Ministarstvo zdravstva najavilo je u utorak kako je započetim postupkom internetskog savjetovanja za nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti učinjen korak bliže odlasku tzv. robovlasničkih ugovora specijalizanata u povijest.
Ističu kako se uvode obvezni aneksi svim ranijim ugovorima koji su aktivni, onima prema kojima je specijalizacija u tijeku te onih nakon što je specijalizacija završila a ugovor još aktivan zbog izjednačavanja obveza prema zdravstvenoj ustanovi.
Važna izmjena je i da u trošak specijalizacije ulazi samo stvarni trošak edukacije bez troška rada.
“Da je riječ o značajnom iskoraku govori usporedba visine penala koja su prije iznosili 50.000 eura, dok je sadašnji prijedlog u e-Savjetovanju 7000 eura”, ističe se u priopćenju.
“U izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti u e-Savjetovanju ostaje i mehanizam prelazaka specijalizanata odnosno specijalista u drugu zdravstvenu ustanovu bez troškova svoje specijalizacije, ako uz suglasnost jednog i drugog poslodavca i Ministarstva zdravstva ostaju u sustavu javnog zdravstva”.
Ministar zdravstva Vili Beroš dodaje kako će naglasak biti na nagrađivanju i motiviranju djelatnika na ostanak u zdravstvenim ustanovama u sredinama gdje je njihova specijalnost deficitarna. Navedene izmjene samo početak su i dio novog modela upravljanja ljudskim potencijalima u zdravstvenom sustavu, kaže.
“Radi se analiza donošenja mogućih mjera stimulacije za specijaliste koji ostaju u radnom odnosu za cijelo vrijeme ugovorene obveze rada i duže. Nadalje, predloženom reformom sustava plaća, u travnju ove godine podignut će se plaća specijalizanata u odnosu na postojeću plaću za gotovo 12 posto, a u odnosu na 2016. godinu za čak 60 posto”, navodi Beroš.
Vlada je, kaže, povećala plaće specijalizantima za 43 posto od 2016. do 2023., što je jasan pokazatelj da su im budući, kao i postojeći liječnici, važan orijentir u daljnjoj reformi zdravstvenog sustava s pacijentom u fokusu.
Naglašava i da je zbog postojećeg trenda odlijeva kadrova u veće zdravstvene ustanove i privatni sektor, određena ugovorna obveza nužna jer se u suprotnom narušavaju temelji dostupnosti zdravstvene zaštite u manjim sredinama te ulaganja države u specijaliste od kojih sve više kadrovski profitiraju privatne zdravstvene ustanove.
“Kao ministar zdravstva ne želim biti zapamćen kao grobar javnog zdravstvenog sustava! Stoga se i nadalje borim za interese naših pacijenata kao i daljnji tijek sveobuhvatne reforme javnog zdravstvenog sustava, bez obzira na pokušaj politiziranja zdravstva od strane pojedinaca koji se očigledno vode nekim drugim interesima”, napominje Beroš.
