Prva pomoć su mjere kojima se pomaže ozlijeđenoj ili naglo oboljeloj osobi do dolaska stručne medicinske pomoći ili zbrinjavanja u medicinskoj ustanovi. Ona podrazumijeva zbrinjavanje tjelesnih ozljeda i stanja te pružanje psihološke podrške osobama koje su svjedočile traumatičnom događaju. Cilj intervencija prve pomoći je spasiti život, ublažiti patnju, spriječiti nastanak komplikacija i trajnih posljedica te ubrzati oporavak. Pritom je ključno ostati sabran i ne paničariti te prilikom pružanja prve pomoći paziti na svoju sigurnost i sigurnost ostalih sudionika te ujedno ne nanijeti dodatnu štetu ozlijeđenoj osobi.
Prva pomoć je jedna od temeljnih i tradicionalnih djelatnosti Crvenog križa. Gradsko društvo Crvenog križa Koprivnica organizira tečajeve prve pomoći za vozače i tečajeve osposobljavanja radnika, a redovito sudjeluje i u javno-zdravstvenim akcijama u kojima se uči i obnavlja to važno znanje. Građani svih dobi u različitim prigodama imaju prilike naučiti i ponoviti što treba učiniti kad naiđu na ozlijeđenu ili unesrećenu osobu u različitim životnim situacijama. Djelatnici koprivničkog Crvenog križa osnovama prve pomoći uče građane svih dobi te često idu na teren pokazati, primjerice djeci u vrtićima, učenicima u školama ili pak djelatnicima različitih tvrtki i ustanova, pojedine postupke pružanja prve pomoći.
Edukacije prve pomoći sastoje se od teoretskog i praktičnog dijela, a jedan od certificiranih predavača u koprivničkom Crvenom križu je dr. Ana Evačić Lončar. Ona ističe važnost i plemenitost svladavanja vještine kako pomoći drugima te upozorava da bi svaka osoba trebala znati pružiti prvu pomoć.
– Prva pomoć je skup postupaka kojima pomažemo naglo oboljeloj ili ozlijeđenoj osobi, neovisno o težini oboljenja ili ozljede, s ciljem spašavanja ljudskog života do dolaska hitne pomoći. Nadalje, pravilnim postupcima pružanja prve pomoći, osim samog spašavanja života, sprječavamo pogoršavanje nastale situacije i omogućujemo bolji oporavak – objašnjava dr. Ana Evačić Lončar te naglašava iznimnu važnost edukacije.
– Glavnu ulogu u adekvatnom pružanju prve pomoći ima upravo edukacija. Edukacijom se stječu znanja i sposobnosti pružanja prve pomoći te se polaznici upoznaju sa situacijama koje će potencijalno susretati u svakodnevnom životu. Obrazovanje o prvoj pomoći ne bi se trebalo smatrati dodatnom vještinom i ne bi trebalo biti rezervirano samo za polaznike auto škole ili pak entuzijaste i radnike određenih tvrtki. Svladavanje postupaka prve pomoći trebalo bi biti integralni dio razvoja i obrazovanja svake osobe – kaže dr. Ana Evačić Lončar.
Osim što bi svi građani trebali biti educirani o pružanju prve pomoći, smatra i da to znanje treba redovito ponavljati.
– Kao i svaka druga edukacija, za pravilnu uporabu naučenih znanja i vještina trebalo bi staviti naglasak na cjeloživotno učenje i ponavljanje naučenog znanja i vještina pružanja prve pomoći. Neovisno o dobi nikada nije kasno naučiti plemenitu vještinu kako pomoći drugima, a to znanje treba redovito ponavljati – ističe dr. Ana Evačić Lončar.
U suradnji s koprivničkim Crvenim križom saželi smo neke osnove pružanja prve pomoći pa uzmite nekoliko minuta i pročitajte i pogledajte što treba učiniti i kako reagirati u pojedinim situacijama.
