U zemljama koje su uvodile euro bio je udvostručen broj lažnih novčanica na tržištu, a najčešće se krivotvore one od 50 eura.
Također, očekuje se i rast broja krivotvorenih kovanica te iz policije upozoravaju građane da novčane transakcije obavljaju preko financijskih institucija jer je to jedini siguran način. U suprotnom možete biti kažnjeni i ako primite krivotvoreni novac, donosi HRT.
Policija poziva na oprez jer kažnjivo je i primanje krivotvorenog novca u dobroj vjeri. Najvažnija je zaštita sam papir, koji je izrađen od pamuka. Zaštitna obilježja kod kune i eura slična su i imaju više razina.
“Originalna novčanica mora šuškati i ima oznake koje možemo vidjeti bez povećala, infracrvenog svjetla i UVE svjetiljke. Među njima su vodeni znak i zaštitna nit. U papir je ugrađena zaštitna nit. Kada se gleda prema izvoru svjetlosti vidi se cijela nit, dok se gleda površinski, nit je isprekidana”, objasnio je Željko Brkić iz MUP-a.
Izvršni direktor sektora za gotov novac Hrvatske narodne banke Tihomir Mavriček naglasio je kako novčanice treba opipati – jesu li šuškave i nalikuju li na klasični papir.
“Treba ih gledati prema izvoru svijetla, vidi li se prozirni registar, hologram, zaštitna nit i vodeni znak. Nakon toga trebamo zaokretati da vidimo druge elemente – postoje li prelijevajuće boje, prelijevajuća nit. Tako će naši građani biti sigurni da nisu primili krivotvorinu”, rekao je Mavriček.
Krivotvoren novac uglavnom se podmeće u kafićima, diskoklubovima, na tržnici. Stoga treba izbjegavati takva mjesta za kupovinu nove valute.
“Za razliku od novčanica gdje imamo istu stranu lica i naličja za sve zemlje kod kovanica imamo nacionalne strane gdje svaka zemlja ima motive na nacionalnoj strani. Tu imamo strahovito puno kovanica na naličju koje će se teško prepoznavati. Zato pažnju trebamo posvetiti kovanicama”, poručio je Mavriček.
Prosječno se na mjesec u Europi otkrije 35.000 krivotvorenih novčanica. Na godinu ih je u optjecaju 420.000, a najčešće su izrađene u zemljama jugoistočne Europe. Kazna za prekršitelje je do 10 godina zatvora.
“Tržište za taj krivotvoreni novac nije država proizvodnje nego je uglavnom cilj veliko tržište Zapadne Europe, tako da se on proizvede u jugoistočnoj Europi, a središnja Europa je uglavnom odredišna. U tom smislu je Hrvatska tranzitna smjena, a sljedeći važni čimbenik za Hrvatsku je turizam, gdje u nekim trenucima imamo više turista nego domicilnog stanovništva”, rekao je Brkić.
S obzirom na to da je Hrvatska turistička zemlja, očekuje se rast broja krivotvorenih eura na tržištu.
“Procjenjujemo da će se iz opticaja i naših pričuva povući ukupno 500 milijuna komada novčanica i oko 5200 tona kovanog novca, odnosno procjenjujemo da će se vratiti oko milijardu i 140 milijuna kovanica”, kazao je Mavriček.
Iz policije upozoravaju građane da veće novčane transakcije obavljaju preko financijskih institucija jer je to najsigurniji način.
