Uoči Dana državnosti, predsjednik Vlade Andrej Plenković u ponedjeljak je gostovao u središnjem Dnevniku HTV-a.
Na nama je da sada unaprjeđujemo gospodarsku i socijalnu situaciju i maksimalno uložimo u ravnomjeran regionalni razvoj te osnažimo međunarodni ugled zemlje, jačamo naš utjecaj na europskoj razini i dajemo globalni doprinos sukladno našoj veličini i snazi, poručio je Plenković, a prenosi stranica Vlade RH.
Na nama je, kaže, da jačamo institucije kroz vladavinu prava, ljudskih prava i uvažavanje nacionalnih manjina te stvaranja tolerantnog i uključivog društva kakvo smo željeli desetljećima. O datumu obilježavanja odlučio je Hrvatski sabor, to je bio dan hrvatske državnosti 90-tih godina i bit će, istaknuo je premijer.
U osvrtu na podatke o gospodarskom rastu od 2,8 posto u prvom kvartalu o odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, ocijenio je da je to izuzetno dobar rezultat.
“To znači da, unatoč usporavanju ekonomije na globalnoj razini ekonomskog rasta, Hrvatska ima deveti kvartal zaredom porast BDP-a. Pokazujemo otpornost hrvatskog gospodarstva, agilnost i konkretne doprinose mjera koje smo poduzimali u razdoblju krize gdje smo s nekoliko paketa vrijednih 6,8 milijardi eura pomogli građanima i gospodarstvu”, istaknuo je Plenković.
Izrazio je uvjerenost da će gospodarski rezultati sigurno biti odlični rezultati u drugom kvartalu, a još bolji u trećem kad završi turistička sezona, koja traje sve dulje te da će se vidjeti svi efekti ulaska u europodručje i Schengenski prostor.
“Siguran sam da će prihodi od turizma biti rekordni, veći od lanjskih, a po dolascima i noćenjima bolji od 2019. Mislimo kako bi se stopa inflacije trebala smanjivati, biti otprilike 6,6 posto u 2023. Vide se i podaci o smanjenju udjela javnog duga u BDP-u i Hrvatska je jedna od zemalja koja rapidno smanjuje javni dug. Bili smo na 78 posto, pa smo prošle godine došli na 68 posto, ove godine ćemo biti na 62,6 posto, a iduće godine ćemo biti ispod 60 posto”, najavio je premijer.
Rekao je i da je u sedam godina njihova mandata BDP u apsolutnom iznosu narastao za 20 milijardi – s 47 na 67 milijardi eura to ocijenio da Hrvatska gospodarski raste i da se to vidi “u svim mogućim aspektima”. U tom razdoblju, dodao je, prosječna je plaća narasla za 50 posto, medijalna 44 posto, prosječna mirovina za 37 posto, a minimalna plaća za 69 posto.
“Moramo nastaviti činiti da dižemo ekonomski i socijalni standard sugrađana, i to je bila i cijela ideja s poreznom reformom”, naglasio je.
Odbacio je tezu da Vlada poreznom reformom uzima nešto gradonačelnicima velikih gradova. “Sad činimo temeljnu zadaću koju su nas molili župani, gradonačelnici, načelnici općina, da žele više fiskalne decentralizacije, više novaca i veće ovlasti. Od 2016. do 2022. povećali smo ukupno prihode županijama, gradovima i općinama za više od milijardu eura”, ustvrdio je.
Govoreći o obnovi potresom pogođenih područja, premijer je najavio da će “do zadnjeg centa” biti iskorištena sredstva za javnu infrastrukturu iz Fonda solidarnosti EU i da će učiniti sve da do početka rujna ove godine više ne bude ni jednog kontejnerskog naselja na Banovini, te da se svi ljudi koji su u nekom obliku privremenog smještaja vrate u svoje obnovljene kuće ili u državne stanove i kuće, odnosno u višestambene zgrade.
U vezi s promjenama izbornih jedinica rekao je da žele da jednak broj birača bude u pojedinoj izbornoj jedinici te da su učinili minimalne modifikacije postojećeg sustava odnosno da se za 78 posto birača ne mijenja ništa, a za 22 posto mijenja se izborna jedinica. Glas birača će vrijediti jednako, izborna jedinica u prosjeku ima 365.000 birača, a Zagreb će umjesto u četiri biti u tri izborne jedinice, dodao je.
Upitan o izostanku dijaloga Ureda predsjednika RH i Ministarstva obrane i kako to djeluje na Oružane snage koje su jučer obilježile svoj dan, Plenković je odgovorio da to nema nikakvog utjecaja na njihove sposobnosti i modernizaciju te podsjetio da je vojni proračun u mandatu i njegove Vlade povećan za 100 posto.
