Pretražite li sintagmu “rak i prehrana” na internetu, dobit ćete stranice i stranice informacija koje mogu, ali i ne moraju biti medicinski točne. Nažalost, dezinformacije mogu dovesti do nepotrebnih i ponekad štetnih promjena u prehrani, što može utjecati na vaše zdravlje.
Čikaški liječnik Ishan Roy, usko specijaliziran za rehabilitaciju onkoloških bolesnika, i dijetetičarka Hannah M. Manella, zaposlena u Northwestern Medicine u Chicagu, imaju veliko iskustvo rada s pacijentima koji žive s rakom. Zajedno razotkrivaju neke uobičajene mitove i zablude o raku i prehrani.
Hrani li šećer rak?
Manella kaže da je ovo najčešće pitanje koje joj postavljaju pacijenti. Kratak odgovor je – ne možete izgladnjivati rak izbacivanjem šećera. Ne postoje čvrsti dokazi da je šećer tvar koja uzrokuje rak ili da njegova konzumacija ubrzava rast stanica raka. Međutim, prekomjerna konzumacija šećera, posebice dodanih šećera u pićima i hrani, može dovesti do pretilosti, što je važan faktor rizika za rak.
“Dugoročne epidemiološke studije pokazuju da s većim unosom šećera postoji mali porast u izgledima da dobijete rak. Ali ti su izgledi mali u usporedbi s većim problemima poput pretilosti koja nosi puno, puno veći rizik da dobijete rak nego samo unos dodatnog šećera”, objašnjava dr. Roy. “Složeni su razlozi zbog kojih pretilost povećava rizik od raka, ali znamo da ljudi koji su pretili imaju veće zalihe masti, a one su često povezane s upalom. Kada imate više upala, izloženi ste većem riziku od mnogih vrsta raka”, objašnjava.
Pušenje i alkohol također su veliki faktori rizika. Prema dr. Royu, “fokusiranje samo na šećer promašuje širu sliku životnog stila kojim se želi prevenirati pojava raka”.
Mogu li umjetni zaslađivači izazvati rak?
“U ovom trenutku nema čvrstih podataka koji bi upućivali na to da su umjetni zaslađivači izravno povezani s rizikom od raka”, kaže Manella. Budući da trenutačno nema jasnih dokaza da zaslađivači uzrokuju rak, Manella pita pacijente koliko im je važno da ih konzumiraju. “Ostavljam pacijentu na volju hoće li ga ili ne želi zadržati u svojoj prehrani”.
Treba li izbjegavati prerađeno meso?
Postoje čvrsti dokazi da konzumacija prerađenog mesa koje je soljeno, dimljeno, suho ili s dodanim kemijskim konzervansima, povećava rizik od raka, posebno kolorektalnog raka. Primjeri prerađenog mesa uključuju nareske, hrenovke, kobasice, šunku, slaninu i druge suhomesnate delicije.
“Pokušajte pronaći alternative”, kaže Manella. Ona preporučuje pileća prsa na žaru, humus ili maslac od kikirikija, umjesto suhomesnatih delikatesa. “Možete uzeti i hot dog. Samo pokušajte napraviti bolje zamjene kada možete. To će vam pomoći”, poručuje američka dijetetičarka.
Je li ketogena dijeta dobra za prevenciju raka ili recidiva?
“Nemamo jake dokaze koji bi sugerirali ketogenu dijetu tijekom liječenja raka ili kao preventivnu mjeru”, kaže Manella. Ako ništa drugo, objašnjava ona, dovodi ljude u opasnost od gubitka mišićne mase, jer njihova prehrana postaje toliko restriktivna. Gubitak mišićne mase može dovesti do daljnjih komplikacija.
Manella kaže da je dobro namjerno smanjiti ugljikohidrate jer ih mnogi ljudi pretjerano jedu, ali također treba nastaviti jesti dovoljno šarenog voća i povrća, koji pružaju obilje hranjivih tvari.
Mogu li suplementi pomoći?
Američki institut za istraživanje raka i Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) ne podržavaju upotrebu dodataka prehrani kao učinkovitu strategiju za smanjenje rizika od raka. Dodatke prehrani ne regulira FDA i mogu negativno utjecati na liječenje raka. Slična je situacija i u Europi, jer suplemente ne regulira europska agencija za lijekove – EMA.
Manella navodi kurkumu kao primjer, biljku za koju se zna da ometa neke kemoterapije. “Iz perspektive aktivnog liječenja, ovo je visokorizična biljka koju ne treba uzimati jer potencijalno može povećati ili smanjiti učinkovitost liječenja raka”, objašnjava. “Ako se zdravo i raznoliko hranite, nema potrebe za uzimanjem suplemenata”.
Što je s “cijeđenjem soka”? Pomaže li u zaustavljanju raka?
Konzumiranje soka od voća i povrća može biti dobar način za dodavanje više voća i povrća u već zdravu prehranu, ali ne bi se trebao koristiti kao jedini način za zadovoljenje osnovnih hranjivih potreba. Cijeđenje soka značajno smanjuje unos makronutrijenata (masti, bjelančevina), kao i količinu potrebnih vlakana u prehrani. Mnogi hranjivi sastojci voća (polifenoli i antioksidansi), kao i prirodni šećeri, nalaze se u vlaknima. Ova vlakna pomažu tijelu da bolje apsorbira šećer, dok cijeđenje soka daje veću količinu šećera.
Umjesto toga pokušajte jesti cjelovito voće i povrće, barem polovinu preporučenog dnevnog unosa i – težite raznolikosti prehrane. Svakodnevno prehrani dodajte proteine, cjelovite žitarice i izvor kalcija.
Je li organska hrana bolja od konvencionalne?
Nema dovoljno dokaza da je organska hrana bolja u prevenciji raka od neorganske hrane. Istraživanja su pokazala da organski proizvodi sadrže malo do umjereno više nekih hranjivih tvari.
Zaključak je da što više namirnica biljnog podrijetla uključite u svoju prehranu — organskih, konvencionalnih ili smrznutih — to bolje. Prednosti daleko nadmašuju sve rizike povezane s pesticidima ili gnojivima.
Korisne strategije
Možete smanjiti rizik od svih vrsta raka za gotovo 42 posto ako se dobro hranite i ostanete aktivni. Konkretnije, cilj je jesti uravnoteženu prehranu s raznovrsnim voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima i sjemenkama.
Važno je i vježbati redovito. Američko Društvo za borbu protiv raka preporuča odraslima između 150 do 300 minuta tjedno aktivnosti umjerenog intenziteta ili između 75 do 150 minuta tjedno aktivnosti intenzivnog intenziteta ili kombinaciju to dvoje.
Preporuka je i da održavate zdravu tjelesnu težinu, izbjegavate crveno i prerađeno meso. Također, važno je izbjegavati pušenje i ograničiti konzumaciju alkohola.
Idete u dobrom smjeru, kaže Manella, ako se polovina vašeg tanjura sastoji od voća i povrća. Predlaže da pogledate u tanjur i zapitate se: “Gdje je boja?”.
Razmislite o prilogu salate s tamnim lisnatim povrćem, mrkvom i crvenom paprikom, zajedno sa smeđom rižom, pilećim prsima na žaru i zdjelom punom bobičastog voća. Jesti zdravo može biti lakše nego što mislite.
