Početkom Nove godine donosimo vam intervju s međimurskim županom Matijom Posavcem koji je za Klikaj.hr otvoreno progovorio o prošlogodišnjim rezultatima, novim investicijama, razvoju poduzetništva i kako će ulazak Hrvatske u schengenski prostor utjecati na žitelje Međimurske županije.
Jeste li zadovoljni rezultatima ostvarenima tijekom protekle godine?
– Razloga za zadovoljstvo je mnogo: ne samo da smo uspješno proveli niz kapitalnih projekata, već su i okrunjeni nagradama. Nakon što smo našim ljudima i turistima ponudili Muzej nematerijalne baštine – Riznicu Međimurja u Čakovcu, taj stalni postav struka je krajem 2022. proglasila najboljim u Hrvatskoj! Slično je i u domeni turizma. Projekt Med dvemi vodami svrstan je među najuspješnije u Hrvatskoj, a Međimurska županija osvojila je i nagradu za najuspješniju destinaciju održivog, pametnog i inovativnog turizma. Rezimiranje rezultata koje prati kraj svake godine, Međimursku županiju ponovo je pozicioniralo u sam vrh ljestvice kada je riječ o gospodarskim pokazateljima – rekao je Matija Posavec.
Koje projekte biste istaknuli kao najvažnije u prošloj godini?
– Ponosni smo na svaki uspjeh, na svaku poticajnu mjeru koju usmjerimo prema našim građanima i uspijemo im olakšati svakodnevicu, podići životni standard. Jednako tako ponosnima nas čine i projekti po kojima smo jedinstveni u Hrvatskoj. Nema sredine do naše u kojoj se toliko ulaže u obrazovanje, u kojoj se toliko skrbi o ranjivim skupinama društva. Stoga nastavljamo i s jedinstvenim projektima financiranja asistenata u nastavi te u vrtićima za djecu s poteškoćama u razvoju.
Upravo završavamo najveći investicijski ciklus u međimurskom zdravstvu ikada. Tijekom tog ulagačkog zamašnjaka opremili smo i obnovili naše zdravstvene ustanove. U Županijskoj bolnici Čakovec – našoj najvećoj zdravstvenoj ustanovi – osuvremenili smo nekoliko odjela. Zdravstveni kompleks u Čakovcu – kao što smo obećali – postao je veliko gradilište, a osim zahvata na energetskoj obnovi preostalog dijela bolničkog kompleksa, Međimurska županija simultano ulaže u opremu i u stručni kadar. Samo od 2017. godine do danas u ŽBČ uloženo je oko 195 milijuna kuna s decentraliziranim sredstvima koja su u zadnjih pet godina iznosila oko 60 milijuna kuna. Među većim projektima je adaptacija paviljona III i dnevne kirurgije u što je investirano 64.755.000 kn, te energetska obnova s 40 milijuna kuna ulaganja. Postignuća su vidljiva na svakom koraku te ih građanke i građani Međimurja kao i zaposlenici ŽBČ-a osjećaju u svakodnevici. Pošlo nam je za rukom zaustaviti trend odlaska liječnika iz naše bolnice u inozemstvo te nekoliko bolničkih djelatnosti osnažiti mladim specijalistima među kojima ima i onih koji su u našu ustanovu stigli iz raznih dijelova Hrvatske doživjevši ŽBČ kao ustanovu u kojoj vrijedi graditi karijeru. Malo kome u Hrvatskoj je to pošlo za rukom.
Uspjesi nas i obvezuju te s razvojnim planovima nastavljamo: oko 12 milijuna kuna planiramo uložiti u nabavu novog CT uređaja te postrojenja za pranje bolničkog rublja, namjeravamo formirati centar za palijativnu skrb, urediti laboratorije, adaptirati odjele neurologije i ginekologije itd. Kad govorimo o Županijskoj bolnici Čakovec treba je gledati u svjetlu činjenice da je riječ o ustanovi koja nam je od iznimnog značaja: ona je ponos Međimurki i Međimuraca jer su bolničku zgradu nekada sami podizali vlastitim novcem i vlastitim rukama, jer toj bolnici gravitira više od 80 posto domicilnog stanovništva. Danas je to suvremena zdravstvena ustanova koju smo razvili do tih granica da nekoliko djelatnosti ima uvjete za referentne centre. Primjerice, naša interventna kardiologija četvrta je u državi te je na ljestvici uspješnosti iza sebe ostavila i neke kliničke centre. Zato nam je iznimno važno da zakonodavac prepozna te specifičnosti te nam pri donošenju novog zakona ostavi upravljačka prava nad Županijskom bolnicom jer se nitko o njoj neće bolje brinuti od nas samih.