Procjena stanja pa poziv na 194
Po dolasku na mjesto nesreće uvijek treba prvo provjeriti postoji li još uvijek opasnost, kao što je mogućnost trovanja plinom, zadobivanje opekotina u požaru i slično. Ako se radi o prometnoj nesreći, odmah se treba postaviti signalizacija, odnosno sigurnosni trokut 100 metara od mjesta nesreće u nenaseljenom području. Pritom treba koristiti fluorescentni prsluk kako i osoba koja pruža pomoć ne bi stradala. Kod sumnje na strujni udar, prvo isključite dovod električne energije da unesrećena osoba ne bi postala izvor ozljeda za druge.
Ako je pristup mjestu nesreće nesiguran, važno je ne izlagati se riziku.
Možemo li sigurno doći do osobe koja treba pomoć prije svega treba procijeniti stanje i ozljede unesrećene osobe, a procjenu počinjemo pregledom u položaju u kojem smo ju zatekli. Osobu ne pomičemo, već samo provjerimo njezino stanje, i to svijest, dišne puteve i cirkulaciju te eventualna krvarenja. Nakon toga, odmah treba obavijestiti hitnu medicinsku pomoć, odnosno nazvati broj 194. Ako se ne možete sjetiti toga broja onda birajte 112 odakle će vas prespojiti potrebnim službama u svim hitnim situacijama.
Operateru ili medicinskom dispečeru se morate predstaviti i dati jasne podatke gdje se nalazite, što se dogodilo te koliko je stradalih osoba. Važno je pritom biti smiren te slijediti upute. Osobu kojoj treba pomoć do dolaska medicinskog osoblja ne ostavljajte samu, posebno ako je bez svijesti. Ako je stradalo više osoba, brzim pregledom utvrdite prioritete pružanja prve pomoći. Prednost pritom imaju osobe čiji je život ugrožen, a to su osobe bez svijesti te one koje ne dišu i ne radi im srce i kod kojih odmah treba primijeniti postupak oživljavanja, kao i osobe koje jako krvare.
U takvim situacijama treba zadržati prisebnost te nastojati smiriti i ohrabriti ozlijeđenu osobu.
Slomljena ruka ili noga
Kod prijeloma je važno čim manje pomicati ozlijeđeni dio tijela zbog mogućnosti daljnjeg ozljeđivanja okolnih mekih tkiva oštrim dijelovima kostiju. Slomljenu ruku ili nogu potrebno je imobilizirati kako bi se spriječilo pomicanje i smanjila bol, no ne smije se ništa namještati. Imobilizira se u zatečenom stanju na način da se podloži čvrsta ravna udlaga koja bi trebala dosezati dva susjedna zgloba te se zamota zavojem, maramom i slično.
Razlikujemo otvoreni i zatvoreni prijelom. Kod oba se ozljeda zbrinjava u zatečenom položaju te imobiliziramo dva susjedna zgloba, no kod otvorenog prijeloma prije toga treba zaustaviti krvarenje.
Prijelomi ruke se imobiliziraju trokutastom maramom koja se veže oko vrata, dok se kod prijeloma nadlaktice upotrebljava još jedna marama koja se veže ispod ramena na zdravoj strani tijela. Kod prijeloma noge zdrava noga se približi ozlijeđenoj, između se stavi neka tkanina pa onda pomoću savijenih marama učvrsti na više mjesta.
Krvarenja
Krvarenja su jako opasna, tu je pravovremeno reagiranje od životne važnosti. Treba ga što prije zaustaviti kako bismo spriječili neželjene posljedice, odnosno iskrvarenje, šok i smrt. Krvarenje može biti vanjsko i unutarnje, i to različitih intenziteta.
Što učiniti kada se radi o obilnom krvarenju? Kako ga zaustaviti i gdje pritisnuti, podvezati? Postupak možete ponoviti ukratko na ovom videu Hrvatskog Crvenog križa…
Kako bismo zaustavili krvarenje potrebno je na ranu staviti sterilnu gazu ili čistu tkaninu te direktno pritisnuti dlanom. Nakon toga, postavite kompresivni zavoj ili neki drugi predmet i to se sve zajedno omota. Ako je moguće, ozlijeđeni dio tijela treba podići iznad razine srca. Jednom postavljenu kompresu ne skidamo, već u slučaju krvarenja samo dodajemo iduću i omotamo zavojem.
