Umjetna inteligencija (AI) u budućnosti neće voditi klinike ni zamijeniti liječnike, ali im može pomoći u konkretnim zadacima kako bi dobili više vremena za komunikaciju s pacijentima, rečeno je u utorak na predstavljanju projekta ‘Umjetna inteligencija za pametno zdravstvo’.
U povodu predstavljanja projekta kojim koordinira Institut Ruđer Bošković, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici napravljena je ‘mala AI klinika’, koja demonstrira rad nekoliko uspješnih aplikacija AI tehnologije u zdravstvu.
Automatsko prevođenje govora s medicinskim pojmovima u pisani tekst
“Ne možemo zamisliti kliniku koju će voditi umjetna inteligencija, ali određeni procesi i mali koraci mogu se pomoću nje automatizirati, ubrzati i pojednostaviti. Ona ne može zamijeniti liječnike nego im pomoći u određenim zadacima”, rekla je koordinatorica projekta s Instituta Ruđer Bošković Anja Barešić.
Projekt je financiran s 2,9 milijuna eura iz programa Digitalna Europa i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, u trajanju od tri godine, a njime se želi ubrzati i olakšati razvoj tehnologija umjetne inteligencije u zdravstvu.
Jedna od tih tehnologija je automatsko prevođenje govora u pisani tekst, koja je istrenirana na medicinskim pojmovima i prepoznaje hrvatski jezik.
“Od pregleda koji traje 20 minuta samo 2,5 minute prođe u izravnoj komunikaciji s pacijentom, ostatak vremena se troši na zapisivanje i prikupljanje podataka. Ako bi komunikaciju podigli na pet ili 10 minuta, napravili smo veliki korak”, kaže Barešić.
Osim automatskog prevođenja teksta u govor, u tijeku je implementacija algoritma koji će donijeti automatizaciju očitanja EKG signala, rekla je pomoćnica ravnatelja Klinike Magdalena Nina Šesto.
Za očitanje EKG signala potrebno je minimalno pola sata, a medicinsko osoblje u tome mora imati puno iskustva, što ograničava dostupnost te pretrage. Zato smo testirali algoritam koji je skratio to vrijeme na samo nekoliko sekundi, napomenula je Šesto.
Klinika Magdalena također koristi digitalnu asistenticu ‘Megi’ koja kardiovaskularnim pacijentima prati faktore rizika kao što su visoki krvni tlak, kolesterol, tjelesna masa i upozorava pacijente kada dolazi do promjena u njihovu zdravlju.
“Čak 70 posto pacijenta unutar godine dana prestane pravilno uzimati terapiju i slijediti liječničke savjete. To su izrazito loši podaci koje vode do rehospitalizacije, čak i prijevremene smrti. Stoga smo prepoznali potrebu za asistenticu kao što je ‘Megi’ koja prati oko 2500 pacijenata u šest ustanova”, dodaje Šesto.
Nove tehnologije koriste se i u Domu zdravlja Zagreb – Centar, poput MESI mTableta koji prati sve vitalne parametre teških kroničnih pacijenata.
Zamjena za kućnu posjetu
“Imamo puno starijih pacijenata koji su teško pokretni, ali zato medicinske sestre sada mogu doći do njih kući i izmjeriti sve bitne parametre kao što su EKG, spirometrija, vrijednost tlaka, šećera u krvi itd. Zatim to sve u stvarnom vremenu dođe liječniku u ordinaciju, dakle radi se o nekoj vrsti zamjene za kućnu posjetu”, naglasio je ravnatelj Ino Protrka.
Osim što može pomoći liječnicima da ubrzaju rad i uštede vrijeme, umjetna inteligencija može pomoći u skraćivanju lista čekanja, smatra Protrka.
“Kada bi se sortirali svi naši kapaciteti i sve mogućnosti, AI je jedini pravi alat koji listu čekanja može dovesti u red. Naravno, dio odgovornosti i dalje leži na menadžmentu i osoblju”, rekao je.
