Prema tumačenju najpoznatije virtualne enciklopedije na svijetu, mobing je “specifični oblik ponašanja na radnom mjestu, kojim jedna osoba ili skupina njih sustavno psihički zlostavlja i ponižava drugu osobu, s ciljem ugrožavanja njezina ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta, sve do eliminacije s radnog mjesta”.
Problematikom mobinga, odnosno načinima prevencije, prepoznavanja i sprječavanja psihičkog terora u našim radnim okolinama, kao i mogućnostima pružanja podrške žrtvama, bavili su se u najnovijem MojPosao webinaru u kojem je gošća bila psihoterapeutkinja Andreja Kostelić-Martić iz Centra za Kognitivno-bihevioralnu terapiju.
Na samom početku razgovora, dr. Kostelić-Martić je napomenula kako ljudi često brkaju mobing sa stresom na poslu.
“Stres na radnom mjestu može biti rezultat različitih stvari – čestih prekovremenih sati, nejasnih radnih zadataka i slično. Do mobinga, s druge strane, dolazi kada se nadređena osoba, ili kolega, fokusira na jednu osobu s namjerom da joj našteti i u konačnici izbaci iz radne okoline”, napominje i dodaje kako su moberi u pravilu osobe koje “imaju određenih problema u vlastitoj strukturi ličnosti, poput narcisoidnih ljudi, a njihove žrtve su najčešće oni radnici za koje znaju da neće pružiti otpor”.
Prema dostupnim statistikama, u Hrvatskoj je svaki deseti radnik u nekom trenutku tijekom svoje profesionalne karijere bio izložen mobingu, a mobizirajuće aktivnosti možemo podijeliti u nekoliko skupina.
“Prva je ‘napad na mogućnost komuniciranja’, odnosno ignoriranje osobe na sastancima, često prekidanje u govoru i slično. Druga je ‘napad na socijalne odnose’ i izopćavanje – radnika se više ne poziva na tvrtkine događaje i proslave rođendana, izbjegava ga se, dodjeljuje mu se ured koji se nalazi daleko od svih… Treća skupina je ‘napad na osobnu reputaciju’ u okviru koje kreće izmišljanje negativnih priča o radniku, šire se tračevi i tome slično. I naposljetku imamo ‘napad na kvalitetu rada’. Na taj način se radi tzv. strateški mobing koji za cilj ima osobu natjerati na davanje otkaza i to tako da se radniku daje previše ili premalo posla, učestalo se kritizira njegov rad, radniku je onemogućen odlazak na godišnji odmor…”, pojašnjava dr. Andreja Kostelić-Martić.
Dakako, takvi oblici ponašanja ostavljaju trag na žrtvi, utječući na njeno psihičko i fizičko zdravlje.
“Žrtve mobinga nerijetko postaju depresivne i anksiozne, a obično se suočavaju i s brojnim psihosomatskim poteškoćama, poput snažnih glavobolja te želučanih i dermatoloških problema. Učestale su i promjene u ponašanju, osobe postaju agresivnije (i prema sebi i prema okolini), izoliraju se od drugih, ne sudjeluju u uobičajenim aktivnostima, premalo ili previše jedu, opada njihova seksualna želja i slično. Također, u nekim slučajevima dolazi i do razvijanja različitih oblika ovisnosti i suicidalnih misli“, ističe dr. Andreja Kostelić-Martić.
Na pitanje na koji način osobe zaposlene u Hrvatskoj trebaju pristupiti problematici mobinga, psihoterapeutkinja odgovara kako je prvi korak koja svaka tvrtka treba učiniti onaj u kojem se “ograđuje i osuđuje svako mobizirajuće ponašanje”.
“Primarna prevencija mobinga je stvaranje zdravih temelja i određivanje etičkih vrijednosti prema kojima je sasvim jasno koja ponašanja su neprimjerena. Odjel ljudskih resursa je zadužen za stvaranje zdrave i pozitivne radne okoline, odnosno klime koja će zaposlenike poticati na međusobnu suradnju. Ako je već došlo do mobinga HR-ovci moraju što brže reagirati, napraviti medijaciju i naći rješenje. Idealno bi bilo da se makne mobera, a ne žrtvu“, navodi dr. Andreja Kostelić-Martić i dodaje kako i dalje postoji stigma nad osobama koje prijavljuju mobera zbog čega žrtve često odustaju od prijavljivanja zlostavljača.
“Usprkos tome žrtva mora progovoriti i potražiti pomoć. Bilo od nadređenih, bilo od starijih kolega. Čekanje samo pogoršava situaciju zbog čega dolazi do većih i gorih posljedica. Žrtva zna biti toliko uništena da više nikada ne može biti dobar radnik“, upozorava dr. Andreja Kostelić-Martić i savjetuje poslodavcima da na vrijeme i jasno definiraju etičke vrijednosti kompanije te kontinuirano organiziraju edukacije usmjerene na prevenciju mobinga.
