Predsjednik Vlade Andrej Plenković i članovi Vlade održali su danas u Daruvaru sastanak sa županima uključenim u Razvojni sporazum za Sjever Hrvatske. Sporazum obuhvaća 36 razvojnih projekata indikativne vrijednosti od oko dvije milijarde eura.
U njega su uključene Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka, Varaždinska, Međimurska i Krapinsko-zagorska županija. Uoči sastanka uručeni su ugovori za obrazovne i energetske projekte za područje tih pet županija vrijedni 16 milijuna eura.
“Politika ravnomjernog regionalnog razvoja je srce politike ove Vlade i ovaj intenzivni dijalog s općinama, gradovima i županijama je pokazao koliko je ta jedinstvena sinergijska snaga svih dionika bitna za realizaciju i financiranje svih ovih projekata”, poručio je predsjednik Vlade.
Do sada su održana tri sastanka u ovom formatu, u Varaždinu, Čakovcu i Koprivnici, a cilj tog okvira je, prije svega, ojačati konkurentnost, potaknuti uravnoteženi regionalni razvoj, odgovoriti na ključne društvene izazove, podići društveni standard i smanjiti broj ljudi koji su ugroženi od siromaštva, naveo je premijer otvarajući sastanak.
To je i politička poruka sjeveru Hrvatske, dodao je, referirajući se na još takvih projekata, poput Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, Dalmatinska zagora, Lika, Gorski kotar, Karlovačko područje i Banovina, osmišljenih tako da bi se pomoglo raznim krajevima Hrvatske, koji su ili depopulirani, ili su stradali još u vrijeme Domovinskog rata, ili geografski gledano nisu u prilici istih šansi kao ostali dijelovi Hrvatske.
Govoreći općenito o makroekonomskoj situaciju u Hrvatskoj, premijer Plenković istaknuo je kako je prošla godina zaista bila uspješna, s rastom BDP-a od 3,8 posto što je bio drugi najveći rast u Europskoj uniji.
Drugi najbrži rast gospodarstva u EU, udvostručen apsolutni BDP, prosjek razvijenosti porastao na 78 posto
Usporedbe radi naveo je da je prosječna stopa rasta na razini eurozone bila 0,7 posto, a na razini Europske unije 0,9 posto.
Inflacija je zadržana do 3 posto, a proračunski deficit je bio 2,1 posto, udio javnog duga u BDP-u 57,4 posto.
Na početku mandata ove Vlade 2016. godine BDP u apsolutnom iznosu iznosio je 47 milijardi eura, a na kraju ove godine popet će se na 94 milijarde eura, što je rast od 100 posto.
Posebno je važno što su se ti makro pokazatelji osjetili i na plaćama jer je prosječna plaća gotovo 1.400 eura, naglasio i dodao da će, prema svemu sudeći, ambicija Vlade da do kraja ovoga mandata prosječna plaća dođe na 1.600 eura sigurno biti ostvarena.
Uz to, Hrvatska je trenutno na oko 78 posto prosjeka razvijenosti Europske unije, a cilj je do kraja mandata doći na 82 posto. To je ozbiljni korak naprijed u životnom standardu građana, istaknuo je premijer usporedivši to s početkom prvog mandata ove Vlade kada je taj podatak govorio da je Hrvatska na 62 posto prosjeka razvijenosti.
Rekordna stopa zaposlenosti, rast plaća i mirovina
Posebno zadovoljstvo istaknuo je s ostvarenjem najviše stope zaposlenosti jer trenutno u Hrvatskoj radi milijun i 720 tisuća ljudi, a stopa nezaposlenosti je negdje između 4 i 5 posto, što je praktički redovita stopa.
Važan element za gospodarstvo je i investicijski kreditni rejting razine A, kazao je predsjednik Vlade i istaknuo kako nema nijedne druge zemlje koja je nakon Covid krize narasla za 5 stupnjeva u kreditnom rejtingu.
Iako je proteklih godina, kao posljedica Covid krize i ruske agresije na Ukrajinu, Vlada vodila bitku i s inflatornim pritiscima, koji su u prošloj godini smanjeni i dovedeni u okvire do tri posto, a u godinama ranije bili su i 8 i 10 posto, podsjetio je premijer, ipak ta inflacija nije “pojela” realan rast plaća i u privatnom i u javnom sektoru.
