Gospa Žalosna, Blažena Djevica Marija Žalosna ili Marija od sedam žalosti kršćanska je marijanska svetkovina koja se slavi 15. rujna, tjedan dana nakon svetkovine rođenja Marijina, Male Gospe, i dan nakon Uzvišenja svetog Križa, u spomen na sedam žalosti Blažene Djevice Marije.
Žalosna Gospa ove nedjelje će se slaviti i u Kloštru Podravskom, koja je zaštitnica tamošnje župe uz svetog Benedikta.
U pjesmi “Balada o Kloštru” autora fra Ivana Širokog spominje se u jednoj kitici: “Žalosnu Gospu častili navek, zato nas čuva od zla vremena”.
Program proslave započeo je u petak večernjom svetom misom, nakon koje je održan i lijep koncert sestara Ružman s programom duhovnih pjesama.
I večeras u 19 sati sveta je misa, a nakon mise bit će koncert renesansnog programa Gabrijele Šipek iz Kloštra Podravskog koja završava umjetničku akademiju solo pjevanja u austrijskom Grazu i prof. Franje Bilića, mladog čembaliste koji je na Sveučilištu u Zagrebu završio Muzičku akademiju i diplomirao čembalo i dirigiranje. Ovo je jedinstvena prilika čuti ovaj instrument u kloštranskoj crkvi.
U nedjelju je sveta misa euharistije u 10 sati i otvaranje klanjanja, a u 17.15 sati će biti zajedničko klanjanje koje će predvoditi mladi, a nakon kojeg će u 18 sati biti služena sveta misa u čast Žalosne Gospe i procesija.
“Pozivamo zainteresiranu publiku i vjernike da se pridruže ovim događanjima i tako zajedno proslavimo Žalosnu Gospu, našu zaštitnicu”, priopćili su iz općinske uprave.
Župa je osnovana 1702. godine, a župna crkva je posvećena 1805. godine, iako se zna da je već 1294. godine na mjestu današnje crkve bila kapela. Uz crkvu je bio franjevački samostan male braće. Franjevci trećoredci upravljaju župom od 1974. godine.
Župa Kloštar Podravski, čiji su zaštitnici sv. Benedikt i Žalosna Gospa, broji nešto manje od 3000 stanovnika. Obuhvaća, uz Kloštar, i filijale Dinjevac i Prugovac. Župa Kloštar dala je više svećenika, redovnika i redovnica. U župi trenutno živi jedan redovnik koji vodi župu, fra Ivan Široki. Često mu dolaze u pomoć redovnička braća iz drugih samostana.
