika, novih tehnologija te vrlo aktualnih sigurnosnih i klimatskih izazova, sve u kontekstu iznalaska novih modela i rješenja na kojima treba počivati daljnji razvoj.
Razgovaralo se i o problemima pojedinačnih sektora proizvodnje. Na panelu ratarskih tema bilo je govora o aktualnim izazovima svijeta uljarica i žitarica, dok se blok posvećen voćarstvu i vinogradarstvu fokusirao na prilike rasta. Otvorena je i rasprava o održivosti i perspektivama proizvodnje mlijeka i mesa.
Agro Rocks je aktualizirao i pitanja razvoja sela i poljoprivrede, s ciljem da se očekivani razvoj dogodi većom brzinom i na zdravijim osnovama, odnosno da se ostvari veća vrijednost proizvedenog, a okoliš sačuva za generacije koje dolaze.
U današnjem svijetu suočenom s ozbiljnim izazovima klimatskih promjena, zaštita okoliša postala je jedna od najvažnijih tema na globalnoj razini, postavljajući ozbiljna pitanja o održivosti i budućnosti planete. Dok se pojačane klimatske promjene događaju kao posljedica emisije stakleničkih plinova i drugih antropogenih aktivnosti, njihov utjecaj na zaštitu okoliša postaje sve očitiji, tvrde znanstvenici.
Što nas čeka u bliskoj budućnosti i kakvu promjenu agrara promjena klime stvara pobliže je objasnio najpoznatiji meteorolog u Hrvatskoj Zoran Vakula, glavni meteorolog Hrvatske televizije, koji je predstavio neke činjenice i projekcije prognoza o tome za što bismo se trebali pripremiti za naredne godine, desetljeća, pa i više od toga.
S obzirom na rastući broj ekstremnih vremenskih događaja, porast razine mora i promjene u ekosustavima, postavlja se pitanje: što možemo učiniti kako bismo zaštitili naš okoliš za buduće generacije? Vakula je dobar dio izlaganja posvetio tome klimatske promjene utječu na zaštitu okoliša i što se može učiniti kako bi se taj utjecaj ublažio.
Jedan od najuočljivijih učinaka klimatskih promjena na okoliš je povećana učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih događaja, kao što su uragani, poplave, suše i požari. Ovi događaji uzrokuju velike štete okolišu, uključujući gubitak staništa, gubitak bioraznolikosti i eroziju tla.
– Klimatske promjene u kombinaciji s onečišćenjem tla, atmosfere i voda dovode do ugrožavanja opstanka i biljaka i životinja. Pri tome sve učestaliji i intenzivniji toplinski valovi, suše, oluje s tučom i poplavom, dovode do opustinjavanja ili dezertifikacije tla, do nižih podzemnih voda, što znači da biljke moraju imati dublji korijen da bi došle do vlage. Sve te tri kombinacije dovode do razvoja i bolesti i štetnika, a sve skupa do smanjenja prinosa. Blage zime dovode do ranije vegetacije koja postaje osjetljivija na povremene hladne prodore – rekao je Vakula.
Također je istaknuo kako je vrlo važno znati razliku između vremena i klime, pojašnjavajući da kada se događaji poput zatopljenja i oluje događaju svakoga dana barem 30 godina možemo govoriti o klimi nekog područja, međutim ako to imamo više od 30 godina, stotinjak godina i više, tada možemo govoriti o promjeni klime.
– Ono što je neprijeporna činjenica je da nam se zemlja zagrijava – naglasio je.
Predstavio je podatke odstupanja globalne temperature zraka od 1890-ih do posljednjeg desetljeća.
– Najtoplije je posljednje desetljeće na globalnom nivou, a trend zatopljenja je neprijeporan. Hladno doba do 50-ih godina prošlog stoljeća, nakon toga sve toplije, a sada čak ekstremno toplo i na globalnom, i na europskom i našem hrvatskom nivou – rekao je Vakula.
Projekcijom buduće klime u Hrvatskoj i bližoj okolici temperatura i dalje nastavlja pozitivan trend, a količina oborina pokazuje lagani pad i nastavak sušnih razdoblja. Pri tome je broj vrućih dana sve veći, sve je više toplih noći, poveća se vlažnost zraka, više je sunčevog zračenja, povećava se srednja razina mora.