Od ostalih postignuća naveo je ona iz područja porezne politike, kako poreznih rasterećenja tako i lokalne porezne autonomije, osobito poreza na dohodak, jer sada jedinice lokalne samouprave direktno svojim odlukama mogu utjecati na razinu dohotka svojih građana.
Što se tiče demografskih mjera, premijer je naglasio da su i one povećane u elementima svih prava i svih naknada, a cilj im je postupno preokrenuti negativne trendove, osobito prirodnog priraštaja, u pozitivne.
Govoreći o brizi za umirovljenike, premijer je kazao da se radi na izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju koje će ići u prilog podizanju mirovina.
Razvojni projekti u pet sjevernih županija
Kada je riječ o projektima za ovih pet županija, do sada je u Razvojnom sporazumu definirano šest zajedničkih infrastrukturni projekata vrijednih milijardu i 220 milijuna eura.
Uz njih, na području Bjelovarsko-bilogorske županije je 5 razvojnih projekata vrijednih 265 milijuna eura, u Koprivničko-križevačkoj županiji je 5 razvojnih projekata vrijednosti 105 milijuna eura, u Krapinsko-zagorskoj županiji je 6 razvojnih projekata vrijednosti 116 milijuna eura, na području Međimurske županije 7 razvojnih projekata vrijednosti 108 milijuna eura te u Varaždinskoj županiji 7 razvojnih projekata vrijednosti 196 milijuna eura.
U posljednje tri godine, dodao je predsjednik Vlade, stvoreni su preduvjeti za pokretanje 75 posto projekata obuhvaćenih Razvojnim sporazumom, odnosno za 27 od 26 projekata.
Naveo je i mehanizam Integriranih teritorijalnih ulaganja koji na sjeveru Hrvatske obuhvaća pet urbanih područja, to su Bjelovar, Koprivnica, Čakovec, Krapina i Varaždin. Kroz taj mehanizam osigurana su sredstva od 93,5 milijuna eura.
Važan je i proces industrijske tranzicije NUTS 2 regija, u koji su uključene: Panonska Hrvatska, Jadranska Hrvatska i Sjeverna Hrvatska za koju su osigurana ukupna sredstva u iznosu od 536 milijuna eura.Za industrijsku tranziciju Sjeverne Hrvatske osigurano j 100 milijuna eura, dodao je.
Ulaganja u prometnu infrastrukturu
Za pet sjevernih županija do sada je ugovoreno 1,8 milijardi eura iz različitih europskih izvora, za razne projekte.
Jedan od najbitnijih projekata je prometna povezanost, a tu su Podravski ipsilon, dionica Križevci – Kloštar Vojakovački, brza cesta Bjelovar – Virovitica, brza cesta Varaždin – Ivanec – Lepoglava – Krapina i druge.
Posebno je važan projekt modernizacije željeznica, a u planu je projekt izgradnje brze željezničke pruge Čakovec – Varaždin – Lepoglava – Krapina – Zabok – Zagreb, tzv. Lepoglavska spojnica – investicija vrijedna gotovo 200 milijuna eura.
Ulaganja u zdravstvo
Što se tiče zdravstvene infrastrukture, spomenuo je da se u Bjelovaru nakon dugo čekanja dovršila zgrada Opće bolnice “Dr. Anđelko Višić”, a Vlada je osigurala sredstva i preuzela obveze za taj cijeli proces.
U Varaždinu se gradi novi centralni operacijski blok Opće bolnice Varaždin, a taj projekt je vrijedan 45 milijuna eura. U Međimurju se ulaže u proširenje i modernizaciju bolničkih kapaciteta. Dva projekta u bolnici Čakovec vrijedna su 24,5 milijuna eura. U Krapinsko-zagorskoj županiji riječ je o obnovi i modernizaciji specijalnih bolnica od nacionalnog značaja. U Koprivničko-križevačkoj županiji planiran je centar za palijativnu skrb, naveo je premijer neke od primjera.
Ulaganja u obrazovanje
Kad je riječ o obrazovanju, u tijeku je izgradnja Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec, vrijedan 17,7 milijuna eura. U Koprivnici se gradi nova Srednja škola Koprivnica, vrijedna skoro 15 milijuna eura. U Nedelišću nova osnovna škola vrijedna 6,6 milijuna eura.
