Oko 10,5 posto djece u Hrvatskoj ima povišenu vrijednost kolesterola, pokazuju rezultati probira na nasljedni kolesterol kojim su ove godine po prvi put obuhvaćeni predškolci, njih 32.000, objavljeno je na stručnom skupu održanom uoči Svjetskog dana srca, 29. rujna.
“Ove smo godine kroz pilot-projekt provjerili vrijednost kolesterola kod više od 32.000 djece. Povišene vrijednosti ukupnog kolesterola zabilježene su kod njih 10,5 posto”, rekla je epidemiologinja Verica Kralj, iznoseći rezultate probira provedenog prilikom upisa djece u prvi razred osnovne škole.
Ukupno 450 djece imalo je vrijednost ukupnog kolesterola jednaku ili veću od 6,1 mmol/L, a rezultati ukazuju na hitnu potrebu donošenja Nacionalnog plana za suzbijanje kardiovaskularnih bolesti, istaknuli su vodeći domaći stručnjaci na okupljanju u organizaciji Portala Zdravlje.
Sveobuhvatna strategija pridonijela bi smanjenju smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila, od kojih je, prema preliminarnim podacima, tijekom 2022. u Hrvatskoj svakoga dana preminula 61 osoba, odnosno 39 posto ukupno umrlih osoba.
Akademik Željko Reiner objasnio je kako je ‘obiteljska hiperkolesterolemija’, često nazivana i ‘nasljedni kolesterol’, prirođena bolest, gdje oboljeli doživotno imaju povišenu vrijednost LDL kolesterola.
U Hrvatskoj od nje, procjenjuje se, boluje između 15 i 20 tisuća osoba, no samo jedan posto njih svjesno je dijagnoze.
“Čak svaki četvrti bolesnik, kojem bolest nije prepoznata ni adekvatno liječena, umire od nekog koronarnog događaja, poput srčanog, ili moždanog udara prije 50. godine života. Svi bolesnici s obiteljskom hiperkolesterolemijom po definiciji pripadaju osobama visokog i vrlo visokog kardiovaskularnog rizika”, upozorio je akademik Reiner.
Na raspravi se čulo kako su građani Hrvatske najdeblja nacija Europe, a također, i jedna od vodećih nacija po postotku pušača. Riječ je o dvama bitnim kardiovaskularnim, ali i općim rizičnim čimbenicima po zdravlje.
Na skupu je sudjelovao i ministar zdravstva Vili Beroš koji je ponovno istaknuo važnost preventivnih zdravstvenih pregleda.
“Čak 77 posto građana koji su se odazvali preventivnim zdravstvenim pregledima ima neki od faktora rizika, uključujući hipertenziju, poremećaj lipida, prekomjernu težinu, a mnogi i puše”, istaknuo je ministar Beroš.
Predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva i upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca, akademik Davor Miličić, procijenio je da bi smrtnost od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj trebala biti desetak posto niža, u usporedbi sa zemljama tzv. niskoga kardiovaskularnog rizika kao što su Francuska, Italija, skandinavske zemlje, ali i susjedna Slovenija.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak istaknuo je da je visoka smrtnost od kardiovaskularnih bolesti posljedica nepravilne prehrane i pretilosti, korištenje duhana, tjelesne neaktivnosti, štetne upotrebe alkohola, onečišćenja zraka i stresnog načina života.
