U svijetu preplavljenom dijetama, kontradiktornim savjetima o prehrani i neprestanim kulinarskim trendovima, nutricionizam postaje ključni kompas za pomoć pojedincima i zajednicama da se snađu u kompleksnoj mreži informacija o hrani.
No, što je zapravo nutricionizam? I zašto postaje sve važniji u suvremenom društvu?
Nutricionizam nije samo popis ”dobrih“ i ”loših“ namirnica. To je znanstvena disciplina koja proučava kako hrana utječe na ljudski organizam — od molekularne razine do javnog zdravlja. Obuhvaća raznolika područja poput biokemije, fiziologije, medicine, ali i sociologije i okolišnih znanosti.
Nutricionizam analizira kako nutrijenti — poput ugljikohidrata, proteina, masti, vitamina i minerala — djeluju u tijelu, kako se metaboliziraju, kako utječu na zdravlje i kako se njihove potrebe mijenjaju tijekom života.
Ljudi često misle da je nutricionizam isto što i dijetologija, ali to je samo jedan njegov dio. Nutricionizam uključuje i javnozdravstvene politike, edukaciju, istraživanja o prehrambenim navikama te prevenciju kroničnih bolesti.
Temelj zdravlja – i dugovječnosti
Uloga nutricionizma u očuvanju zdravlja više nije stvar mišljenja, već činjenica potkrijepljena brojnim studijama. Prehrana ima direktan utjecaj na rizik od razvoja bolesti poput dijabetesa tipa 2, srčanožilnih bolesti, određenih vrsta raka, pa čak i neurodegenerativnih stanja poput Alzheimerove bolesti.
Kvalitetna, uravnotežena prehrana može značajno produljiti životni vijek, ali i poboljšati njegovu kvalitetu. Pritom nije riječ o asketskom odbacivanju omiljenih jela, već o mudrom i informiranom biranju namirnica, razumijevanju vlastitih potreba i konteksta u kojem živimo.
Nutricionizam se danas ne svodi samo na ”piramidu prehrane”. On uzima u obzir i stil života, genetske predispozicije, psihološke čimbenike i socioekonomske uvjete. Dvoje ljudi može jesti istu stvar, ali će njihovi organizmi različito reagirati.
Personalizirana prehrana – nutricionizam budućnosti
Jedan od najuzbudljivijih pravaca u suvremenom nutricionizmu razvoj je personalizirane prehrane — koncepta koji uzima u obzir genetski kod pojedinca, mikrobiom crijeva, metaboličke profile i čak psihološke osobine. Takav pristup omogućuje nutricionistima da izrade prehrambene preporuke koje nisu univerzalne, nego specifične za svakog pojedinca.
Ovo područje intenzivno se razvija zahvaljujući napretku u genomici, umjetnoj inteligenciji i digitalnom zdravstvu. Uskoro će biti moguće, s pomoću uzorka sline ili analize crijevnih bakterija, dobiti preporuke koju hranu izbjegavati, a koju preferirati — ne zato što je ”zdrava za sve“, nego zato što je zdrava za vas.
Nutricionisti osmišljavaju programe prehrane za kronične nezarazne bolesti i poremećaje prehrane.
Kada zatražiti pomoć?
Riječ je o stručnjacima koji mogu osmisliti individualne nutri-programe, plan prehrane i izradu jelovnika s izbalansiranim potrebama za makronutrijentima (bjelančevine, masti, ugljikohidrati) i mikronutrijentima (vitamini, mineralne tvari). Individualno nutricionističko savjetovanje preporučuje se kod različitih stanja poput:
– bolesti probavnog sustava (želuca, dvanaesnika, crijeva, jetre, žučnog mjehura, gušterače)
– bolesti bubrega
– kardiovaskularnih bolesti
– onkoloških bolesti
– šećerne bolesti
– reumatskih bolesti
– osteoporoze
– hormonskih poremećaja
– anksioznosti
– pretilosti/pothranjenosti
– vegetarijanstva/veganstva
– intolerancije i alergije na hranu
Svaka bolest i poremećaji prehrane kao i njihove posljedice ne djeluju na svaku osobu jednako. Stoga su nutricionistički programi individualni i svaki je priča za sebe. Kada je zdravlje u pitanju, ne postoji ”copy-paste“ program.
Borba protiv demencije
Nutricionisti su stručnjaci koji vam mogu sugerirati kako ubrzati metabolizam ili provjeriti trenutačno stanje inzulinske rezistencije.
Zanimljivo je i da u znanstvenim krugovima već neko vrijeme tinja tiha, ali sve glasnija revolucija: prehrana više nije samo pitanje energije i težine, već potencijalni alat u borbi protiv jedne od bolesti suvremenog doba — demencije. Iako se dugo vjerovalo da na Alzheimerovu bolest i druge oblike demencije ne možemo previše utjecati, sve se više istražuje kako prehrambene navike mogu usporiti, pa čak i prevenirati neurodegenerativne procese u mozgu.