Ako se radi o amputacijskoj ozljedi, jakom nagnječenju ili velikom krvarenju i nikako ne uspijevamo zaustaviti curenje krvi, možemo se koristiti metodom podvezivanja. Nekoliko centimetara iznad rane postavimo maramu u širini od pet centimetara, kravatu ili debelo uže. Povesku zatežemo štapićem ili nečim priručnim sve dok krvarenje ne stane. Obvezno se treba zabilježiti vrijeme stavljanja poveske.
Krvarenje iz manjih površinskih rana zaustavlja se pritiskom na ranu preko komada gaze ili zavoja, smotane krpe ili neke tkanine te se to onda čvrsto zavije.
Unutarnje krvarenje uglavnom nije vidljivo. Ako osoba povraća, pljuje ili iskašljava krv, moguće je da se radi o unutarnjem krvarenju ili ozljedi unutarnjih organa. Ne smije joj se ništa davati da konzumira, nego se nastoji čim prije odvesti u bolnicu. Takva osoba, koja gubi mnogo krvi, blijeda je, preznojena, žali se na hladnoću, diše ubrzano i plitko.
Osoba bez svijesti
Što učiniti kada je unesrećena osoba u besvjesnom stanju, odnosno ne reagira na vanjske podražaje, ali diše i srce joj radi? Morate ju okrenuti u bočni položaj. Kako to učiniti možete vidjeti u ovom kratkom edukativnom videu s YouTube kanala Hrvatskog Crvenog križa…
Ozlijeđena osoba okreće se na stranu koja nije ozlijeđena, osim kod ozljeda prsišta i uha, tada se osoba okreće na ozlijeđenu stranu. U slučaju trudnica, osoba se okreće na lijevi bok.
Osoba ne diše i nema pulsa
Ako kod osobe bez svijesti utvrdimo da ne diše, a to činimo zabacivanjem glave te slušanjem i gledanjem prsnog koša, te ako nema puls, što provjerimo opipom vratne žile, potrebno je smjesta započeti reanimaciju. Kleknemo kraj unesrećene osobe u ravnini s prsnim košem i stavimo korijen dlana jedne ruke na srednji dio prsne kosti, prekrijemo korijenom dlana druge ruke te isprepletemo prste i stavimo ih na prsni koš. Ruke izravnamo u laktovima i ramena postavimo okomito na prsni koš unesrećene osobe. Reanimacija se radi u omjeru 30:2. Prsnu kost pritisnemo snažno, pet do šest centimetara i to otprilike dva puta u sekundi. Pritom ne odmičemo ruke od prsnog koša, a prije sljedećeg pritiska pričekamo da se prsni koš vrati u početni položaj. Nakon 30 takvih pritisaka, slijede dva upuhivanja zraka. Zbog osobne zaštite na usta unesrećene osobe stavimo posebnu foliju ili gazu. Ruku joj stavimo na čelo, a drugu pod bradu pa se glava lagano zabaci unatrag. Palcem i kažiprstom ruke koja je na čelu začepimo nos te svojim usnicama obuhvatimo usne unesrećene osobe i upuhujemo zrak iz pluća u trajanju od oko jednu sekundu. Postupak 30:2 ponavljamo do dolaska hitne medicinske pomoći.
Kako se izvodi oživljavanje možete i pogledati na poveznici…
Kod osoba koje su izvučene iz vode te nemaju puls i ne dišu reanimacija se izvodi malo drugačije. U tom slučaju treba započeti s pet upuha pa dalje primjenjivati vanjsku masažu srca i upuhivanje u omjeru 30:2.
Ako zbog osobnih razloga ne želite primjenjivati umjetno disanje, može se provoditi isključivo vanjska masaža srca zbog prisutnosti određene količine kisika u krvi.
