Magdalena Ećimović, 21-godišnja vratarka Podravke Vegete, rukometom se počela baviti u rodnom Trogiru još u osnovnoj školi, a kasnije u klubu Split 2010. Svoju je karijeru nastavila graditi u najtrofejnijem hrvatskom ženskom rukometnom klubu Podravki Vegeti.
Koprivnički klub zbog koronavirusa i poništenja sezone, osim dva trofeja u domaćim natjecanjima, izgubio je i priliku da možda otiđe do kraja i u EHF Kupu.
– Ova situacija koja nas je sve pogodila ostavila je, nažalost, veliki utjecaj i na rukomet. Sve je naglo stalo u jednom danu. Kada su nas obavijestili da se prekida i naše domaće prvenstvo i Kup bilo nam je žao jer smo odigrali veći dio utakmica i smatram da se mogao proglasiti prvak. Imale smo neku nadu da bi se EHF Kup mogao nastaviti, međutim i to se prekinulo. Svima nam je jako žao jer je Podravka Vegeta nakon 12 godina izborila polufinale nekog europskog natjecanja. Igrale smo odlično, imale dobre rezultate, napravile jednu odličnu priču i onda je sve stalo. Bile smo tužne i razočarane – iskrena je Magdalena.
U sada već prošloj sezoni ova mlada vratarka imala je nekoliko jako dobrih utakmica, uostalom kao i cijela ekipa.
– Jako sam zadovoljna i ponosna na svoju ekipu. Mislim da smo napravile dobar posao, bilo je i dobrih i onih malo lošijih utakmica, ali sve skupa, kada zaokružimo, dobro smo odigrale. Što se mene osobno tiče, zadovoljna sam sa svojom igrom, ali naravno da uvijek može bolje. Bilo je utakmica u kojima mi naprosto nije išlo, ali bilo je i jako dobrih utakmica. Trener Zlatko Saračević mi daje priliku da branim i svaku minutu želim maksimalno iskoristiti. Također, puno toga naučim i od trenerice Barbare Stančin koja trenira nas vratarke – kaže Magdalena.
Svi s pravom govore o tome da se rukomet u potpunosti vratio u Koprivnicu, na europskim utakmicama puna je dvorana i pravi je gušt igrati u takvoj atmosferi.
– Ovim putem bih se htjela zahvaliti publici koja nas prati i podržava, naravno i našim vjernim Kronikusima. Imati punu dvoranu na svakoj utakmici je nešto neopisivo i svakoj igračici je to još jedan dodatni motiv. To nas motivira da budemo još bolje i da damo sve od sebe – ističe mlada vratarka.
Ugovor ima do 2022. godine. Trenutačno ne može ništa reći oko svog duljeg ostanka u Podravki Vegeti.
– Naravno da bih htjela imati iskustvo igranja u inozemstvu, ali sve u svoje vrijeme. Sada sam tu i to je jedino bitno, a za dalje ćemo pričati kada dođe vrijeme za to. Trenutačno je bitno da se koncentriramo na nadolazeću sezonu i izazove koji su pred nama – poručuje Magdalena.
Svi se pitaju kakvu Podravku Vegetu možemo očekivati iduće sezone. Dosta je igračica napustilo klub, ali počela su dolaziti pojačanja. Magdaleni se na golu pridružuje rumunjska reprezentativka i kapetanica Râmnicu Valcee Yuliya Dumanska.
– Mislim da ćemo i iduće sezone biti jako dobre i da će doći dobre i kvalitetne igračice. Dolazak Dumanske na vrata značit će mnogo za ekipu. Ja se nadam da ćemo dobro surađivati i podijeliti minutažu među vratnicama. Mislim da možemo puno naučiti jedna od druge – smatra mlada Trogiranka.
Simpatična Magdalena u Koprivnici je već tri godine i osjeća se kao kod kuće.
– Život u Koprivnici je jako lijep i miran. Koprivnica je, kao i Trogir, mali grad. Mirno je, ljudi su ljubazni i nije bilo teško prilagoditi se životu u Koprivnici – kaže.
Vratarka Podravke Vegete reprezentativni je kalibar i od nje se puno očekuje u nadolazećem razdoblju.
– Reprezentacija se dosta pomladila i dosta nas mladih je dobilo priliku. Ove godine je Europsko prvenstvo pa se nadamo da ćemo napraviti neki zapaženiji rezultat – govori Magdalena, koja nam je otkrila i koji su joj dosad najveći uspjesi u karijeri:
– Trenutačno najveći uspjeh mi je izboreno polufinale EHF Kupa s Podravkom, ali i s mladom reprezentacijom sam osam puta bila na Europskom prvenstvu. Naravno, uspjeh je i to što sam s Podravkom Vegetom bila dva puta prvak Hrvatske i dva puta osvajala Kup.
Magdalena kaže da se u rukometu našla zbog tate koju ju je vodio na svoje utakmice i treninge.
– Rukomet mi se svidio pa sam tako u drugom razredu osnovne škole rekla kako bih ga i ja željela trenirati i tako je sve počelo. Došla sam na prvi trening i odmah rekla da želim biti golmanica i da ako neću biti na golu, neću ni trenirati i tako je ostalo do danas – prisjeća se Magdalena.
Izvan rukometa, kaže, hobiji su joj vožnja biciklom i igranje PlayStationa. Voli se družiti s prijateljima, igrati društvene igre te otići u kino i na kuglanje.
Za kraj nam je otkrila i svoju veliku životnu želju.
– Svakako da je to osvajanje Lige prvakinja. To je jedan od najvećih uspjeha što se može ostvariti u rukometu i smatram da svaki rukometaš i rukometašica teže tome – zaključila je Magdalena.