U koprivničkoj AK galeriji u petak, 7. travnja u 20 sati otvara se samostalna izložba Tanje Deman “Horizont”.
Tanja Deman je vizualna umjetnica, fotografkinja i redateljica čiji se radovi bave tematikom prirode, ekologije i klimatske krize. Često su to evokativne meditacije o krajoliku i kritika ljudskog djelovanja na prirodu, a takav je i rad koji će prezentirati na ovoj izložbi.
“Horizont” je eksperimentalno-dokumentarni film nastao 2021. godine, odnosno, hibridna forma art filma s dokumentarnim elementima, koji jednako dobro funkcionira i na filmskim festivalima i u galerijskim prostorima. U opisu filma stoji da je to intimna priča o moru u trenutku klimatske i ekološke krize, esej koji promatra praiskonski morski pejzaž i slojevite ekološke promjene mora koje ga okružuje.
Film bilježi iskustvo bivanja na idiličnom mjestu udaljenom od turizma, na izoliranom otoku Palagruži, i načine na koje se ekološka kriza reflektira na “jednoj maloj hridi usred otvorena mora”. Umjetnica je kroz kombinaciju intimnog načina pripovijedanja i isticanja poraznih znanstvenih činjenica o zagađenju mora stvorila priču koja je daleko od idealiziranih priča o Jadranu na kakve smo navikli.
(Iz kataloga / Razgovor s Tanjom Deman vodila je Tanja Špoljar, kustosica AK galerije)
T. Š.: U jednom trenu u filmu kažeš da „kamera ne uspijeva snimiti ono čega više nema, da bilježi odsutnost.“ Kakvo je to Jadransko more koje je kamera zabilježila, kakvo je ono u odnosu na prije, što se promijenilo?
T. D.: U sklopu istraživanja za scenarij Horizonta razgovarala sam s brojnim znanstvenicima, posebno s Oceanografskog instituta u Splitu i s par profesora sa Sveučilišta u Splitu i Zagrebu, kao što su prof dr. sc. Alen Soldo i prof dr. sc. Jakov Dulčić. Bilo mi je važno dobiti točne podatke, posebice o padu ribljeg fonda kroz 20. i 21. stoljeće. Također sam intervjuirala ribare koji ribare u srednjem i južnom Jadranu te oko Palagruže, kako bih dobila njihovu perspektivu. Brojke su pogubne, ali isto tako reflektiraju globalne trendove, a to je da je 90% ribljeg fonda u Jadranskom moru iscrpljeno, što znači da je ostalo deset posto ribljeg fonda (riblji fond nije ukupan broj ribe, nego komercijalno korištene ribe). Riječ je o opustošenom moru.
Ono što dalje ne vidimo, jest da je na Palagruži tradicionalno znalo biti početkom 20. stoljeća i do 500 viških ribara, koji su tu boravili i po dvadesetak dana, koliko je trajalo razdolje bez mjesečine, jer je ovdje more vrvjelo srdelom. Toga isto više nema. Danas je more oko Palagruže avetinjski pusto, napram onog što je bilo.
O autorici: Tanja Deman (Split, 1982.) je vizualna umjetnica, fotografkinja i redateljica, čiji se radovi bave tematikom prirode, ekologije i klimatske krize. Oni često uključuje prirodne elemente kao što su voda, geomorfološke formacije i svjetlost, stvarajući imerzivna iskustva koja brišu granice između stvarnosti i imaginacije. Opreka između prirodnog i izgrađenog okoliša, kao i ocrtavanje intimnih krajolika, gotovo uvijek su praćeni kritikom ljudskog djelovanja na prirodu. Živi i radi u Hamburgu. Diplomski i postdiplomski studij je završila na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, te postdiplomski studij iz filma i fotografije na Piet Zwart Institute in Rotterdamu.
Njezini radovi su izloženi na više od 100 izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, između ostalog na 15. Venecijanskom bijenalu arhitekture; u Kunstmuseum Bonn; Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb; Muzeju moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka; Fotogalerie Wien, Beč; MUNTREF Centro de Arte Contemporáneo, Buenos Aires; TENT, Rotterdam; Unseen, Amsterdam; International Film Festival Rotterdam; Galerie Reflex, Amsterdam; Museum of African Design, Johannesburg. Samostalne izložbe je imala između ostalog u Galeriji Dulčić Masle Pulitika i Ateljeu Pulitika od Umjetničke galerije Dubrovnik; Galeriji MKC Split; Witzenhausen Gallery, Amsterdam; CCA Galleries International, Jersey; Museo Revoltella, Trieste. Njezini radovi se nalaze u javnim i privatnim zbirkama u Hrvatskoj i inozemstvu.
Realizaciju izložbe i predavanja sufinancirali su Grad Koprivnica te Ministarstvo kulture i medija RH. Projekt se provodi uz podršku Zaklade Kultura nova.
