Po prvi puta u tradicionalnom izboru za Najbolji grad koji se po četvrti put zaredom provodi u suradnji portala Gradonačelnik.hr, Jutarnjeg lista i agencije Ipsos, imamo i Nagradu za najveći napredak u kvaliteti života, piše Gradonacelnik.hr.
Ona je, pak, izračunata usporedbom poretka u kategoriji Kvaliteta života u 2020. godini u odnosu na poredak za istu tu kategoriju u sklopu prvog izbora najboljih hrvatskih gradova 2018. Onih 5 gradova koji su ostvarili najveći napredak u poretku, ušli su u finale izbora za „Najveći napredak u kvaliteti života“, a među njima je i Grad Križevci.
Veliku završnicu čiji će se pobjednik znati na svečanom proglašenju u Novom Vinodolskom, u četvrtak, 21. listopada, izborili su i Klanjec, Metković, Sinj i Sisak.
Križevci su naročito napredovali u nekoliko indikatora. To su indeks nezaduženosti, efikasnost gradske uprave koju iskazuje prosjek ukupnih prihoda grada po zaposlenome, zatim udio izdvajanja za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade u proračunu, porodiljne naknade i oprema za novorođenčad po novorođenom, udio izdvajanja za usluge unaprijeđena stanovanja i zajednice u proračunu, ulaganja u djecu i mlade, te indeksu općeg kretanja stanovništva.
Kada su 2018. dobili prestižni status „Grad Križevci – prijatelj djece“, nisu stali s aktivnostima već su još više i jače počeli ulagati u djecu i mlade, pa su, uz ostalo, po izdvajanju za obrazovanje postali među vodećim gradovima u RH.
Poduzeli su, tako, konkretne mjere kako da ovaj grad bude još bolji za najmlađe sugrađanke i sugrađane, a u mjere, programe i kapitalne projekte za djecu, primjerice, u zadnje četiri godine uložili su preko 60 milijuna kuna. Djecu prate praktički od samog rođenja, a roditeljima su podrška u odgoju djece što samo potvrđuje kako status nije tek formalan, nego nizom aktivnosti pokazuju da su im djeca na prvom mjestu jer upravo su ona zalog za budućnost, ističu iz Grada.
Uz dar za rodilje novorođenčadi, grad sufinancira boravak djece u dječjim vrtićima, osigurava dar povodom sv. Nikole, osigurava pomoćnike u nastavi, besplatnu školsku prehranu za djecu u riziku od siromaštva, sufinancira prijevoz, osigurava dar za najbolje učenike i nastavnike, te stipendije za studente deficitarnih zanimanja s iznosom koji je jedan od najviših u Hrvatskoj, mjesečno čak 1.500 kuna. Da Križevci stjecanjem statusa nisu stali s aktivnostima svjedoči činjenica da je izgrađena 22 milijuna kuna vrijedna nova sportska dvoranea kod Osnovne škole Ljudevita Modeca, a energetski je obnovljena OŠ Vladimir Nazor“, čime su učenici i učitelji dobili najbolje uvjete za boravak i rad. Kroz 7 milijuna kuna ulaganja energetski je obnovljen i Dječji vrtić Križevci, zajedno s obnovom dvorane i postavljanjem zaštitnih ograda, uređena je i unutrašnjost DV-a, uz riješen problem parkirnih mjesta, a trenutno u tijeku je dogradnja vrtića kojom će se omogućiti dodatni upis i time zadovoljiti potrebe u Križevcima za vrtićki smještaj 50-ak mališana.