Što planirate u ovoj godini kada je riječ o kapitalnim projektima?
– U 2023. ulazimo s razvojnim, dobro izbalansiranim proračunom usmjerenim prema ljudima s jasno istaknutim prioritetima i stabilnom projekcijom. Na vrhu su ulaganja u obrazovanje uz kvalitetno praćenje dinamike provedbe ostalih zacrtanih ciljeva. Nismo izostavili niti jedan segment društva: kako je poticajan za područje obrazovanja, tako je poticajan za poduzetništvo i poljoprivredu, kao i druge domene u kojima se ostvaruju rezultati i stvara dodana vrijednost. Ovim temeljnim dokumentom obuhvaćeno je više od 50-ak kapitalnih projekata. U konsolidiranom obliku proračun doseže 122.385.563 eura i u njemu je sadržano 50 kapitalnih projekata.
Posebnu pozornost ćemo i u ovoj godini posvetiti obrazovanju: namjera nam je sve naše osnovne škole pripremiti za jednosmjensku nastavu, te nastaviti gradnju školskih sportskih dvorana u dijelovima Međimurja gdje ih još nema, jačati centre izvrsnosti i razvijati nove. Nećemo zapostaviti ni zdravstvo, kulturu, poljoprivredu…
S obzirom da je Međimurska županija među liderima u Hrvatskoj, što će biti u fokusu vašeg rada tijekom ovog mandata?
– Poseban naglasak bit će na modelima podrške poduzetnicima, obrtnicima – gospodarstvu uopće. Međimurska županija razvila je snažnu mrežu potpore proizvodnim djelatnostima i poduzetništvu u cjelini djelovanjem svojih agencija, poput REDEA-e, i centara – Metalske jezgre i Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje. Pozitivno utječemo i na trendove na tržištu rada dobrom strategijom koja polazi od obrazovanja. Tako ćemo u i ovoj godini nastaviti projekt stipendiranja učenika koji se obrazuju za deficitarna zanimanja u obrtništvu, primjerice. Nastavljamo pružanje podrške i to izravnim poticajima našim poduzetnicima, s posebnim naglaskom na poticanju inovativnih rješenja koja stvaraju dodanu vrijednost. Ne zapostavljamo ni poticanje uslužnih djelatnosti, razvijamo turističke potencijale, podupiremo naše poljoprivrednike.
Međimurska županija bila je prva po privlačenju novca iz EU fondova u Republici Hrvatskoj po glavi stanovnika 2021. godine, te prva i u ranijem razdoblju od 2017. do 2020. godine. Takav razvojni zamah iznimno je zahtjevan, no na njemu ćemo ustrajati.
Osjećaju li se pomaci u gospodarskom razvoju Županije po jenjavanju koronakrize?
– Gospodarski pokazatelji Međimurske županije i dalje su pozitivni te ponovo bilježimo porast izvoza roba što predstavlja značajan uspjeh naših poduzetnika, osobito u svjetlu izazovnih pandemijskih godina koje su iza nas. Kada je o gospodarskim trendovima riječ izvozno smo orijentirana županija. Izvoz je 2021. godini dosegnuo 6,6 milijarda kuna, što je za 27,2 posto više u odnosu na 2020., dok je – za usporedbu – ostvaren uvoz u vrijednosti od 3,5 mlrd. kuna. Sve su to pokazatelji da smo uistinu gospodarska lokomotiva Hrvatske jer je gospodarski rast evidentiran i u pandemijskim godinama. Međimurska županija te uspjehe prati bespovratnim potporama kojima nastojimo olakšati put poduzetnicima. Kada preslikamo brojke međimurskog gospodarstva i usporedimo ih s hrvatskim gospodarstvom tada se vidi koliko su Međimurje i cijeli sjever Hrvatske uistinu lokomotiva gospodarskog razvoja cijele države. Dvostruko više izvozimo nego uvozimo, bilježimo rast broja poduzeća i obrta, rast prometa i prihoda, a kada je riječ o prosjeku plaća, Međimurje je otprilike u sredini ljestvice. Međimurje je danas na 18,5 milijardi kuna prometa u gospodarstvu, dok je prije pet godina bilo na 13 milijardi. Stopa nezaposlenosti je niska te prema zadnjim pokazateljima iznosi oko 4,3 posto. Navedeni rezultati daju nam razloga za ponos, ali i za vjeru da ćemo u godini u koju smo zakoračili ostvariti još bolje rezultate.