Mozak troši čak 20 posto energije koju unosimo hranom. To ga čini iznimno osjetljivim na kvalitetu nutrijenata. Istraživanja potvrđuju da neuroni ne stare izolirano — već u kontekstu cijelog organizma, a prehrana je jedan od ključnih čimbenika.
S tim da hrana može biti neuroprotektivna, ali isto tako i neurotoksična, što potvrđuje niz znanstvenih radova, poput britanskog istraživanja o važnosti hrane u očuvanju kognitivnih funkcija kod starijih pacijenata. Među zaključcima istraživanja ističe se uočljiva razlike u kognitivnim sposobnostima kod osoba koje slijede tzv. zapadnjačku prehranu u usporedbi s onima koji prakticiraju mediteransku prehranu.
Šećer — gorivo ili otrov?
Kronično povišena glukoza u krvi negativno utječe na gotovo svaki organ, uključujući oči, bubrege, kožu, jetru, jajnike, prostatu i živčane stanice. Mozak nije ništa manje podložan štetnim učincima poremećenog metabolizma glukoze u organizmu. U stvari, zbog svojih velikih energetskih potreba, čak je osjetljiviji od ostalih dijelova tijela, a Alzheimerova bolest mogla bi biti najteža posljedica toga stanja.
Ovogodišnje američko istraživanje o starenju mozga upozorava da je jedan od ključnih čimbenika starenja mozga inzulinska rezistencija neurona. Kad oni postanu otporni na inzulin, dolazi do nakupljanja toksičnih proteina poput beta-amiloida. To narušava sinaptičku komunikaciju i ubrzava degeneraciju živčanih stanica. Nutricionisti zato sve češće zagovaraju smanjenje unosa rafiniranih ugljikohidrata i povećanje prehrane bogate vlaknima, zdravim mastima i antioksidansima.
MIND dijeta nudi rješenje
Znanstveni dokazi koji povezuju prehranu i zdravlje mozga doživjeli su prekretnicu razvojem tzv. MIND dijete, koja kombinira elemente mediteranske i DASH dijete. Ovaj režim prehrane stavlja naglasak na unos bobičastog voća, zelenog lisnatog povrća, ribe, orašastih plodova i maslinova ulja, uz ograničenje crvenog mesa, prerađenih žitarica i zasićenih masti.
Studija koju je 2015. godine objavio Rush University Medical Center iz Chicaga pokazala je da su ispitanici koji su se strogo pridržavali MIND dijete imali 53 posto manji rizik od razvoja Alzheimerove bolesti. Čak i oni koji su se te prehrane umjereno držali zabilježili su 35 posto smanjenje rizika.
U Hrvatskoj se MIND dijeta još probija u javnu svijest, ali sve je više nutricionista koji je preporučuju. Ne promoviraju je kao čudotvoran lijek, već kao strategiju koja daje mozgu najbolju šansu da ostane zdrav.
Crijevni mikrobiom — tihi saveznik mozga
Jedan od najnovijih smjerova istraživanja tiče se tzv. crijevno-moždane osi. Znanstvenici sve više otkrivaju kako bakterije u crijevima komuniciraju s mozgom putem signala koji utječu na raspoloženje, pamćenje i upalne procese. Narušena crijevna flora može povećati sistemsku upalu, što pospješuje neurodegeneraciju.
Preporučuje se prehrana bogata fermentiranim proizvodima (kao što su kefir, kiseli kupus i jogurt) i prebioticima iz cjelovitih žitarica, voća i povrća. Time se jača imunitet, ali i potencijalno smanjuje rizik od kognitivnog propadanja.
Nutricionizam u službi javnog zdravlja
Unatoč velikom potencijalu, nutricionisti često ističu kako još uvijek postoji raskorak između znanstvenih saznanja i njihove primjene u praksi. Nažalost, prehrana se u mnogim zdravstvenim sustavima tretira kao sporedna tema. Potrebno je uključiti nutricioniste u rad timova za skrb o starijima, kao i u preventivne programe za rizične skupine.
Europska komisija i Svjetska zdravstvena organizacija već godinama naglašavaju važnost prehrambene edukacije u prevenciji demencije, ali provedba tih preporuka varira od zemlje do zemlje.
Veza između prehrane i demencije više nije hipoteza — ona je realnost koju znanost svakim danom dodatno potvrđuje. Nutricionisti su na prvoj liniji tog istraživanja, ne samo u laboratorijima, već i u ordinacijama, domovima za starije i na edukacijama za građane. Iako demencija još uvijek nema lijek, hrana se sve više pokazuje kao moćno sredstvo u očuvanju zdravlja mozga.
Autor: Vedrana Larva
