Nakon kataklizme i nezapamćenog nevremena i tuče koje je zahvatilo područje Krapinsko – zagorske županije, točnije gradove Klanjec i Oroslavje te općine Zagorska Sela, Kumrovec i Veliko Trgovišće, krapinsko – zagorskom županu Željku Kolaru upućeni su zahtjevi gradonačelnika i načelnika navedenih mjesta da proglasi elementarnu nepogodu.
Tako je, u skladu sa svojim ovlastima, župan Kolar donio odluku o proglašenju prirodne nepogode – tuče, za navedene jedinice lokalne samouprave. Shodno navedenome, održana je konferencija za medije na poljoprivrednoj parceli OPG-a Cesarec, izvještava Zagorje International.
Cifre i posljedice
Prvo se obratio Kolar iznijevši prve procjene šteta, koje ukupno iznose 29.320.000 kuna, odnosno, s proglašenjem elementarne nepogodne za općinu Hum na Sutli gdje je procijenjena vrijednost štete 2,5 milijuna kuna, sve ukupno to iznosi 31.820.000 kuna. Po jedinicama lokalne samouprave to izgleda ovako: Kumrovec 11.450.000 kuna, Zagorska Sela 6.870.000 kuna, Oroslavje 3.100.000 kuna, Klanjec 5.200.000 kuna i Veliko Trgovišće 2.700.000 kuna.
– Nakon današnjeg proglašenja teče rok od 15 dana gdje će njihove formirane komisije za procjenu šteta od elementarnih nepogoda proći sve prijave od privatnih i društvenih subjekata. To će se sve dostaviti u Županiju gdje će naše stručne službe sve objediniti i nakon toga ćemo to poslati u Nacionalno povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda – objasnio je Kolar pa rekao što očekuje, a sukladno razgovoru s premijerom Plenkovićem i ministricom Vučković:
– Očekujem da Vlada Republike Hrvatske donese odluku o pomoći za stradala područja s programom mjera kojeg ćemo mi unutar dva mjeseca obraditi, realizirati i da ljudi dobiju pravičnu naknadu. Ono što nam se postavlja kao potencijalni problem je šteta koja je nastala na pojedinim kulturama poput buča, gdje je na gotovo četiri hektara 100-postotna šteta. Gospodin Cesarec na čijem smo trenutno posjedu još ovaj tjedan može ponovno posijati buče, a naravno da za to ljudi nemaju osigurana sredstva. To je nešto čime se čitav dan bavimo, pronaći rješenje kako da te ljude odmah financijski pomognemo da oni krenu u novu sjetvu i kako bi u drugom pokušaju imali berbu – rekao je Kolar i nastavio:
– Za neke druge kulture i trajne nasade poput vinograda i voćnjaka, na žalost, takva mogućnost ne postoji. Štoviše, na tim područjima također imamo 100-postotnu štetu. Za iduću se godinu može očekivati urod u visini od 30 do 40 posto u najboljim uvjetima, godinu iza oko 60 do 70 posto, a tek negdje u četvrtoj godini ponovno 100 posto. Razgovarajući s njima proteklih dana, jedan dio proizvođača, pogotovo vinogradara, odlučilo je kompletne stare nasade baciti van, javiti se na Mjeru ‘5’ i krenuti s novim nasadima jer i s novim nasadima također tek u četvrtoj godini možete očekivati puni urod – izvijestio je župan, a na pitanje o protugradnoj obrani i znanstvenim dokazima kazao:
Znanost i dokazi
– Ponovit ću svoju izjavu od neki dan. Dao sam prijedlog da probamo spojiti praksu i teoriju jer ako ne postoje znanstveni dokazi da obrana djeluje, postoje li dokazi da ne djeluje? Državni hidrometeorološki zavod smatra da obrana s raketama ne pridonosi zaštiti poljoprivrednih nasada, poljoprivrednici kažu da pridonosi i da se vidi razlika sada u odnosu na 2019. godinu kada su se nasadi još branili na taj način. Mi smo imali 28 lansirnih rampi koje su pokrivale čitavu županiju. U 2020. i 2021. Smo branili s njih 17, 2020. godine je potrošeno 2223 litara, 2021. je potrošeno nešto više od 800 litara, ali mi one prijašnje povratne informacije nemamo. Zbog toga sam predložio da za vrijeme nevremena pola područja branimo godinu ili dvije raketama, a drugu polovicu ne, pa da vidimo hoće li biti razlike. Ako se nakon toga utvrdi da doista nema svrhe obrane raketama, onda u redu. S druge strane, protuargument je da mnogo poljoprivrednika ima zaštitne mreže i druga zaštitna pomagala. Ako je to tako, idemo napraviti nacionalnu kampanju, vidjeti koliko se novaca dosad ulagalo u obranu od tuče, idemo to puta dva uložiti u nacionalni program, i taj novac ubrizgati u zaštitne mreže i druga pomagala i tako uz subvencioniranje pomoći ljudima – poručio je Kolar.
