Poslovna konferencija Dobre prilike kontinentalnog turizma prošlog je tjedna u Đurđevcu okupila brojne čelnike gradova, općina i turističkih zajednica iz različitih dijelova kontinentalne Hrvatske te niz istaknutih stručnjaka za turizam.
Kroz tri panela razmatrani su različiti aspekti kontinentalnog turizma, a opći zaključak konferencije glasi: “Za razliku od Jadrana, u kontinentalnoj Hrvatskoj se može razvijati cjelogodišnji i održivi turizam”, izvijestila je gradska uprava.
Osim što iznimno doprinosi razvoju cjelogodišnjeg turizma i raznovrsnosti hrvatske turističke ponude, kontinentalni turizam pruža i velike mogućnosti za ekonomski i opći razvoj manjih gradova i općina, ali i adekvatnu promociju bogate hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine.
– Razvojem kontinentalnog turizma Hrvatska može cijelom svijetu pokazati da ima za ponuditi mnogo više od sunca i mora, i to ne samo tijekom tri mjeseca ljetne sezone, nego svih 365 dana u godini – istaknuo je Plamenko Cvitić, organizator konferencije.
Poslovni skup otvorio je dugogodišnji televizijski urednik i voditelj Branko Uvodić, koji je svojim kultnim projektom “Lijepom našom” obišao cijelu Hrvatsku i kroz više od tisuću emisija promovirao brojne neiskorištene potencijale Hrvatske:
– Jadranski turizam je važan i profitabilan, ali činjenica da traje svega dva do tri mjeseca čini ga ograničenim u odnosu na kontinentalni koji je cjelogodišnji i održiv 365 dana u godini. Izvan sezone na Jadranu ne možete naći smještaj, ne rade ni hoteli ni restorani. Dok druge zemlje moraju izmišljati turističke atrakcije, kontinentalna Hrvatska ima na stotine ljepota, legendi i elemenata baštine koje mogu biti izvrstan mamac za turiste iz cijelog svijeta – kazao je Uvodić.
Međimurski župan Matija Posavec na konferenciji je upozorio da mnogi ljudi u Hrvatskoj turizam povezuju samo s morem, dok strani turisti tijekom odmora i putovanja sve više žele bogatije sadržaje:
– Na najvećem sajmu turizma u Berlinu početkom ožujka ove godine naša Međimurska županije dobila je prestižni certifikat “Green Destination”. Tijekom certificiranja morali smo ispuniti više od dvije stotine strogih kriterija, ali smo u tome uspjeli i možemo se pohvaliti da smo prva regija u Hrvatskoj i četvrta u svijetu koja ga je dobila – pohvalio se župan Posavec.
Predstavnik domaćina konferencije, predsjednik Gradskog vijeća Grada Đurđevca Željko Lacković svojedobno je bio idejni tvorac izuzetno uspješne nadogradnje branda “Hrvatska Sahara”, odnosno jedine hrvatske pustinje “Đurđevački pijesci”:
– Svi sa saharom i pijeskom povezuju deve, pa smo deve i doveli u Đurđevac. One su se ovdje odlično uklopile, ovdje kod nas im je očito jako lijepo, jer svako malo dobijemo i pomladak, a time smo dobili neslućenu vidljivost i promociju koja je itekako potrebna turističkim destinacijama u kontinentalnoj Hrvatskoj. Ipak, za snažniji razvoj kontinentalnog turizma u Hrvatskoj nužna je intenzivna suradnja, povezivanje regija pa i zajedničko brendiranje – istaknuo je Lacković.
Dr. Dejan Gluvačević s Veleučilišta Bernays jedan je od stručnjaka koji su izrađivali Nacionalni plan razvoja održivog turizma, strateški dokument koji je prije desetak dana upućen u javno savjetovanje:
– Taj plan će dati odgovore na brojna pitanja koja se postavljaju kao izazov, ali i upozoriti da razvoju turizma treba pristupiti na drugačiji način – primjerice, granice turističkih regija trebale bi biti geografske, a ne administrativne, jer inače dolazimo do apsurda poput otoka Paga, koji je pola u Dalmaciji, a pola na kontinentu – rekao je Gluvačević i u kontekstu važnosti brandiranja spomenuo primjer belgijskog gradića Charleroi, koji strancima nije mogao ponuditi ništa lijepo, pa se brandirao kao “najružniji grad na svijetu” – i u samo dvije godine povećao svoj turistički promet za 300 posto.
U panelu “Interpretacija baštine” i “Resursi i primjeri dobre prakse” panelisti i sudionici iznijeli su niz vrijednih i zanimljivih projekata kojima su elementi kulturne i povijesne baštine bili osnova ili ključna sastavnica ukupnog turističkog razvoja kontinentalnog turizma. Tako je istaknut primjer Đurđevca i Picokijade, koja kroz scenski prikaz “Legende o picokima”, pod redateljskom palicom Krešimira Dolenčića, svake godine u Đurđevac dovodi sve više i više turista i posjetitelja. Izuzetan primjer korištenja nematerijalne kulturne baštine je i nedavno otvoreni “Muzej bećarca” u Pleternici koji je prezentirala direktorica muzeja Jasna Hoffmann.
Na konferenciji “Dobre prilike kontinentalnog turizma” sudjelovala je i poznata hrvatska televizijska novinarka Karmela Vukov-Colić, koja je već godinu dana direktorica Turističke zajednice Dugog Sela, pa je na konferenciji predstavila projekte kojima Dugo Selo u svoj kraj privlači posjetitelje, ali i upozorila na brojne poteškoće s kojima se u manjim gradovima i općinama susreću turistički djelatnici.
