Kava je sve skuplja i pitanje je hoće li u budućnosti ponuda zadovoljavati potražnju. Na njenu proizvodnju utječu nepredvidivi vremenski uvjeti i klimatske promjene, a najpogođenije su male farme.
Iako se kava po nekim saznanjima u ljudskoj kulturi prvi puta pojavila kao lijek, moderna medicina godinama na nju gleda sumnjičavo, toliko da je postala jedna od najproučavanijih namirnica kada je riječ o hrani i piću.
Ljubitelji kave mogu zasad ipak odahnuti i nastaviti uživati u njenom okusu i djelovanju na organizam. Unatoč nekoliko desetljeća intenzivnog istraživanja, još nije dokazana definitivna veza između umjerene konzumacije kofeina ili kave i bolesti ili urođenih oštećenja.
Neka recentna istraživanja čak sugeriraju kako pijenje umjerenih količina (dvije do četiri šalice dnevno) pruža širi spektar zdravstvenih blagodati. Prema nedavnim studijama, umjerena konzumacija može smanjiti rizik od raka debelog crijeva za oko 25 posto, žučnih kamenaca za 45 posto, ciroze jetre za 80 posto i Parkinsonove bolesti za 50 do čak 80 posto. Neka su istraživanja pokazala da kava sadrži četiri puta veću količinu antioksidansa koji se bore protiv raka od zelenog čaja.
No, dok uživamo u jutarnjoj šalici, teško da ćemo se zamarati takvim pitanjima – mnogima od nas jutro bez kave jednostavno je nezamislivo. Cijena sirovine, međutim, vrtoglavo raste te je pitanje hoćemo li si ubuduće moći priuštiti započeti dan uz ovaj naširoko omiljeni napitak.
Riječ je o osjetljivoj biljci koja ne voli vrućinu, presuho niti prevlažno tlo, koja treba određene uvjete sjene i tlo bogato mineralima, pojašnjava Sophie von Loeben iz Instituta za istraživanje klime u Potsdamu (PiK).
Takvi su uvjeti dosad postojali uglavnom u zemljama oko ekvatora, u takozvanom pojasu kave, gdje su posljednjih godina posljedice klimatskih promjena sve očitije. Vidljivo je kako u brojnim tropskim zemljama vrijeme nije više stabilno kao prije, otkriva Friedel Hütz-Adams iz Instituta Südwind. Nekada je, naime, bio jasno razgraničen kišni period i vrijeme s manje kiše.
Osim toga, temperature su bile razmjerno konstantne, osobito na visinama na kojima se uzgaja puno kave.
“Sad odjednom ima previše jakih kiša, mjeseca bez kiše i razdoblja vrućine. To biljke kave ne podnose”, upozorava Hütz-Adams kako prenosi DW.
Drugačija klima, novi izazovi
Već je proteklih desetljeća sve češće dolazilo do klimatskih uvjeta nepogodnih za uzgoj kave zbog kojih je prinos bio smanjen, kako pokazuje istraživanje australske organizacije CSIRO. Postoje i studije koje predviđaju da će se do 2050. površine koje su trenutačno prikladne za uzgoj kave smanjiti za više od pola.
To će pogoditi brojne male uzgajivače, osobito u Brazilu i Vijetnamu, dvije zemlje koje su trenutačno najveći proizvođači na svijetu. Moguće je da će u budućnosti doći do seljenja unutar država koje uzgajaju kavu, napominje Hütz-Adams. Međutim, prostor za proizvodnju je ograničen.
S obzirom na globalno zatopljenje, kava će se vjerojatno moći uzgajati na novim površinama koje su do sada bile prehladne, no mnoge od njih su prekrivene šumom. Bude li se nastavila pretjerana sječa stabala, to će zbog oslobađanja ugljikovog dioksida dodatno pojačati klimatske promjene. Osim toga, proizvodi uzgojeni na površinama s kojih je nakon 2020. uklonjena šuma, ne smiju se uvoziti u Europsku uniju koja je jedan od najvažnijih uvoznika kave.
Muke malih proizvođača
Kava je vrlo unosan posao. Prema procjenama, na svjetskom tržištu godišnje se ostvaruje promet od oko 200 milijardi dolara. S druge strane, ljudi koji je uzgajaju, od toga dobiju manje od deset posto. Razlog je, među ostalim i to što se izvozi prije svega kao sirovina pa se velike zarade ostvaruju njenom preradom u razvijenim zemljama.
Dok je cijena sirove kave u posljednjih 30 godina porasla za oko 60 posto, cijena proizvoda od kave porasla je za oko 600 posto, pokazuje studija Instituta za svjetsko gospodarstvo u Kielu. Moglo bi se zaključiti da oni koji od trgovine kavom najviše zarađuju, primjerice veliki međunarodni koncerni, imaju dovoljnu motivaciju osigurati temelje svoga poslovanja, odnosno pomoći malim uzgajivačima.
