Oko 80 posto majki u Hrvatskoj doji svoju djecu, dok su kod starije djece, osim tradicionalnih jela, na jelovniku sve više namirnice poput avokada, chia sjemenki i badema, pokazali su rezultati prvog nacionalnog istraživanja prehrambenih navika djece objavljenih u utorak.
Dan uoči Svjetskog dana sigurnosti hrane, predstavljeni su rezultati prvog nacionalnog istraživanja prehrambenih navika dojenčadi i djece do devet godina pod nazivom: “Što se nalazi na tanjurima naših najmlađih?”, koje je provela Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu s partnerima.
Istraživanje je podijeljeno na tri dobne skupine: dojenčad, djecu od jedne do pet godina i djecu od šest do devet godina.
Što se dojenčadi tiče, velika većina majki i dalje doji svoju djecu, rekla je profesorica na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu Ivan Rumbak.
“Gotovo 80 posto majki doji, od toga njih 65 posto doji dijete do prve godine života, a 14 posto ih nastavlja dojiti još nekoliko mjeseci nakon prve godine”, istaknula je.
Nakon majčinog mlijeka, dodala je Rumbak, od tekućina su najzastupljeniji voda i čajevi, no u svakoj sljedećoj dobnoj skupini raste udio bezalkoholnih osvježavajućih pića nauštrb čajeva ili cijeđenih voćnih sokova.
Kada je riječ o namirnicama koje su najčešće u početku dohrane djece, to su mrkva, tikvice, jabuke i batat.
U preostalim dvjema dobnim skupinama među najviše korištenim namirnicama su krumpir, tjestenina i bijeli kruh, navela je profesorica na osječkom Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Danijela Čačić Kenjerić.
“Ono što veseli je da majke još uvijek imaju naviku pripremati obroke, pa je dobar dio kašica za djecu iz kućne radinosti, nisu one kupovne. Ima i starinskih jela kao što su žganci te gris ili palenta na mlijeku, a tu je i slanina koju možda ne bismo očekivali, ali činjenica je da je ona dio brojnih recepata pa se tako ušuljala na mala vrata”, rekla je Čačić Kenjerić.
Takvim rezultatima možda je doprinijela pandemija koronavirusa, zbog čega su majke, koje čine gotovo 90 posto ispitanih, nasuprot 10 posto očeva, vrijeme provodile kod kuće, napomenula je profesorica.
“Moguće je da danas, kada svi ponovno idu raditi više nećemo imati toliko domaćeg, nego više kupovnog”, kazala je.
Profesorica Čačić Kenjerić smatra da ima prostora za poboljšanje, stoga umjesto bijelog kruha i tjestenine predlaže verzije napravljene od mješovitih cjelovitih žitarica, te više plave ribe umjesto piletine i junetine.
Majke su u istraživanju sudjelovale putem posebne aplikacije na koju su unijele recepte koje pripremaju djeci te fotografije deklaracija pakiranja onih proizvoda koje svakodnevno koriste. Na taj su način pomogle stvoriti bazu podataka koja će u budućnosti poslužiti za usporedbe i nova istraživanja, kazala je Vedrana Jurčević Podobnik iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.
U prehrani djece danas su sve više zastupljeni avokado, chia sjemenke, bademi i ostali orašasti plodovi, istaknula je Jurčević Podobnik.