– Istovremeno kako se smanjuje broj kišnih dana, manja je vlažnost tla, smanjuje se broj vrlo hladnih dana, te je manje snježnog pokrivača. Nije samo srednja godišnja temperatura zraka viša od prosječne, nego je u svakoj sezoni prisutno odstupanje. U svim sezonama imamo zatopljenje, izraženije u zimi, a osobito ljeti. Ljeta su nam sve toplija, sve više toplinskih valova, vrućih dana. Životinje i ljudi doživljavaju sve više i češće toplinske stresove, što kod životinja primjerice može uzrokovati smanjenje proizvodnje mlijeka. Taj trend će se nastaviti ostvari li se, što je vrlo vjerojatno, daljnji trend zatopljenja – najavio je Vakula.
Govoreći o tome kako naći balans u svim izazovima s kojima se poljoprivrednici suočavaju, rekao je kako idealne situacije nema, nego je pitanje što je manje loše za nas, biljke, životinje i zemlju.
– No, klimatske promjene imaju i pozitivne učinke, kao što su recimo produljenje sezone rasta, mogući veći prinosi, moguće češće berbe, isto tako više topline u sjevernim hrvatskim krajevima dovodi do mogućnosti uzgoja nekih do sada južnijih kultura, citrusa, dalmatinske sorte loze, smokve, indijske banane – objasnio je poznati meteorolog.
Naveo je i nekoliko mogućnosti kako se prilagoditi ovim promjenama:
– Ono što je neprijeporno je pošumljavanje i zaštita šuma: krčenje šuma jedan je od glavnih uzroka emisije CO2 u atmosferu. Očuvanje postojećih šuma i reforestacija mogu značajno doprinijeti smanjenju klimatskih promjena – kaže Vakula.
Spomenuo je i izbor novih sorti koje su otporne na ekstremne prilike, sušu i iznimno veliku količinu oborine.
– Nadalje, tu je sprečavanje degradacije tla i gubitka vlage navodnjavanjem, plodoredom, pokrovnim usjevima, novim načinima obrade tla, kvalitetnijim osiguranjima, te boljim prilagođavanjima prognozama i upozorenjima.
Pozvao je sve da vole ovu zemlju te da je pokušaju što je manje degradirati.
– Pokušajte se prema Zemlji ponašati po onom zlatnom pravilu svih religija ovog svijeta: ‘Ne čini drugome ono što ne želiš da drugi čini tebi’, s klimatskim izazovima ćemo se suočavati još godinama, za našeg života, za života ovog svijeta – rekao je Vakula.
Iznoseći prognozu za jesen, odnosno za rujan, listopad i studeni, kazao je kako srednja sezonska temperature pokazuje odstupanje te je velika vjerojatnost da će jesen biti toplija od prosjeka, a pri tome količina oborina, u južnim krajevima vjerojatno viša. Također, i zima će vjerojatno biti malo toplija ili oko prosjeka, a hoće li biti snijega, to je pitanje na koje se još ne može dati odgovor.
Tko je Zoran Vakula?
Zoran Vakula rođen je u Virovitici 26. kolovoza 1970. godine. Glavni je meteorolog Hrvatske radiotelevizije, navodi Wikipedija.
Osnovnu školu završio je u Pitomači, a srednju u Virovitici. U Zagrebu je završio Prirodoslovno-matematički fakultet, smjer geofizika s meteorologijom. Od 1994. godine zaposlen je u Državnom hidrometeorološkom zavodu. Od 1996. radi i kao prezenter vremenske prognoze na radiju i televiziji.
Vakula je autor teksta za prvi hrvatski strip o meteorologiji Pretežno vedro. Svrha stripa je promocija meteorologije, posebice vremenske prognoze. Opisuje anegdote iz života i rada nekadašnjih i sadašnjih meteorologa DHMZ-a. Autor crteža je Krešimir Biuk. Prvi nastavci objavljeni su od 13. do 24. prosinca 2017., kao podsjetnik na brojanicu sv. Lucije, tradiciju pučke meteorologije, a novi nastavci objavljuju se od 13. kolovoza 2020.
Vakula je i autor dokumentarnog filma o povijesti meteorologije HRT Vremenoslovni vremenoplov iz 2016. godine. Godine 2021. Vakula je s karikaturistom Nikolom Plečkom pokrenuo izdavanje niza meteoslikovnica Vremenaste priče. Prva u nizu je slikovnica Vjetropirasta u kojoj se govori o vjetru.
*Ovaj članak donosimo u sklopu projekta ‘Klikaj za zaštitu okoliša’ koji je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
