Početkom 2022. prekršitelje u prometu čekaju nove kazne. Tako će se za bržu vožnju od predviđene plaćati kazna od 1000 kuna umjesto dosadašnjih 500, a prespora vožnja kažnjavat će se s 300 kuna.
Također, od srpnja će sva nova vozila imati tempomat, a liječnici bi trebali prijaviti sve vozače koji imaju zdravstvene teškoće, a zbog kojih ugrožavaju sigurnu vožnju.
Predsjednik sindikata sudionika u prometu Siniša Mihalić u emisiji HRT-a Studio 4 rekao je kako je povećanje kazni bilo za očekivati s obzirom na statistiku, no da će do prave prevencije doći samo ako se napravi kvalitetna kolnička konstrukcija i signalizacija.
“Na nerazvrstanim cestama nema pješačkih ni biciklističkih staza, u infrastrukturu se ulaže minimalno i samo se povećavaju kazne za vozače. Prevencija je samo ta da se napravi kompletna rekonstrukcija cesta koje su rađene još prije pedesetak godina kada smo vozili automobile koji su bili pola metra uža vozila nego što su sad”, kazao je.
Rekao je kako se mobilne jedinice više bave s tim kako na autocesti zaustaviti vozača koji vozi 143 km/h, a dozvoljeno je 130, umjesto da bude prevencija, a ne represija – da se ljudi provezu i vide da ima policijskih vozila na cesti, da se stave kamere i upozoravajući znakovi na cesti.
Većina ljudi uspori kada ugledaju kameru. Ovo je legalizirana pljačka iz zasjede gdje vi imate skrivene kamere i želite ljudima oteti nešto novaca”, istaknuo je.
Osim prebrze vožnje, kazne će se plaćati i za presporu vožnju, što Mihalić naziva nebulozom i kaže kako se kod nas sve radi naopačke te da se ne pita struka.
Što se tiče tempomata kojim se može kontrolirati brzina vožnje, postat će obavezan u svim novim automobilima, no nove automobile Hrvati sve manje voze.
“Opet je to sve dvosjekli mač. Tempomat je uređaj koji služi kako bi se vi odmorili na autocesti, ne možete ga koristiti primjerice na Aveniji Dubrava gdje su crvena svjetla i morate stati. Tempomat je obaveza ugrađivanja zbog toga što uređene države imaju uređene i autoceste i prometnice te služe da se ljudi ne umaraju na dugom putu, dok je kod nas u pravilu gradska vožnja”, rekao je Mihalić te dodao kako Hrvati nemaju kupovnu moć kao ostatak Europe.
Rekao je da ili imamo skroz nova vozila ili imamo prastara vozila, plus što su nam još parkirališta puna vozila koja se izbace iz Europe zbog emisije CO2, jer se tamo uvode hibridna i električna vozila.
“Preuzeli smo direktive EU, ali ih ne pratimo”, naglasio je.
Stiže nam i regulacija vožnje segway-a i električnih romobila, koji se kreću i do 30 km/h, a ne moraju biti registrirana niti je za njih potrebna vozačka dozvola.
Dosta bure diglo se oko obiteljskih liječnika koji po novome policiji moraju dostaviti podatke o vozačima koji zbog zdravstvenih teškoća ne smiju voziti, no većina liječnika to odbija.
“Svako ministarstvo za sebe donosi posebne zakone, a ne drži se Ustava i zakona koji su na snazi. Znači postoji liječnička tajna, liječnik je taj koji će odlučiti je li osoba sposobna za voziti ili nije i nema niti jednog liječnika koji to neće napraviti. Liječnik ima obavezu da prijavi nešto, ali ako smatra da za to nema zdravstvenog temelja nije dužan to učiniti”, objasnio je Mihalić.
Najveća kazna za prekoračenje brzine u Hrvatskoj doseže 20.000 kuna, dok u Švicarskoj ona iznosi 700.000 švicarskih franaka, a prosječna kazna za ‘divljačku vožnju’ ide i do 90.000 CHF.
“Kod nas u propisima divljačka vožnja ne postoji, a to bi bilo kad se netko okreće na ručnoj i vozi se koliko god želi jer ga nitko nije vidio. Kod nas to nema tko kontrolirati jer je premalo službenika koji bi se s tim bavili. Što se tiče kazni, kod nas ima puno stranaca koji voze Porsche i, kad prekorači brzinu, svejedno mu je li vozio 150 km/h ili 200 km/h”, rekao je.
U Sloveniji kazna za prekoračenje brzine iznosi 9500 kuna, u Austriji 40.000 kuna, u Italiji 35.000 kuna, a Mihalić pojašnjava kako su te kazne sukladne standardu građana.