Gušenje stranim tijelom
Prilikom gušenja hranom ili stranim tijelom prva pomoć se pruža tako da osobu pet puta snažno udarite raširenim dlanom po leđima, između lopatica. Ako pritom ne izbaci strano tijelo iz dišnog puta, treba učiniti Heimlichov zahvat. Obgrlimo osobu s leđa i položimo stisnutu šaku ispod ruba prsne kosti osobe koja se guši te ju obgrlimo drugom šakom. Rupu između rebrenih lukova treba snažno pritisnuti prema gore, kao što je prikazano u nastavku…
Zahvaćenost plamenom
Osoba zahvaćena plamenom treba leći na zemlju, a mi ju zamotati dekom da se zaustavi dovod zraka ili polijevati vodom ili prahom iz protupožarnog aparata. S opečene osobe treba skinuti odjeću natopljenu kemikalijama ili vrućom tekućinom, no nikako ne na silu skidati dijelove tkanine koji su se zalijepili za kožu. Treba skinuti i nakit da ne bi stvorio dodatne probleme kada počne oticati opečeni dio tijela. Opekline treba ohladiti vodom te pokriti sterilnom gazom kako bi se smanjila mogućnost infekcije te čim prije osobu odvesti u bolnicu.
Ozljeda kralježnice
Ozlijeđene osobe u pravilu nikada ne pomičemo, osim ako im prijeti opasnost kao što je širenje požara, nastanak eksplozije i slično. U tom slučaju uhvatimo unesrećenu osobu s leđa rukama oko pazuha i povlačimo ju na svoju natkoljenicu te ju tako položenu vučemo na sigurnu udaljenost.
Ako unesrećena osoba ne može pomicati ruke ili noge ili pak nema osjet u nekom dijelu tijela, moguće je da se radi o ozljedi kralježnice i u tom slučaju treba biti iznimno oprezan. Pomicanje osobe s ozljedom kralježnice moglo bi uzrokovati trenutačnu smrt ili trajne posljedice. Ako je micanje nužno, mora se prvo imobilizirati vrat i kralježnica i za taj postupak trebaju barem tri osobe, a posebno treba pridržavati vrat.
Osigurati hitni koridor prolaska
Osim postupka pružanja prve pomoći, unesrećenim osobama pomažete i primjerenim ponašanjem u prometu. Brz i pravodoban dolazak interventnih službi na mjesto nesreće hitnim koridorom osigurava brže zbrinjavanje unesrećenih te time smanjuje mogućnost komplikacija i povećava stopu preživljavanja.
Kako se vozači trebaju ponašati kada na cesti vide da se približava vozilo hitnih službi s uključenom svjetlosnom i zvučnom signalizacijom? Važno je ne naglo kočiti te se pomaknuti u desnu stranu prometnice koliko god je to moguće. Nikako ne smijete izvoditi nagle pokrete te pretjecati vozilo hitne pomoći.
Online ponavljanje
U digitalnom svijetu novih tehnologija znanje prve pomoći dostupno je svima i na taj novi način svatko od nas može online naučiti spašavati živote ili se podsjetiti postupka prve pomoći. Ta edukacija može se provoditi kada god vam i gdje god vam odgovara, no moramo biti svjesni važnosti poznavanja postupaka prve pomoći i usvojiti to znanje.
Svake godine na tisuće ljudi doživi različite nesreće, a mnogi od njih izgube život zbog prekasnog liječenja. Stoga je važno da građani osvijeste važnost učenja prve pomoći. To znanje je posebno važno u ovo novije vrijeme kada se sve češće događaju različite prirodne nepogode.
– Kada se dogodi nesreća treba reagirati odmah, ne možemo se oslanjati na online znanje i digitalnu tehnologiju. Poznavanje prve pomoći može učiniti razliku između života i smrti. Naravno, online edukacija ne može zamijeniti učenje prve pomoći uživo, no digitalni prostor je odlično mjesto za obnovu znanja – zaključuje dr. Ana Evačić Lončar.
*Ovaj članak donosimo u sklopu projekta ‘Klikom do zdravlja’ koji je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