Kojim mjerama u Međimurskoj županiji potičete razvoj poduzetništva i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava?
– Još od 2003. godine Međimurska županija i Obrtnička komora Međimurske županije s dijelom jedinica lokalne samouprave stipendiraju učenike koji se obrazuju za deficitarna obrtnička zanimanja. U 2022. pristiglo je čak 179 molbi zbog čega je Međimurska županija povisila iznos za stipendije sa 72.000 na 300.000 kuna. Od 2009. Županija i OKM sufinanciraju troškove promocije obrtnika na sajmovima. U 2022. godini za tu namjenu izdvojeno je 70.000 kuna, a s tim modelima podrške nastavljamo i dalje. Važnost pridajemo i razvojnim mjerama te sufinanciramo kreditne kamate, izradu natječajne dokumentacije, ulaganja u osnovnu imovinu, te ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije, kao i savjetovanja o dostupnim instrumentima financiranja, te inkubaciji poduzetnika početnika. U studenom prošle godine ukupno je 113 naših poduzetnika dobilo bespovratne potpore Županije u ukupnom iznosu 1,3 milijuna kuna. U zadnje četiri godine bespovratne potpore smo osigurali za 391 poduzetnika u što smo uložili 4.881.401 kunu.
Razvijamo i modele poticaja u poljoprivredi jer nema razvijene regije bez razvijene poljoprivrede. U Međimurju se najviše uzgajaju jabuke i krumpir zato su nam zanimljiva ulaganja u osuvremenjavanje te vrste proizvodnje, ulaganja u hladnjače, kako bismo pomogli poljoprivrednicima da povećaju konkurentnost na tržištu. Želja nam je dati snažnu podršku izgradnji jednog regionalnog distributivnog centra koji bi mogao pratiti naš potencijal od 28.000 tona proizvodnje povrća na godišnjoj razini. To bi našim poljoprivrednicima, proizvođačima povrća i voća, olakšalo ne samo skladištenje, već i plasman robe na tržišta Europske unije. Smatram da proizvodi sa sjevera Hrvatske i općenito cijele naše zemlje imaju kvalitetu koja predstavlja jak izvozni potencijal.
Prošla je godina bila teška poljoprivrednicima jer je i naše područje pogodila tuča tijekom svibnja i lipnja. Krajem godine našim poljoprivrednicima čiji su nasadi pogođeni nepogodom isplaćeno je ukupno 1.172.498,58 kuna pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica.
S prvim danom 2023. godine Hrvatska je postala dio schengenskog prostora. Kako će to utjecati na Međimursku županiju, te kako komentirate prelazak na euro?
– Na području Međimurske županije, uz granicu sa Slovenijom i Mađarskom, bilo je najviše graničnih prijelaza u odnosu na druge dijelove Hrvatske na kojima su u novogodišnjoj podignute rampe. Međimurska županija imala je skoro 120 kilometara državnih granica, više od 37 kilometara s Mađarskom te otprilike 80 kilometara s Republikom Slovenijom. Ukidanje granica olakšat će život našim građanima, posebno onih koji rade u inozemstvu i svakodnevno putuju na posao, također brojni Međimurci posjeduju vinograde i nekretnine na mađarskoj i slovenskoj strani i siguran sam kako će im ulazak u šengenski prostor pojednostaviti život. Također će prelazak granice bez zadržavanja donijet ogromne benefite mnogim međimurskim poduzetnicima poslovanjem vezanim uz zemlje Europske unije. Strateški položaj naše županije u smislu prometne povezanosti sada još više dobiva na značaju.
Isto je i s prelaskom na euro – našim gospodarstvenicima to samo može olakšati poslovanje. S druge strane, što se tiče inflacije kojoj svjedočimo, Međimurska županija će svojim proračunom okrenutim ljudima osnaživati svaku skupinu u populaciji, osobito najranjivije. Zato imamo niz mjera kojima olakšavamo svakodnevicu umirovljenicima, osobama s invalidnošću, roditeljima školaraca i roditeljima djece s teškoćama u razvoju, studentima.
Što biste Međimurcima i Međimurkama poručili na početku nove godine?
– Želim da se ljudi našega kraja ponose Međimurjem kamo god dođu, da s ponosom predstavljaju svoj zavičaj turistima i gostima. Želim da našim Međimurjem i dalje vladaju sloga, mir i solidarnost i da nas novi pothvati odvedu još mnogo dalje u razvoju, a cilj nam je da taj razvoj osjeti svaki stanovnik Međimurske županije – zaključio je župan Posavec.
