Nakon što padne noć u meksičkoj džungli na Yucatanu, veterinar Omar Garcia u moderno opremljenom laboratoriju uzima uzorke krvi šišmiša u sklopu istraživanja usmjerenog na sprečavanje sljedeće potencijalne pandemije.
Cilj ovoga francusko-meksičkog projekta je otkrivanje zoonoza, bolesti koje se u tropima prenose sa životinja na ljude.
Međunarodna znanstvena zajednica šišmiše ima pod povećalom jer se pretpostavlja da su bili potencijalan izvor prijenosa koronavirusa.
Krilati sisavac nije pružao otpor, tek je nakratko pokazao oštrice svojih zuba, prije nego što ga je Garcia, stručnjak za zarazne bolesti, pustio na slobodu.
Znanstvenici francuskog Instituta za istraživanje razvoja (IRD) i Nacionalnog autonomnog sveučilišta u Meksiku (UNAM) surađuju na ovom istraživanju od 2017. godine, koristeći moderno opremljen laboratorij u Meridi, glavnome gradu države Yucatan.
Svrha istraživanja je otkriti kako se različiti virusi koji cirkuliraju među životinjama poput sisavaca, ptica i glodavaca, mogu potencijalno prenijeti na ljude, rekla je Audrey Arnal, stručnjakinja za zarazne bolesti u IRD-u.
“Ključno je razumjeti kakve su moguće posljedice ljudskog kontakta s divljim životinjama i posljedično dokučiti koja bi se potencijalna epidemija u budućnost mogla pojaviti”, rekla je AFP-u.
Znanstvenici uzimaju uzorke svih vrsta životinja iz bogatog ekosustava tropske prašume, gdje su, primjerice, identificirali 61 vrstu komaraca.
Imamo još mnogo pitanja na koja moramo odgovoriti kako bismo pokušali dovršiti istraživanje o prijenosnim ciklusima virusa, rekla je biologinja UNAM-a Maria Jose Tolsa, koja nakon desetljeća istraživanja napokon osjeća da se prepoznaje važnost njezinog rada. Ističe da pandemija ima ozbiljne posljedice po zdravlje i gospodarstvo.
Područje visokog rizika
Ubrzana deforestacija je područje odabrano za istraživanje pretvorila u zonu visokog rizika za pojavu zoonoza, rekao je Benjamin Roche, stručnjak za ekologiju i evolucijsku biologiju u IRD-u.
Dodaje kako se procjenjuje da bi na ljude moglo utjecati između 500.000 i 800.000 virusa.
Istraživači ističu da rizik raste s ekspanzijom poljoprivrede i turizma, što povećava kontakt između životinja i ljudi.
Na poluotoku Yucatanu su posječene tisuće stabala zbog izgradnje “Željeznice Maja”, glavnoga turističkog prometnog projekta meksičkog predsjednika Andresa Manuela Lopeza Obradora, koji bi u prosincu trebao postati operativan.
Vlada tvrdi da će krčenje šuma nadoknaditi programom sadnje drveća i stvaranjem drugog najvećeg rezervata tropske prašume na svijetu nakon Amazonije.
Ključno je postići ravnotežu između ljudi i prirode, rekla je Arnal. “I ljudi moraju živjeti, jesti i razvijati svoje gospodarstvo“, dodala je.
Istraživanje se provodi u 12 zajednica triju meksičkih saveznih država na Yucatanu.
“Među pticama smo otkrili vrste koje su identificirane kao rezervoari virusa Zapadnog Nila ili gripe“, rekla je Rosa Elena Sarmiento u virološkom laboratoriju Veterinarske škole UNAM-a.
Pouzdan izvor informacija
Rad na terenu počinje u zoru postavljanjem mreža za hvatanje ptica, dok u sumrak na red dolaze šišmiši i sove.
Uzimaju se uzorci krvi, ostalih tjelesnih tekućina i ektoparazita. Znanstvenici potom označe životinju, mjere je, bilježe podatke i provjeravaju njezino stanje prije nego što je puste natrag u prirodu.
Naknadno se materijal analizira u laboratoriju.
“DNK izvrsno otkriva brojne važne podatke”, rekla je Arnal. “Iz krvi komarca možemo utvrditi koju je vrstu ili životinju ugrizao”, dodala je.
Uz to će se uzimati i uzorci krvi lokalnih stanovnika, kako bi se utvrdilo nose li bilo koji virus koji potječe od životinje.
Projekt uključuje i konzultiranje s lokalnim zajednicama da bi se utvrdili njihovi ekološki i društveni problemi te se potaknuo suživot s prirodom.
“Moramo razgovarati s predstavnicima lokalnih zajednica o njihovim saznanjima“, rekla je Erika Marce Santos, članica Meksičkog udruženja za očuvanje medicine koja ujedno održava kontakt s mještanima.
Laboratorij u Meridi je povezan s laboratorijima u Africi, Južnoj Aziji i drugim zemljama Latinske Amerike u sklopu inicijative nazvane “Sprečavanje pojave zoonotskih bolesti”.
U inicijativu, koju je 2022. pokrenula Francuska, uključene su 22 zemlje i 200 organizacija.
“Na Yucatanu želimo osmisliti strategiju prevencije zoonoza koja može poslužiti kao primjer cijelome svijetu”, rekao je Roche.
