Ovisnost je duševno, a ponekad i tjelesno stanje koje nastaje međudjelovanjem živog organizma i sredstva ovisnosti. Karakterizira ga nesavladiva žudnja, odnosno neodgodiva prisila za uzimanjem i konzumiranjem sredstva ovisnosti, bilo zbog njegovih poželjnih učinaka, bilo da se izbjegnu patnje koje će se javiti ako se s uzimanjem prekine, definicija je službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti u sklopu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.
Iako Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje ne smatra sve mentalnim poremećajem koji se može dijagnosticirati, nešto se ubraja i u psihološke ovisnosti koje mogu potaknuti nezdrave opsesije ili ponašanje, iako su neke bezopasne.
Pojam ovisnosti se, dakle, ne mora odnositi samo na psihoaktivna sredstva. Čovjek može biti ovisan o jelu, igrama na sreću – klađenju i kockanju, televiziji, internetu, mobitelu i nekim manje uobičajenim stvarima poput kupovine, plastičnim operacijama, vježbanju i spolnim odnosima. Zajednička im je značajka da aktivnosti vezane uz tu ovisnost mogu postati središnji sadržaj i čimbenik njegovoga življenja, napominju iz službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti u sklopu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.
O temi problema ovisnosti razgovaramo s dr.sc. Draženkom Vadla, dr.med., ravnateljicom Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije.
Koja rizična ponašanja mogu voditi prema ovisnosti o alkoholu, kockanju, novim tehnologijama i drugome i mislite li da su ovisnosti danas veći problem nego nekad prije?
Kada bi pitali naše djedove i bake, mame i tate kako je bilo nekad, a kako je danas, zasigurno bi nam rekli ‘ovo je neko drugo vrijeme po mnogočemu’. Nekada su zajedno živjele najmanje tri generacije u jednoj obitelji, a danas ako imamo sreće u odrastanju djece sudjeluju oba roditelja koji to čine najbolje što znaju i umiju, a često je na tom najzahtjevnijem putu samo jedan roditelj. U ovom užurbanom i vrlo zahtjevnom vremenu koje od roditelja traži maksimalni angažman na poslu kako bi zaradili za očekivani životni stil u ovom trenutku i kako bi pružili djetetu ono što, na neki način, današnji trendovi diktiraju, roditeljima na žalost ne ostaje dovoljno vremena da svom djetetu pruže ono što je najvažnije, a to je ljubav, strpljenje, pažnja, kvalitetna komunikacija te međusobno podržavanje i razumijevanje, jasna pravila i vrijednosti, dobar vlastiti primjer i pozitivni stav o različitim životnim okolnostima, kontinuirani nadzor te harmoničan obiteljski odnos.
Na tom putu roditelji su često sami bez “korektiva”, kao što su to nekad bili djed i baka te drugi članovi obitelji, sa željom da djeca budu sretna i u nadi da će se razviti u mlade psihofizički zdrave osobe koje će znati pozitivno odgovoriti na sve životne prilike. No, vrlo često se događa da sami roditelji trebaju podršku, ohrabrenje i pozitivni poticaj u njihovom životu. Nerijetko oni sami posežu za cigaretom i alkoholom kao sredstvom koje ih naizgled “smiri ili ublaži probleme” u kojima su se našli, igraju igre na sreću u nadi da će eventualnom “brzom zaradom” riješiti sve poteškoće i vratiti sreću u njihov život. No, takvo ponašanje najčešće ne daje željeni rezultat, nego upravo suprotno.
Upravo takvo ponašanje unutar obitelji koja je prva i najvažnija djetetova škola u kojoj dijete usvaja znanja, sustav vrijednosti i obrasce ponašanja može potaknuti dijete da počne pušiti i piti alkoholna pića, igrati igre na sreću, a kasnije eksperimentirati s psihoaktivnim tvarima u vrlo ranoj fazi odrastanja. Posve je jasno da tijekom odrastanja postoji želja za isprobavanjem nečeg novog, jača utjecaj vršnjaka i okruženja te šire zajednice pa je djetetu vrlo teško odabrati “pravi put” u izazovima koji se pred njega stavljaju.
U nedostatku vremena i razumijevanja važnosti roditeljske prisutnosti te nadzora u djetetovom odrastanju “lakši” je put prepustiti se trendovima današnjice koji “odgajaju” najmlađe putem televizijskih ekrana, internetskih stranica i svih dostignuća novih tehnologija.
Koje su ovisnosti među mladima najprisutnije u Koprivničko-križevačkoj županiji, a koje na nacionalnoj razini?
Upravo je ove godine izrađena i tiskana periodična publikacija Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije pod nazivom “Stanje i trendovi zlouporabe sredstava ovisnosti među srednjoškolcima Koprivničko-križevačke županije – komparativna studija: 2002., 2007., 2012., 2017., 2022.” u kojoj su objavljeni usporedni rezultati pet istraživanja o zlouporabi sredstava ovisnosti među učenicima srednjih škola Koprivničko-križevačke županije, a koju u cijelosti možete pročitati među “stručnim publikacijama” na internetskoj stranici županijskog Zavoda za javno zdravstvo.
U publikaciji su analizirani podaci o raširenosti pušenja duhanskih proizvoda, pijenja alkoholnih pića, uzimanja psihoaktivnih droga i igranja igara na sreću među učenicima prvih i završnih razreda svih srednjih škola u Koprivničko-križevačkoj županiji te postojanje razlika s obzirom na dob i spol učenika.
Na temelju rezultata istraživanja iz 2022. godine možemo zaključiti da je čak 79,5 posto srednjoškolaca imalo iskustvo s konzumiranjem alkohola, 27,9 posto s pušenjem duhanskih proizvoda, 21,3 posto s igranjem igara na sreću, a 12,3 posto ih je probalo drogu.
