Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs izjavio je u srijedu da će škole ostati decentralizirane u odnosu na mjere koje će Vlada donijeti u četvrtak, jer su u njihovu radu već predviđene sve blaže i oštrije mjere.
Pritom, objasnio je ministar, sve odluke vezane za rad škola donesene su i donose se u direktnoj suradnji lokalnih stožera i epidemiologa s Ministarstvom obrazovanja i u suradnji toga ministarstva s nacionalnim Stožerom.
Jer, ustvrdio je Fuchs, mjerodavno ministarstvo ne radi ništa što bi bilo u suprotnosti s nacionalnim Stožerom, istaknuvši da nastava u osnovnim i srednjim školama za sada ostaje kako je zapisano u uputama koje su od samoga starta predviđale sva tri oblika nastave – A, B, i C, koji je online oblik nastave.
Važno i prioritetno održavanje nastave ‘licem u lice’
Fuchs je, nakon sastanka užega kabineta Vlade, posvjedočio kako je na sastanku zaključeno da je jako važno i prioritetno održavanje nastave ‘licem u lice’ te da to znači da će se i dalje s lokalnim stožerima na lokalnoj razini procjenjivati situacija. S tim u vezi, spomenuo je situaciju u Varaždinu gdje su, nakon zatvaranja i ostalih institucija, restorana i kafića, srednje škole prešle na C model, odnosno na online nastavu.
Istaknuo je kako se još uvijek procjenjuje da je takav način usklađivanja nastave puno bolja varijanta nego da kompletna Hrvatska prijeđe na online nastavu, a takva bi se odluka, objasnio je, trebala donijeti na nivou vlade, a kasnije bi imala ozbiljne implikacije i na provođenje državne mature, naravno, i na kvalitetu nastave.
Što se pak tiče sveučilišta, Fuchs je rekao da se nastava na sveučilištima praktički 70 posto provodi online, ali da se mora uvažiti i činjenica da postoji niz studijskih programa koji se ne mogu u potpunosti izvoditi online, što pogotovo vrijedi na biomedicinska područja, i za neke druge fakultete.
Škole i dalje nisu mjesta širenja zaraze
Ministar je istaknuo kako se procjenjuje da škole i dalje nisu mjesta širenja zaraze.
Spomenuo je da je prekjučer razgovarao s austrijskim ministrom, među ostalim i o novoobjavljenoj studiji koju je Austrija provela među svojim učenicima brzim antigenskim testovima. Objasnio je da su uzorci uzimani ne iz nosa već iz usne sluznice te da se pokazalo da je bilo jako malo asimptomatskih slučajeva, Dodao je kako ipak treba uzeti u obzir da je to istraživanje provedeno krajem rujna ove godine do sredine listopada te da treba uključiti i pogrešku jer pouzdanost ovakvih testova nije stopostotna.
Novinare je zanimalo hoće li se i u Hrvatskoj provesti istraživanje slično austrijskom, a Fuchs je odgovorio kako je pitanje u kojoj bi se mjeri ono moglo provesti kao preventivna mjera.
Spomenuo je inicijativu iz Međimurja da se provedu testiranja u nekoliko škola o kojoj mjerodavno ministarstvo nije bilo obaviješteno. Smatra da se ozbiljniji zahvat može napraviti jedino u dobro razrađenoj studiji na znanstvenim osnovama s reprezentativnim uzorcima, ali da bi testiranje trebalo vrlo često ponavljati jer se situacija mijenja na dnevnoj bazi.
Na novinarski komentar kako je riječ o dramatičnim promjenama i na izravno pitanje što će se u školama ipak radi toga promijeniti, Fuchs je ponovio ranije iznesenu ocjenu da je stanje u školama za sada još uvijek stabilno i nema dramatičnih promjena. Smatra da bi potpuni prelazak na online nastavu izazvao višestruku štetu ne samo za obrazovanje već i za psihološki, sociološki i ini razvoj djece. S tim u vezi, spomenuo je i UNESCO-vu studiju koja upravo apelira na održavanje nastave uživo koliko god je to moguće zbog lošeg utjecaja koji nastava na daljinu ima na djecu.
Ne razumije do kraja prosvjed prosvjetara
Na pitanje što može poručiti dijelu prosvjetara koji su jutros prosvjedovali, ministar je odgovorio kako do kraja ne razumije njihov prosvjed jer je Vlada Andreja Plenkovića poštovala sve što je dogovorila i prije dva-tri tjedna je i javno na sastanku rečeno da će od 1. siječnja 2021. biti isplaćeno četiri posto povećanja plaće u trenutku kada se državni proračun baš ne puni, štoviše u zadnjem kvartalu je u negativnoj varijanti.
Novinarske primjedbe bile su da su prosvjetari upozorili da im se ne plaća paralelni rad u nastavi uživo i s djecom u samoizolaciji, da se smanjuju plaće učitelja koji su u samoizolaciji, te da ravnatelji odbijaju omogućiti online rad učiteljima u samoizolaciji.
Na te primjedbe ministar je odgovorio je kako je riječ o elementima koji se mogu raščlanjivati, da rad učitelja u samoizolaciji određuje ravnatelj pa ako učitelj može raditi, pogotovo ako je kao u nižim razredima, cijeli razred u samoizolaciji, onda nastavnik prima punu plaću, a ako je bolestan i u samoizolaciji onda se svakako ne radi o smanjenu plaće za trećinu ili četvrtinu nego plaća može biti manja za par stotina kuna.
Ustvrdio je kako je prioritet uvijek štititi djecu pa je propisano da dijete koje je bolesno ili u samoizolaciji trebaju kontaktirati njegovi učitelji i nastavnici jer ne smije gubiti od nastave. To pak, istaknuo je, učitelji trebaju učiniti tijekom radnoga vremena, a konačno nitko od učitelja i nastavnika ne predaje osam sati nego ima nekoliko sati pripreme pa mogu individualno raditi s učenicima.
