Kriza troškova života utječe na to kako trošimo novac. Za mnoge ljude to znači smanjenje budžeta za tjednu kupovinu.
S rastom inflacije, namirnice koje postaju manje dostupne zbog povećeg rasta njihovih maloprodajnih cijena su i voće i povrće. Tako u Hrvatskoj, nekoć bogatoj npr. jabukama, klimatske promjene posljednjih sezona utječu na dostupnost ovog voća. Rano pupanje voćki zbog visokih kasnozimskih temperatura, u pravilu unište martovski mrazovi. Tako po novome Hrvatska uvozi jabuke.
Istovremeno, smokve koje u Dalmaciji, kao i kupine rastu iz kamena i betona, na kontinentu koštaju kao najrjeđe i najegzotičnije voće. Jednako zastrašujuća situacija je s trešnjama. Relativno pristupačne još uvijek ostaju jagode i mandarine, kojima čini se klimatske promjene pogoduju.
Kako jesti voće i povrće
Prehrambene smjernice Europske unije za voće i povrće, nisu baš ujednačene, pa ćemo ovdje izdvojiti preporuke za jedenje voća i povrća iz Hrvatske: ‘preferirajte svježe i sezonske proizvode’. A porcija voća ili povrća je ‘onoliko koliko vam stane u šaku’. U drugim EU zemljama, dnevna doza voća definirana je kao dvije porcije ili 250 grama.
‘Voće i povrće ključno je za zdravu, uravnoteženu prehranu, osiguravajući niz vitamina i minerala, kao i vlakana’ – složna su gotovo sva istraživanja. Stoga je nužno postaviti pitanje kako konzumirati voće ako si ga ne možemo priuštiti?
Ako si trenutno ne možemo priuštiti dovoljno svježih proizvoda, postoje drugi načini da osiguramo i možda čak povećamo unos voća i povrća. Postoje neke metode skladištenja i čuvanja voća koja omogućavaju čuvanje minerala i vitamina iz voća, samo namirnice treba adekvatno zbrinuti. Svježi proizvodi često se hvale kao najhranjiviji, no to nije nužno točno.
Zamrzavanje nakon berbe
Smrznuto povrće zapravo može sadržavati više nekih hranjivih tvari kao što su vitamin C i E ako se momentalno zamrzava u trenutku berbe (tekućim vodikom npr.). Varijacije u transportu i skladištenju mogu, doduše, utjecati na očuvanje hranjivih elemenata u namirnicama, no, trenutno zamrzavanje odmah nakon berbe je izvrstan način. Tom metodom minerali poput kalcija, željeza i magnezija ostaju na sličnim razinama u smrznutim proizvodima u usporedbi sa svježim.
A prednost smrznutog povrća i voća je mogućnost smanjenja bacanja hrane, jer možemo koristiti samo ono što nam je potrebno u tom trenutku.
Osim kupovnog smrznutog voća i povrća, proizvode možemo zamrznuti sami kod kuće. Bilo da se radi o namirnicama kupljenima kad su jeftinije i u sezoni, ili o namirnicama iz našeg vrta, postupak je isti. Namirnice možemo prije zamrzavanja kratko blanširati, jer to može poboljšati sigurnost i kvalitetu proizvoda. Blanširanje radimo tako da namirnice nakratko potopimo u kipuću vodu, ili ih jako kratko kuhamo na pari. Smrznuto povrće nije prikladno za salate, ističu stručnjaci, ali se može jesti pečeno ili kuhano na pari i koristiti za juhe, variva, složence, itd. Smrznuto voće se može dodati jelima za doručak (sa žitaricama ili jogurtom) ili koristiti u kuhanju za primjerice voćne pite i kolače.
Konzervirano povrće i voće također često predstavlja jeftiniju alternativu svježim proizvodima. Zbog procesa kuhanja, razine hranjive tvari osjetljive na toplinu, poput vitamina C, malo će se smanjiti u usporedbi sa svježim proizvodima. Kada koristite konzervirano povrće u vrućem jelu, možete ga dodati kasnije u procesu kuhanja kako biste smanjili količinu gubitka hranjivih tvari.
Probiotici
Fermentiranje je još jedna metoda očuvanja namirnica, zapravo jedna od najstarijih tehnika obrade i konzerviranja hrane. Fermentacijom se u velikoj mjeri zadržavaju vitamini i minerali u svježem povrću. Ali, fermentacija također može poboljšati nutritivni profil hrane stvaranjem novih hranjivih tvari i omogućavanjem lakšoj apsorpciji postojećih. Nadalje, fermentirana hrana sadrži probiotike koji su korisni za naš crijevni mikrobiom.
Iako su alternative svježem voću i povrću, poput konzerviranog ili smrznutog voća i povrća dobre zamjene, ako želite u svoju prehranu unijeti više svježih proizvoda s ograničenim proračunom, evo nekoliko stvari koje možete učiniti.
Kupujte u sezoni
Na temelju načela ponude i potražnje, kupnja domaćeg sezonskog povrća i voća uvijek će biti jeftinija od onog koje se uvozi izvan sezone iz drugih zemalja.
Ne izbjegavajte ružno voće i povrće
Većina supermarketa sada prodaje ‘ružno’ voće i povrće, koje na neki način nije fizički savršeno. To uopće ne utječe na razinu hranjivih tvari u njima, niti na njihov okus.
Smanjite otpad
Voće, povrće i salata u vrećicama tri su od pet namirnica koje se najčešće izbacuju u našim domovima. Dakle, pravilno upravljanje svježim proizvodima može vam pomoći uštedjeti novac (i koristiti okolišu). Kako biste smanjili otpad, planirajte svoje obroke i kupovinu unaprijed. A ako mislite da nećete stići pojesti voće i povrće prije nego što se ugase, zamrznite ih.
Zamijenite i podijelite
Mnogo je internetskih stranica i aplikacija koje nude mogućnost razmjene ili čak besplatnog preuzimanja svježih proizvoda ako ljudi imaju više nego što im je potrebno. Neka mjesna vijeća također potiču zamjene na svojim web stranicama, pa kopajte i vidite što možete pronaći u svom lokalnom području.
Vrtlarstvo
Bez obzira na to koliko mali je vaš vrt, uvijek možete posaditi plodove u posude. Začinsko bilje, rukola, cherry rajčice, čili i jagode dobro rastu. Dugoročno, to će nadoknaditi dio vaših troškova za svježe proizvode. Osim toga, ako ste uložili trud u uzgoj vlastitih proizvoda, manja je vjerojatnost da ćete ih uzalud protratiti.