Grad ulaže u obnovu i postavljanje novih dječjih igrališta kako u centru tako i u 59 križevačkih naselja, izgradio je Skate i Trampolin park, osigurava postavljanje autobusnih stajališta kako bi zaštitio djecu te signalizacije kod škola, a da želi čuti glas djece najbolje pokazuje osnivanje Dječjeg gradskog vijeća Grada Križevaca čiji vijećnice i vijećnici gradonačelniku i njegovim zamjenicima predstavljaju potrebe djece u Križevcima. Obnovljen je parket i postavljena nova sjedišta u trenutnoj sportskoj dvorani OŠ Ljudevita Modeca, u kojoj školi su sanirani i sanitarni čvorovi, te nabavljeno novo kombi vozilo za potrebe polaznika Centra za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju u Križevcima. Ulažu se značajna sredstva u poboljšanje sportske infrastrukture pa je tako početkom godine napravljena atletska staza, uređeno je pomoćno igralište, napravljen sustav navodnjavanja na nogometnom terenu, a u tijeku je postupak javne nabave za radove na obnovi tribina na Gradskom stadionu i uređenje parkirališta.
Sve ovo, uz ostale aktivnosti, svrstalo je prošle godine Križevce u Top 5 gradova u RH po izdvajanjima za obrazovanje, mlade i socijalnu politiku, a nedavno postavljene table na ulazu u grad su simboli svima koji dolaze ili prolaze kroz Križevce da se ovdje s posebnim trudom brine o djeci i mladima.
U neposrednoj blizini grada nalazi se Poslovna zona Gornji Čret u koju se u samo nekoliko mjeseci doselilo čak pet novih poduzetnika koji, uz brojne olakšice koje grad nudi i povoljni prometni položaj grada, vide prednosti za pokretanje poslovanja upravo u Križevcima. Ujedno je smanjena cijena građevinskog zemljišta u samom centru grada pa se cijene kreću od 20 do 30 eura po kvadratu, ovisno o izgrađenosti komunalne infrastrukture, a paralelno je uvedena mjera olakšica u plaćanju komunalnog doprinosa za mlade obitelji kako bi se još više pomoglo mladim Krriževčankama i Križevčanima.
A za Križevce znaju i u Europi. Naime, 2018. godine proveli su do tada nezamisliv projekt Križevački sunčani krovovi kojim su postavili fotonaponsku elektranu na krov javne zgrade kroz financiranje građana u obliku mikro zajmova. Time su snažno krenuli u smjeru energetski neovisnog grada do 2030. Postavili su još jednu fotonaponsku elektranu kroz crowfunding na krov Gradske knjižnice „Franjo Marković“, pokrenuli su program sufinanciranja i projektne dokumentacije, ali i same izgradnje fotonaponske elektrane na krovove obiteljskih kuća i tako direktno uključili građane i osvijestili ih koliko je važna briga o okolišu, ali i kakve se značajne uštede u kućnom budžetu time postižu. Prošlog su mjeseca otvorili i prvi energetsko-klimatski ured kod nas. Značajna su ulaganja u istraživanje geotermalnog izvora u neposrednoj blizini grada i to kroz EU projekt Healing Places, koji bi se koristio za potrebe grijanja zgrada u neposrednoj blizini, informiraju nas iz Grada.
Uz energetsku neovisnost, puno se radilo na postizanju zelenih i zdravih Križevaca. Da su se sva ulaganja i mjere isplatile svjedoči činjenica da su Križevci proglašeni najboljim eko gradom 2020. S građanima zajedno sade stabala kako bi smanjili emisiju CO2, organiziraju akcije čišćenja okoliša koje osim uz dobro dijelo omogućuju i zajedničko druženje na čistom zraku, vrše edukaciju građana o pravilnom zbrinjavanju otpada pri čemu posebnu pozornost posvećuju najmlađima, grade punionice za električna vozila i brojne druge stvari kako bi građanima život u gradu bio ugodniji i čist. I, da, u 2021. baš su Križevci postigli najveći napredak u stopi odvojenog otpada.
