„Ipak je nadošao čas oslobođenja po slavnoj vojsci sinova naše krvi i jezika. Zato danas Hrvati iz cijeloga Međimurja, – sakupljeni na javnoj obćoj skupštini, održanoj 9. siečnja 1919. u glavnom mjestu Čakovcu, – pred cielim svietom otvoreno, odlučno, jednodušno i samosvijesno izjavljuju: Za uviek se odcjepljujemo od madžarske države, kojoj smo do sada pripadali samo pod utjecajem sile i protiv svoje volje…” – dio je teksta Rezolucije donesene 9. siječnja 1919. godine kojom je narod proglasio da Međimurje odvaja od mađarske države i pripaja matici zemlji Hrvatskoj.
Tog povijesnog dana na Franjevačkom trgu u Čakovcu okupilo se oko 10.000 ljudi koji su poneseni snagom i ponosom jednoglasno iskazali pripadnost hrvatskom narodu.
Na 104. godišnjicu povijesne narodne skupštine u Scheierovoj zgradi u Čakovcu održana je i svečana akademija kojoj su, između ostalih, prisustvovali izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora, saborski zastupnik i gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak, saborske zastupnice Boška Ban Vlahek i Andreja Marić, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek, župan Međimurske županije Matija Posavec, predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina, s potpredsjednikom Ivicom Baksa, predsjednik čakovečkog Ogranka Matice hrvatske Zoran Turk, županijski vijećnici, čelnici međimurskih općina, ravnatelji ustanova, županijski pročelnici.
– Međimurje danas obilježava jedan od najvažnijih datuma svoje povijesti. Toga 9. siječnja, prije 104 godine, Međimurci su odlučno pokazali koliko drži do pripadnosti svom narodu i domovini, koliko drže do svojeg nasljeđa, koliko su svjesni svojih korijena. Pripojenje matici zemlji Hrvatskoj nije bio samo politički čin, već pobjeda u borbi za spas identiteta. Na tom su trnovitom putu Međimurce vodili najveći sinovi našega kraja, intelektualci toga doba i prosvjetitelji. Uspjeli su međunarodnoj zajednici dokazati hrvatski identitet Međimurja zahvaljujući zajedništvu i svijesti naroda. Toga dana – oteti je narod vraćen domovini. Okupiti deset tisuća ljudi u Čakovcu u to vrijeme, bez interneta i mobitela bila je velika stvar, a svaki je međimurski dom imao svog predstavnika na narodnoj skupštini na kojoj je pročitana rezolucija o odcjepljenju. Čuvajmo spomen na taj povijesni datum jer su događaji od 9. siječnja Međimurje učinili Međimurjem – regijom snažno izraženog identiteta, neumorne marljivosti i otvorenosti drugima po čemu nas znaju u cijeloj Hrvatskoj i šire – rekao je župan Posavec, te dodao da je u Međimurju, u samo dva mjeseca nakon sjedinjena s maticom zemljom organizirano sudstvo, uprava i školstvo.
– Obilježavanjem presudnih događaja iz povijesti, što 9. siječnja svakako jest, podsjećamo se na sve što su Hrvati prošli kako bi izborili vlastitu slobodu i samostalnost. Slavljenjem naših velikana čuvamo nacionalnu memoriju te ljubav prema domovini prenosimo na mlade. Neka nas životi svih sudionika velike narodne skupštine stalno nadahnjuju i podsjećaju da je uz jasno postavljen cilj sve moguće – kazala je gradonačelnica grada Čakovca Ljerka Cividini.
O delikatnosti trenutka i razvoju političkih kretanja krajem 19. i početkom 20. stoljeća koji su Međimurje doveli do pripojenja Hrvatskoj govorio je predsjednik čakovečkog Ogranka Matice hrvatske, povjesničar Zoran Turk:
– Međimurje je najveći dio svoje povijesti, od prvih pisanih tragova pa do trenutka koji danas obilježavamo, bilo dio Zaladske županije u sklopu velikog Ugarskog kraljevstva. Prvi važniji događaj bio je vojni upad bana Josipa Jelačića 1848. godine kada je Međimurje pripojio matici zemlji, međutim administrativnim je putem opet vraćeno u sastav Zaladske županije 13 godina kasnije. Usred buđenja nacionalne svijesti Mađari su još i pojačali metode ne bi li uspjeli u stvaranju – po njima – autohtonog, međimurskog naroda koji je drukčiji od svih drugih, nipošto hrvatski i vjeran je mađarskoj kruni. Govorilo se čak i o zasebnom međimurskom jeziku za koji su postojali i udžbenici, samo kako bi se Međimurce odvratilo od želje za pripojenjem Hrvatskoj. Nakon krvavog Prvog svjetskog rata, gladi i pandemije španjolske gripe, ideja američkog predsjednika Wilsona o samoopredjeljenju naroda postala je inspiracija i pravno uporište na koje su se Međimurci pozvali prije 104 godine u svojoj Rezoluciji o odcjepljenju Međimurja od mađarske države. Narod se uspio ujediniti u doba kada je jedino javno glasilo bio mađarski list. Danas su nam mađarski gradovi i općine, osobito oni iz Zaladske županije, dragi prijatelji s kojima surađujemo, provodimo projekte, oživljavamo zajedničko u našim kulturama i učimo iz različitosti – iznio je Zoran Turk.
– Značaj događaja s početka prošloga stoljeća prepoznao je i Hrvatski sabor te proglašenjem 9. siječnja spomendanom dao najviše priznanje sudionicima presudnog povijesnog trenutka – rekao je izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Murskog Središća Dražen Srpak.
Nastupom su svečanost uveličali članovi pjevačkog zbora ‘Josip Vrhovski’ iz Nedelišća pod ravnanjem dirigenta Branimira Magdalenića.
Više fotografija možete pogledati OVDJE.
