Predstavljajući povijesno povećanje plaća u državnoj i javnim službama, vrijedno 1,63 milijardi eura, premijer Andrej Plenković naglasio je u četvrtak kako su osnovni ciljevi ove reforme povećanje plaće svim zaposlenicima i jednaka plaća za jednak rad.
U tom je kontekstu podsjetio da je od 2009. do 2016. ukupno povećanje osnovice iznosilo 0 posto, a u mandatu ove Vlade čak 40 posto.
Vlada je u svojoj politici, naglasio je premijer Plenković, išla za kontinuiranim rastom plaća unatoč krizama podsjetivši da je krizni kontekst s kojim smo bili suočeni bio bez presedana.
“U proteklih skoro četiri godine država i društvo bili su suočeni s pandemijom, dva razorna potresa, energetskom krizom kao posljedicom rata u Ukrajini i na Bliskom istoku, inflatornim pritiscima, afričkom svinjskom kugom te ekstremnim vremenskim nepogodama”, rekao je premijer.
Unatoč krizama ostvaren rekordan rast plaća i mirovina
“Ostvaren je rekordan rast plaća i mirovina te rekordna zaposlenost. Minimalna plaća od 2016. do danas porasla je za 103 posto, odnosno s 414 na 840 eura. Prosječna plaća porasla je sa 749 na 1191 eura, odnosno za 59 posto, dok je prosječna mirovina s 357 narasla na 551 euro, odnosno za 54 posto”, istaknuo je Plenković.
Bilježi se i najviša stopa zaposlenosti, od 70 posto, kao i najniža stopa nezaposlenosti od 6 posto.
Premijer je podsjetio i da je u krizi očuvano 800.000 radnih mjesta u privatnom sektoru, a na nogama je ostalo 130 tisuća poduzeća i obrtništva.
“Vlada je u proteklih nekoliko godina građanima i gospodarstvu plasirala 7,2 milijarde eura, kroz pakete pomoći”, naglasio je.
Temeljni cilj reforme plaća u državnoj i javnim službama jest rast plaća i jednaka plaća za jednak rad
Govoreći o reformi plaća u državnoj i javnoj upravi, Plenković je kazao da je njezin temeljni cilj bio ostvariti otprilike jednaku plaću za jednak rad, neovisno o tome u kojem resoru odnosno službi je netko zaposlen.
Nastojalo se, dodao je, doći do objektivnog vrednovanja posla koji se obavlja na pojedinom radnom mjestu i voditi računa o ujednačavanju plaća u državnoj službi i javnim službama za iste poslove i poslove jednake složenosti.
Uz to, cilj je bio osigurati i primjerene plaće za sve državne službenike i namještenike, pripadnike Hrvatske vojske i sve zaposlene u javnim službama.
Kao primjer nepravednog sustava u kojem su ljudi za gotovo isti posao imali bitno različite plaće, premijer je naveo radno mjesto administrativnog tajnika gdje je koeficijent varirao od 0,824 do 1,067.
Cilj je Vlade bio da se to ujednači, a da se pritom koeficijent odnosno plaća poveća.
“Ovom je reformom ostvaren cilj veće pravednosti prema svima, zatim znatno povećanje svih koeficijenata u državnim i javnim službama”, rekao je.
Kako bi ilustrirao prosječno povećanje plaća, usporedio je plaće iz ožujka 2023. s plaćama koje će se u travnju isplatiti za ožujak ove godine. Taj će rast, dodao je, biti 31,9 posto.
Ostvaren je i cilj većih povišica za deficitarna zanimanja u državnoj i javnim službama, primjerice za informatičku struku.
Nakon ove reforme, naglasio je premijer Plenković, najniža plaća za radno mjesto administrativnih radnika iznosit će 1000 eura.
Propisani su i kriteriji za vrednovanje radnih mjesta čime se ona objektivno vrednuju, a uspostavljeno je i središnje tijelo – Vijeće za praćenje sustava plaća.
Govoreći o obuhvatu reforme, premijer je naglasio kako ona obuhvaća 244.000 zaposlenih u javnim i držanoj službi.
Podsjetio je da je ova reforma započela povećanjem plaća za 100, 80 ili 60 eura za 214.000 zaposlenika s najnižim plaćama u lipnju prošle godine. Uz to, uvećan je regres s 200 na 300 eura.
Zatim, kroz pregovore sa sindikatima dogovoreno je povećanje osnovice za 5 posto u listopadu.
Uvećana je i božićnica s 232 na 300 eura, a ugovoreno je i novo pravo – uskrsnica od 100 eura.
Poreznom reformom koja je stupila na snagu 1. siječnja ostvareno je prosječno povećanje plaća od 40 eura, što je ovisilo i o odlukama lokalnih razina vlasti koje su svojom odgovornošću mogle omogućiti veće prihode ljudima koji žive u njihovim sredinama. Dio je tu prigodu iskoristio, dodao je premijer, a dio nije.
“Svega toga ne bi bilo bez odgovornog upravljanja javnim financijama koje je, osim toga, dovelo i do podizanja kreditnog rejtinga za četiri stupnja prema sve tri svjetske agencije u razinu investicijskog i to s pozitivnim izgledima. Toga ne bi ni bilo da se Vlada nije izborila za značajna europska sredstva, i kroz Višegodišnji financijski okvir i kroz Instrument EU iduće generacije”, rekao je premijer.
Ne bi toga ni bilo da nominalni BDP od 2016., kada je iznosio 47 milijardi eura, nije na kraju 2023. dosegao 75 milijardi eura, pa da BDP per capita, koji je 2016. bio 11.500 eura, danas bude 20.000 eura.
Vlada je, naglasio je premijer, to mogla ostvariti zahvaljujući okolnostima koje je stvorila – sigurnog pravnog okvira, rasterećujuće porezne politike i predvidljivog smjera zemlje, a to je čvrsto sidrenje zemlje u dublju integraciju članstvom u europodručju, Schengenskom prostoru i Europskom stabilizacijskom mehanizmu, te OECD-u.
“Ovo je sve moguće zato što smo zemlju vodili u ispravnom smjeru”, poručio je premijer Plenković.