U Varaždinskoj županiji radi se na obnovi i prenamjeni dvorca Šaulovec u Europski centar za darovite, odnosno centar izvrsnosti u obrazovanju. U Čakovcu se razvija Centar znanja Međimurske županije.
Za gospodarstvo su posebno važni brojni projekti koji obuhvaćaju gospodarske, turističke, okolišne i poljoprivredne aktivnosti.
Ulaganja u gospodarstvo, turizam i poljoprivredu
Ugovoreno je preko 360 projekata za mlade poljoprivrednike, za mala poljoprivredna gospodarstva ugovoreno je 1.160 projekata, rekonstruirano je 139 km nerazvrstanih cesta kroz 68 projekata, izgrađeno je 69 projekta dječjih vrtića za preko 4.000 djece i ugovoreno je 30 projekata za ulaganja u vatrogasne domove.
U Koprivničko-križevačkoj županiji traje revitalizacija kompleksa dvorca Inkey u općini Rasinja, projekt vrijedan 13 milijuna eura. U Međimurju je pokrenut sličan projekt, obnova i prenamjena dvorca Feštetić u interpretacijski centar kulturne baštine, vrijedan 6,6 milijuna eura. U Varaždinskoj županiji projekt Arboretum Opeka vrijedan je preko 10 milijuna eura, naveo je premijer samo neke od primjera.
Kada je riječ o kontinentalnom, osobito zdravstvenom i wellness turizmu, nastavio je, učinjen je veliki napor koji će u turističku ponudu uključiti i cijeli kontinent jer Hrvatska nije samo jadranska obala.
U tom je kontekstu naveo da je u ovim županijama turistički promet od 2016. do danas porastao za 70 posto u dolascima i 59 posto u noćenjima.
“Politika ravnomjernog regionalnog razvoja je srce politike ove Vlade i ovaj intenzivni dijalog s općinama, gradovima i županijama je pokazao koliko je ta jedinstvena sinergijska snaga svih dionika bitna za realizaciju i financiranje svih ovih projekata”, zaključio je predsjednik Vlade.
Uručeni ugovori za obrazovne i energetske projekte za područje pet županija na sjeveru Hrvatske vrijedni gotovo 16 milijuna eura
Uoči sastanka, u nazočnosti predsjednika Vlade, ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković uručili su ugovore korisnicima iz svojih resora, u ukupnoj vrijednosti od gotovo 16 milijuna eura, za projekte na području pet županija u okviru Razvojnog sporazuma za Sjever Hrvatske.
Tako je ministar Radovan Fuchs uručio osam ugovora ukupne vrijednosti 15 milijuna eura za četiri projekta nadogradnje i izgradnje škola te četiri projekta školskih sportskih dvorana.
Međimurska županija dobila je za dogradnju osnovne škole i sportske dvorane u Gornjem Mihaljevcu, Grad Čakovec za rekonstrukciju II. Osnovne škole Čakovec, Bjelovarsko-bilogorska županija za dogradnju Osnovne škole Vladimira Nazora u Daruvaru, Koprivničko-križevačka županija za rekonstrukciju i dogradnju Osnovne škole Ferdinandovac, te Varaždinska županija za četiri projekta rekonstrukcije i dogradnje školskih sportskih dvorana.
Ministrica Marija Vučković uručila je devet ugovora za projekte iz područja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti ukupne vrijednosti 9,3 milijuna eura.
Za te projekte dodijeljena je potpora u iznosu od 3,83 milijuna eura. Korisnici tih ugovora su tvrtke Intra Lighting, Podravka, Koka, Obeseo Plast, Maring, Ferro-Preis i LPT. Projekti uključuju izgradnju fotonaponskih elektrana, sunčanih elektrana i mjere povećanja energetske učinkovitosti u prerađivačkoj industriji.
Vučković je naglasila da su potpore namijenjene smanjenju ukupnih troškova poslovanja i emisije stakleničkih plinova. “U konačnici ova potpora, kao i sve koje će slijediti iz modernizacijskog fonda, trebaju učiniti našu industriju konkurentnijom i otpornijom na različite šokove”, rekla je.
Više fotografija možete pogledati OVDJE.