Oroslavski gradonačelnik Viktor Šimunić istaknuo je kako je Oroslavje tijekom nevremena imalo sreće budući da nije pogođen cijeli grad već dijelovi naselja, no 100-postotna šteta zahvatila je Mokrice, kao i dio centra, dio Andraševca.
– Štete je dosta, a procijenjena je na 3,1 milijuna kuna. Danas su se javile u auto kuće, automobili su oštećeni. Građani se svakodnevno javljaju, nadam se da će država pomoći te da će se šteta namiriti – poručio je Šimunić.
Potpuno uništenje
Vlasnik OPG-a Cesarec Mladen Cesarec istaknuo je kako je rascjepkanost parcela u Zagorju koja je inače problematična, sada dobro došla jer je ovom OPG-u stradalo četiri hektara usjeva, a inače se obrađuje više od 50 hektara zemlje.
– Tih četiri hektara je potpuno uništeno. Moramo ponovno sve posijati, pronaći ćemo neka sredstava ili se zadužiti, a dok ostalih 27 hektara gdje je šteta oko 30, 40 posto ćemo riješiti biostimulatorima. To je iznos od nekih 30-k tisuća kuna kako bi se biljke oporavile. Ovo je zadnji rok da se nešto izvuče. Buče se ne mogu saditi 1. srpnja jer odbacuju cvijet. Ovo je zadnji rok za sjetvu – rekao je Cesarec koji polaže nade u pomoć nadležnih, no ističe vremena za čekanje nema.
Rokovi
Župan Kolar istaknuo je kako Županija ne može posuđivati novac jedinicama lokalne samouprave, međutim, kako je Kolar najavio, sutra će pozvati sve tvrtke koje rade na području Zagorja, a imaju sadnice da taj repro materijal daju onim poljoprivrednicima koji su pogođeni s elementarnom nepogodom na poček od 60 dana, a Županija garantira isplatu.
– Ne vidim nijedan razlog da se to ne organizira. Ja sam u kontaktu s trgovcima, s firmama koje imaju tu mogućnost i vjerujem da ćemo do kraja dana postići određeni dogovor, sporazum i da ćemo s jednim takvim dogovorom sutra izaći van i omogućiti poljoprivrednicima koji mogu, a u odnosno na kulturu s kojom se bave, mogu pokrenuti postupak ponovne sjetve ili sadnje.
Pročelnica Marija Bedeniković istaknula je:
– Od proglašenja elementarne nepogođene drugi dan kreću prijave. Rok od osam dana imaju oštećenici da prijave štetu, postoje obrasci, a 15 dana je rok za procjenu štete koja se mora ˝puštati˝ kroz sustav. Štete se opisuju prema mjestu, a sustav svrstava dalje prema ministarstvu – poručila je Bedeniković.