Svijest o posljedicama klimatskih promjena je prisutna, smatra Hütz-Adams. Već 15-ak godina postoje pilot-projekti, ali su za njihovo masovno provođenje mali uzgajivači presiromašni. Oni sebi ne mogu priuštiti investiciju za koju bi novac možda morali posuditi, a da ne znaju po kojoj cijeni će u budućnosti njihovi proizvodi biti otkupljivani.
Smanjena proizvodnja
Za smanjenu proizvodnju kave odgovorni su sve toplija klima i ekstremni vremenski uvjeti što također utječe na kvalitetu zrna. Stručnjaci ističu da su klimatske promjene djelomično odgovorne za globalni skok cijena kave što je nepovoljno utjecalo na male farme.
Iako bi do 2050. moglo biti manje pogodnog zemljišta za uzgoj, poljoprivredne zadruge u velikim zemljama proizvođačima kave uzvraćaju udarac – uz podršku s(a)vjesnih potrošača. Svake godine kiše počinju kasnije, a prosječna temperatura je viša, upozorava Silvia Herrera, uzgajivačica kave u meksičkom Chiapasu, kako prenosi Euronews. Stariji u njezinoj poljoprivrednoj zajednici kažu da je prije 25 godina ovu kulturu bilo mnogo lakše uzgajati.
Kolumbijski uzgajivač, Fairtrade Jaime Alberto García Flórez, uočio je kako su posljednjih desetljeća temperature toliko porasle da su niži dijelovi njegove zemlje postali prevrući za uzgoj kave pa je bio prisiljen zamijeniti grmove kave kakaovcem. Uz promjenjive padaline i nepredvidive vremenske prilike, poljoprivrednici su itekako svjesni da se preko noći može izgubiti cijela žetva.
Prema studiji Sveučilišta primijenjenih znanosti u Zürichu, do sredine ovoga stoljeća čak 50 posto globalne površine koja se trenutačno koristi za uzgoj kave možda više neće biti prikladna za ovu proizvodnju. Iako je to razorno za život poljoprivrednika, također utječe na milijune Europljana koji svakodnevno uživaju u ovom napitku. Jasno je da ako kava nije održiva za poljoprivrednike, neće je biti ni za konzumaciju.
Ekstremnije i nepredvidljivije vremenske prilike uzrokuju također razmnožavanje štetočina i bolesti koje se brže šire, ali i produbljuju siromaštvo i nejednakost te ugrožavaju budućnost poljoprivrede.
Rast cijena i male farme
Globalno tržište kave u 2024. doživjelo je značajan porast cijena, velikim dijelom izazvan lošim vremenskim prilikama u nekoliko zemalja proizvođača. U Vijetnamu, velikom proizvođaču robuste, usjevi su bili oštećeni dugotrajnim toplinskim valovima, dok je Brazil – koji proizvodi najveći udio arabice u svijetu – imao lošu žetvu zbog obilnih padalina. Ovi događaji doveli su do straha od globalne nestašice koja je uzrokovala skok cijena.
Iako se više cijene mogu činiti korisnima za uzgajivače, stvarnost je često drugačija. Iznenadni skokovi cijena, osobito nakon što je ugovor fiksiran, mogu uzrokovati veliki pritisak na zadruge, dovesti do neizvršenja ugovora, kazni i štete reputaciji.
Ova industrija globalno podržava 125 milijuna ljudi, a 60 posto svjetske kave proizvodi se na malim farmama od kojih su mnoge obiteljske i u udaljenim područjima. Unatoč tome što je riječ o unosnoj industriji, uzgajivači još uvijek ne uživaju životni standard koji svojim ulaganjima i radom zaslužuju.
Flórez je jedna od 400 poljoprivrednih obitelji unutar zadruge za proizvodnju kave u Nacionalnom parku u Kolumbiji, koja se fokusira na smanjenje lokalnog utjecaja na klimu. Silvia Herrera je pak članica zadruge koja je izgradila rasadnik za biljke kave u kojem članovi testiraju različite sorte kako bi promatrali njihovu prilagodbu promjenjivoj klimi s ciljem postizanja veće otpornosti usjeva.
Nedavna studija tvrtke Fairtrade u Latinskoj Americi pokazala je da su male farme kave održivije od velikih plantaža – iako su veće operacije bolje pozicionirane za prilagodbu i preuzimanje većeg rizika. Male farme ne koriste mnogo energije jer su često slabije mehanizirane i manje pridonose krčenju šuma.
Autor: Blanka Kufner
