Čini se da odrasli koji unose dovoljnu količinu tekućine i paze da ne ostanu žedni žive dulje i razvijaju manje kroničnih bolesti, doznaje se iz studije američkog Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH) objavljene u časopisu eBioMedicine.
Liječnici su tijekom 30 godina pratili 11.255 ljudi i analizirali vezu između razine natrija u krvi koja raste ako se smanji unos tekućine, i raznih zdravstvenih indikatora.
Utvrdili su da su odrasle osobe s povišenom razinom natrija sklonije razvijanju kroničnih stanja i pokazuju znakove uznapredovalog biološkog starenja u odnosu na odrasle osobe koje imaju srednje vrijednosti natrija u krvi.
Također, odrasli s povećanom razinom natrija su pod povećanim rizikom da umru ranije.
“Rezultati istraživanja nas navode na zaključak da dovoljan unos tekućine usporava starenje i produljuje život bez bolesti”, rekla je Natalia Dmitrieva, autorica studije i znanstvenica u Laboratoriju za kardiovaskularnu regenerativnu medicinu na Institutu za srce, pluća i krv (NHLBI) koji je dio NIH-a.
U ovoj studiji su se koristili podaci o zdravstvenom stanju ljudi u 50-im godinama te kada su bili stari između 70 i 90 godina. Sveukupno je bilo pet liječničkih posjeta. Svaka osoba je bila dva puta pregledana u dobi od 50-ak godina, a ostala tri pregleda su obavljena u poodmakloj dobi.
Istraživanjem nisu bile obuhvaćene osobe koje su već imale visoke razine natrija ili neka ozbiljna stanja, poput pretilosti.
Kako bi ustanovili na koji način razine natrija utječu na starenje, znanstvenici su se rukovodili s 15 markera za zdravlje, uključujući sistolički krvni tlak, kolesterol i razinu šećera u krvi. To im je dalo uvid u funkcioniranje kardiovaskularnog, respiratornog, metaboličkog, bubrežnog i imunološkog sustava svake praćene osobe.
U obzir su uzeti čimbenici poput starosne dobi, rase, biološkog spola, pušenja i povišenog krvnog tlaka.
Normalna razina natrija u krvi iznosi između 135 i 146 miliekvivalenta na litru (mEq/L).
Odrasli s razinom iznad 142 mEq/L imaju za 64 posto veći rizik od razvijanja kroničnih bolesti poput zastoja srca, moždanog udara, dijabetesa, oštećenja perifernih arterija, pluća i razvoja demencije.
