Ministarstvo znanosti i obrazovanja u utorak je u javno savjetovanje uputilo nacrt Zakona o hrvatskom jeziku, a na predstavljanju je poručeno da on nije jezična policija i ne propisuje jezičnu normu, da nije represivan i nema kazni, a o jeziku će odlučivati Vijeće sastavljeno od 14 stručnjaka.
Također, Zakon nije puristički, već treba osigurati razvoj jezika ukorak s vremenom i svim društvenim okolnostima, kazao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs na predstavljanju u NSK.
Njime se, istaknuo je, utvrđuju osnovna pravila o službenoj i javnoj uporabi hrvatskoga jezika i osigurava sustavna i stručna skrb o jeziku, ne regulira se privatna komunikacija.
Zakon, čiji je nacrt napravljen na temelju inicijative Matice hrvatske bi na snagu trebao stupiti do kraja godine.
Vlada će prema nacrtu koji će u javnoj raspravi biti do 31. kolovoza, osnovati Vijeće za hrvatski jezik, sastavljeno od predsjednika i 14 stručnjaka za hrvatski jezik.
Ono će biti koordinacijsko i savjetodavno tijelo, rekao je Fuchs. Vijeće će skrbiti o hrvatskom jeziku, promicati kulturu hrvatskog jezika u službenoj i javnoj uporabi skrbiti i baviti se pitanjem zaštite bogatstva hrvatskog jezika, istaknuo je ministar.
Kandidate za članove Vijeća predlagat će HAZU, Matica hrvatska, LZ “Miroslav Krleža”, Institut za hrvatski jezik, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, šest javnih sveučilišta, dva društva prevoditelja i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Hrvatsko filološko društvo.
Zakon obvezuje Vladu da u roku od dvije godine donese Nacionalni plan hrvatske jezične politike uz popis prioritetnih ciljeva i mjera.
Državna tijela vlasti bit će dužna zaposliti lektore da bi službeni akti na nacionalno i europskoj razini bili jezično uređeni, stoji među ostalim u nacrtu Zakona.
“Zakon se nameće kao novi iskorak u opstojnosti i razvoju hrvatskog jezika i treba ga shvatiti kao zalog očuvanja jezika u budućnosti”, kazao je Fuchs.
Komunikacija među građanima kao i u umjetničkom izražavanju ostaje kako jest, tj. ne ograničava se sloboda, naglasio je, dodajući da zakon donosi neka pravila u smislu poučavanja u obrazovnoj vertikala od dječjih vrtića, osnovnih škola i sveučilišta gdje se djecu treba poučavati standardnom hrvatskom jeziku, uz slobodnu upotrebu narječja i idioma kod kuće.
Nastavni predmet ‘Hrvatski jezik’ u osnovnim i srednjim školama ostvaruje se tako da je barem polovina njegova sadržaja usmjerena na jezične teme.
Također, Vlada se treba pobrinuti da se hrvatski jezik uči i među Hrvatima koji žive izvan granica Hrvatske.
Predstavnici države hrvatskim se služe i u inozemstvu, ali samo ako je osigurano prevođenje.
Javne obavijesti i promidžbene poruke moraju biti na hrvatskom jeziku, a višejezične obavijesti, uključujući sadržaje prometnih i turističkih znakova, ispisuju se prvo na hrvatskom. U sinkronizaciji inojezičnih filmova i kazališnih predstava može se zbog umjetničkih razloga uporabiti i hrvatski narječni idiom.
U kontaktima s institucijama EU i u međunarodnim kontaktima Hrvatska se predstavlja na hrvatskome jeziku i latiničnom pismu. U opravdanim okolnostima mogu se koristiti i drugi strani jezici, stoji u nacrtu Zakona.
Hrvatski državljani imaju pravo na hrvatskom jeziku podnositi peticije Europskom parlamentu i predstavke Europskom ombudsmanu te se obraćati ustanovama i savjetodavnim tijelima EU na hrvatskom jeziku i na njemu dobivati odgovor.
“Nadam se da će Zakon svima biti poticaj da nastavimo razvijati jezik, pratiti kako se razvijaju drugu jezici, usklađivati nazivlje i termine s razvojem znanosti, društva, niti u jednom trenutku ne gubeći svijest o vrijednosti naše raznolikosti našeg narječja, porijekla različitih jezičnih idioma”, kazala je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
Očekuje da se u javnu raspravu uključe svi oni koji smatraju da mogu doprinijeti kako bi ovaj zakonski tekst bio što bolji.
