Hrvatski sabor u petak je usvojio izmjene Zakona o sestrinstvu, kojima se po novome daje ovlast medicinskim sestrama i tehničarima prvostupnicima sa specijalizacijom iz hitne medicine da pacijentima daju terapiju ili lijek bez nazočnosti liječnika.
Ovim izmjenama usluge hitne medicinske službe postat će dostupnije pacijentima, povećat će se učinkovitost postojećih timova te kvaliteta hitne medicinske službe, što su saborski zastupnici i podržali sa 126 glasova ‘za’, dok je dvoje bilo suzdržano.
Osim što se medicinskim sestrama i tehničarima sa specijalizacijom iz hitne medicine proširuje opseg zdravstvenih usluga koje će moći provoditi prema hitnim pacijentima i daje ovlast davanja terapija ili lijeka bez nazočnosti liječnika, moći će i odbiti pružanje pomoći osobi koja je agresivna i prijeti njima ili drugim zdravstvenim djelatnicima ako time ne ugrožava pacijentovo zdravlje i život. O svojoj odluci morat će odmah izvijestiti i nadređenog.
Iako se prvotno predlagalo da zdravstvenu njegu, kao član tima, provode medicinska sestra/tehničar koji su završili strukovno obrazovanje i stekli strukovnu kvalifikaciju medicinska sestra/tehničar opće njege, što podrazumijeva petogodišnju srednju školu, iz Ministarstva zdravstva su uvidjeli da bi onda iz sustava izostao dio njih sa završenom četverogodišnjom srednjom školom. Stoga je u ovom konačnom Zakonu koji su zastupnici prihvatili to brisano.
Zakon o sestrinstvu uređuje i način stjecanja više razine obrazovanja medicinskih sestara, a prihvaćen je amandman HDZ-ove Nikoline Baradić kojim se u Zakon uvrštavaju izostavljeni stručni diplomski studiji kao viša razina obrazovanja medicinskih sestara.
Zakonskim izmjenama se dopunjuje i ovlast Hrvatske komore medicinskih sestara vezano uz omogućavanje provođenja postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija i donošenje preporuka o osobnoj radnoj odjeći medicinskih sestara radi osiguranja prepoznatljivosti medicinskih sestara i sestrinske djelatnosti.