Svakodnevno 17 posto srednjoškolaca puši duhanske proizvode, 3 posto konzumira alkoholna pića, 2,5 posto igra igre na sreću, a 0,8 posto konzumira psihoaktivne droge.
Zabrinjava i činjenica da alkoholna pića više puta mjesečno konzumira više od jedne trećine srednjoškolaca, a tjedno čak njih 11,3 posto, a da drogu povremeno uzima 2,3 posto srednjoškolaca, dok igre na sreću nekoliko puta mjesečno igra njih 6,8 posto. U svim istraživanim rizičnim ponašanjima veći je udio mladića i srednjoškolaca iz završnih razreda srednjih škola.
Razmjeri rizičnih ponašanja vezanih za korištenje interneta i novih tehnologija istraženi su u europskom istraživanju – ESPAD 2019 u kojem je oko 94 posto učenika izjavilo da je koristilo društvene medije tijekom prošlog tjedna. Utvrđeno je da u prosjeku, učenici potroše dva do tri sata na društvenim medijima tijekom tipičnog radnog dana, što raste i do šest ili više sati tijekom vikenda. U većini zemalja djevojke su prijavile češće korištenje društvenih medija tijekom vikenda u odnosu na mladiće. Oko 60 posto učenika izjavilo je da je u posljednjih mjesec dana igralo digitalne igre tijekom tipičnog radnog dana, 69 posto tijekom vikenda. U većini zemalja mladići provode dvostruko više vremena igrajući video igre u odnosu na djevojke.
Koje se preventivne aktivnosti provode među učenicima, a koje prema starijima?
Na temelju rezultata i iskazanih potreba vezanih za prevenciju rizičnih ponašanja koja mogu voditi prema ovisnostima Zavod za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije pokrenuo je projekt pod nazivom “Trening životnih vještina za prevenciju ovisnosti o alkoholu, kockanju i novim tehnologijama kod djece i mladih”.
Projekt je imao za cilj osnažiti djecu i mlade, roditelje i djelatnike u obrazovnim i zdravstvenim ustanovama u svrhu smanjenja rizičnih ponašanja koja mogu voditi prema ovisnosti o alkoholu, kockanju i novim tehnologijama. Partner na projektu je bio Klub liječenih alkoholičara Centar Koprivnica, a projekt se provodio u 17 osnovnih škola na području Koprivničko-križevačke županije.
Projektne aktivnosti obuhvaćale su provođenje četiri edukativna predavanja i radionice za nastavnike i stručne suradnike te zdravstvene djelatnike, ukupno njih 121, koji su u kasnijoj fazi projekta provodili radionice s učenicima 3. i 7. razreda u 17 osnovnih škola uključenih u projekt vezane za program “Trening životnih vještina” i predavanja roditeljima.
Edukacija edukatora bila je usmjerena na svladavanje programa “Trening životnih vještina” za provođenje radionica u trećem, četvrtom, petom, šestom i sedmom razredu osnovnih škola i na jačanje kritičnog mišljenja i stavova mladih prema pritisku suvremenih ovisnosti te osnaživanje djelatnika obrazovnih i zdravstvenih ustanova u ranom prepoznavanju rizičnog ponašanja i pružanju adekvatne i pravovremene intervencije.
Program “Trening životnih vještina” osmislio je američki stručnjak dr. Gilbert J. Botvin, a djelatnici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije su program prilagodili provedbi u Hrvatskoj te predstavlja temelj za primarnu prevenciju rizičnih ponašanja jer razvija samopouzdanje, samokontrolu, samopoštovanje, komunikacijske i socijalne vještine te vještine donošenja odluka i suočavanja sa stresom.
Kakvi su rezultati projekta, je li bio dobar odaziv?
Program “Trening životnih vještina” provodili su educirani nastavnici i stručni suradnici kroz osam radionica u 3. razredima i šest radionica u 7. razredima čime su obuhvaćena ukupno 1464 učenika, od toga 701 učenik 3. razreda i 763 učenika 7. razreda. Od strane djelatnica Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije i članova KLA Centar održano je 27 edukacija o prevenciji ovisnosti, prepoznavanju rizičnih ponašanja i ranoj intervenciji te upoznavanje s radom KLA Centar na roditeljskim sastancima za 1035 roditelja.
U cilju senzibilizacije i osvješćivanja opće javnosti vezano uz problematiku svih vrsta ovisnosti s naglaskom na konzumaciju alkoholnih pića, kockanje i ovisnost o novim tehnologijama (internet, gaming) kod djece i mladih osoba održane su tri javne tribine u Koprivnici, Križevcima i Đurđevcu na kojima je bilo prisutno ukupno 205 sudionika.
Nadamo se da smo ovim projektom započeli jedan jako važan program usmjeren na osnaživanje djece i mlade te njihovih roditelja na polju prevencije svih rizičnih ponašanja koji se svakako treba nastaviti i kontinuirano provoditi kako je i zamišljeno za sve učenike od trećeg do sedmog razreda u svim osnovnim školama na području Koprivničko-križevačke županije.
Vaša poruka za kraj?
Ponašanje odraslih u svakom pogledu predstavlja primjer za razvoj i usvajanje životnih stavova za djecu i sve mlade osobe kroz cijelo vrijeme njihovog odrastanja, stoga je dužnost svakog pojedinca i društva da svojim dobrim primjerom te stvaranjem pozitivnog i poticajnog okruženja doprinese zdravom razvoju naših mladih, našoj budućnosti.
*Ovaj članak donosimo u sklopu projekta ‘Klikom do zdravlja’ koji je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