No, to nije sve u čemu su u samom vrhu, Grad je i među najboljim gradovima u Hrvatskoj po korištenju EU fondova. Tako su sredstvima Europske unije obnavljali zgrade, gradili ceste i pješačko-biciklističke staze, razvijali turistički potencijal, osigurali besplatnu školsku prehranu za djecu u riziku od siromaštva i pomoćnike u nastavu za djecu s teškoćama u razvoju. Ispitivali su i geotermalni potencijal, rekonstruirali društvene domove, omogućili bežični Internet u centru grada. Zanimljivo je da priliku za korištenje EU sredstava ne propuštaju pa su nedavno bili jedan od dva grada u RH koji je povukao 20 tisuća eura za projekt Living Streets kojim su „oživjeli“ nekoliko kvartova u gradu, odnosno pružili građanima koji žive u stanovima priliku za druženje na otvorenom uz mnoštvo atarktivnih, ali i prijeko potrebnih sadržaja.
U promatranom razdoblju povećana su izdvajanja za potpore poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima, a u doba lockdowna Grad na čelu s gradonačelnikom Marijom Rajnom je nastavio biti podrška i uveo razna oslobođenja kako bi im pomogao u poslovanju u ovim teškim vremenima. Križevci su 2018. godine bili prvi grad u Hrvatskoj koji je uveo subvencioniranje kamate na kredite za nabavu repromaterijala za proljetnu, a potom i jesensku sjetvu. Bila je to ideja koja je nastala u suradnji sa samim poljoprivrednicima, a koju je snažno podržao i Grad.
Križevčani su uključeni u brojna pitanja u gradu bilo kroz ankete ili pak kroz platformu- sudjeluj.krizevci.hr, na kojoj su građani prošle godine predlagali proračun grada Križevaca za 2021. godinu. Zanimljiva je i njihova inicijativa Zdravo Križevci kojom su okupili lokalna obiteljska poljoprivredna gospodarstva na jednoj stranici i tako im pomogli da u vrijeme zatvorenosti tržnica i dalje plasiraju svoje proizvode, a građanima da ih svježe i domaće namirnice dočekaju na kućnom pragu. Tu inicijativu proširili su ove godine dobivanjem financijskih sredstava kojima su razvili Internet trgovinu i mobilnu aplikaciju, napravili centralno skladište i nabavili električno vozilo za prijevoz namirnica od poljoprivrednika do kupaca i to u roku od 24 sata.
Da im je stalo do ulaganja, ne samo u grad, nego i, rekli smo, u sva križevačka naselja, svjedoči podatak da su sredstva za mjesne odbore podigli skoro trostruko, s 350 tisuća na -milijun kuna, i pokrenuli u suradnji s predsjednicima mjesnih odbora brojne aktivnosti kako bi poboljšali život mještana.
I Proračun Grada Križevaca ove je godine najviši do sada, čak 130 milijuna kuna, što je povećanje od skoro 100 milijuna kuna u odnosu na 2017. godinu, a grad je među najmanje zaduženima na sjeveru RH. Križevci su, uglavnom, u 2021. i jedno pravo gradilište, ubrzano se rekonstruira postojeći i gradi drugi kolosijek željezničke pruge prema Dugom Selu i prema Koprivnici pa skroz do državne granice čime će Križevci osim cestovne, biti znatno bolje povezani i željeznicom, a riječ je o do danas najvećem projektu u cijeloj Lijepoj našoj. Krenuli su i radovi na Aglomeraciji Križevci, projektu vrijednom 320 milijuna kuna kroz koji će se izgraditi ili rekonstruirati ukupno 66 kilometara kanalizacije te rekonstruirati ili izgraditi vodovodna mreža u dužini 29 kilometara. Uz ovaj značajni projekt kojim će se podignuti standard Križevčanki i Križevčana, u protekle četiri godine je već izgrađeno 18 kilometara vodovodne mreže i asfaltirano odnosno rekonstruirano ukupno isto toliko kilometara cesta…
Kako često s punim pravom ističu u Gradu, mjesta za napredak ima još, no nastavi li i dalje tako, pred Križevcima je uistinu svjetla budućnost. Bit će to, a velikm dijelom su i sada, grad ugodan za život, energetski neovisan, klimatski neutralan i to na samo pola sata od Zagreba… (Pero Livajić)
