Premijer Andrej Plenković predstavio je u ponedjeljak zajedno s potpredsjednikom Vlade i ministrom financija Zdravkom Marićem i ministrom gospodarstva i održivog razvoja Tomislavom Ćorićem, prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj te smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom, piše N1.
“Schengenski prostor i europrostor su jedine dvije dublje integracije u koje Hrvatska treba pristupiti. Godina 2022. je godina odluka i o jednom i o drugom. Mi smo 2017. pokrenuli javnu raspravu o uvođenju eura, nakon nekoliko mjeseci je vlada usvojila tu strategiju. Zašto Hrvatska pristupa europodručju? Mi smo visoko euroizirana ekonomija”, rekao je te istaknuo da 70 posto prihoda u turizmu dolazi od turista iz država članica, a napomenuo je i da je dio oročne štednje i kredita vezano uz euro.
“I štednja i krediti i robna razmjena i prihodi od turizma su vezani uz europodručje”, poručio je.
Govorio je i o zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj te rekao kako je cilj da prilagodba ide nesmetano i da se omogući funkcioniranje gospodarstva, da se građani informiraju na vrijeme i da očekivani ulazak u europodručje bude obavljen na korektan i pravilan način
“Danas godinu dana – 17. siječnja jedino platno sredstvo u Hrvatskoj je euro. To je vrlo važno da shvatimo brzinu okončanja ovog procesa. Danas godinu dana kad budemo išli u dućan plaćat ćemo isključivo eurima. Prihvaćanjem eura sve što je u kunama u bankama će se automatski pretvoriti u eure, riječ je o automatizmu”, kazao je Plenković te dodao kako će građani moći besplatno zamijeniti novčanice i za pet godina.
Također, poručio je da će cijene još godinu dana, dakle, cijelu 2023. biti istaknute i u kunama i eurima te naveo da će dvostruko isticanje cijena početi u rujnu ove godine i trajat će i cijelu sljedeću godinu.
“Svi će moći u bankama, Fini i pošti zamijeniti kune za eure. Proces tranzicije će nakon uvođenja trajati još godinu dana. Dodatni element je da će nakon tog roka zauvijek građani moći svoje kune donijeti u HNB i za pet, 10 godina… besplatno zamijeniti novčanice kune u eure”, kazao je.
O dualnom iskazivanju cijena govorio je i ministar Zdravko Marić koji je također naglasio da od 5. rujna kreće obvezno iskazivanje, a da je do tog trenutka dobrovoljno.
“Postoji nekoliko iznimki od dvostrukog iskazivanja cijena, a to su automati za prodaju malih proizvoda, štandovi na tržnicama, pokretna prodaja, prigodne prodaje, predmeti koji su unaprijed otisnuti… No, račun svejedno mora biti iskazan u kunama i u eurima”, rekao je Marić.
Marić je komentirao i koji je maksimalni iznos novčanica ili kovanica za zamjenu po transakciji.
“Do maksimalno 100 novčanica ili 100 kovanica po jednoj transakciji. Možete i više, ali onda je moguća neka naknada”, rekao je.
Ministar Marić je komentirao i može li očekivati dodatni rast cijena zbog uvođenja eura.
“Kad gledamo komunikaciju s građanima i kada gledamo iskustva drugih zemalja, upravo strah od dodatnog pritiska i zaokruživanje cijena je onaj koji naglašavam kao najvažniji i najveći. Radili smo analize, pokazalo se da je taj efekt bio jednokratan, u jednoj prvoj godini na prosječnoj razini 0,02 postotna boda”, objasnio je.
Dodao je da će se aktivirati niz mehanizama da bi se spriječio dodatni, neopravdani rast cijena.
“Sve ćemo učiniti da tog neopravdanog povećanja cijena ne bude, odnosno da ga bude što manje, da lovci u mutnom ne ulove. Pozitivni efekti su puno veći i značajniji”, rekao je.
