Visoka temperatura zraka može uzrokovati zdravstvene probleme kod ljudi, osobito kod osjetljivih skupina kao što su mala djeca, kronični bolesnici, starije osobe te ljudi koji rade na otvorenom prostoru.
Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) objavio je upozorenje zbog toplinskih valova te je crveni meteoalarm na snazi do subote.
Zbog visokih temperatura u srijedu je crveni meteoalarm upaljen za Knin, Split, Rijeku, Dubrovnik, Zagreb, a prema vikendu i za Osijek, Karlovac i Gospić.
Prema prognozama Državnog hidrometeorološkog zavoda, danas, u srijedu, će najviša temperatura zraka biti većinom između 32 i 37 °C.
U četvrtak će biti pretežno sunčano i poslijepodne u većini krajeva vrlo vruće. U unutrašnjosti neće biti posve stabilno, lokalno su uz jači razvoj oblaka mogući pljuskovi praćeni grmljavinom, posebice na sjeverozapadnu zemlje, u Gorskoj Hrvatskoj te unutrašnjosti Dalmacije. Vjetar slab do umjeren istočni i sjeveroistočni, na Jadranu sjeverozapadni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 18 do 23, na Jadranu između 24 i 28 °C. Najviša dnevna od 33 do 38 °C, javlja DHMZ.
“Nastavkom rasta temperature zraka pojačavat će se nepovoljnost biometeoroloških prilika u cijeloj zemlji, a osobito na području Splita i južnije od njega, gdje će i sparina biti visoka. Tople, a na Jadranu i vrlo tople noći otežavat će rashlađivanje, san i noćni odmor ljudi. Najmanje nepovoljne bit će noći u gorskoj Hrvatskoj. Preporučuje se izbjegavanje većih napora i izlazaka u najtoplijem dijelu dana, rashlađivanje tijela i boravišnih prostora, lagana odjeća, te uzimanje lagane hrane i dovoljno tekućine”, ističu iz DHMZ-a.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) također je objavio preporuke za zaštitu od vrućina.
Visoke temperature najnegativnije djeluju na dišni sustav kroničnih bolesnika (koji boluju od KOPB-a i astme) i djecu. U tim situacijama je otežano disanje i dolazi do bronhospazama i nadražujućeg kašlja. Na vrućini se krvne žile šire, čime se snizuje tlak. Mijenja se i zgrušavanje krvi pa zbog česte dehidracije dolazi do lokalne tromboze, a noge natiču jer tekućina zaostaje u donjim dijelovima tijela.
Kod naglih promjena temperature može doći do infarkta, a UV zračenje može na koži prouzročiti opekline, rak kože i prebrzo starenje kože zbog njenog isušivanja te slabljenje imunosustava. Zbog prevelikog izlaganja očiju UV zračenju može se razviti mrena. Manjak tekućine može utjecati na funkciju bubrega i pojačano nakupljanje minerala iz urina i prouzročiti stvaranje bubrežnih kamenaca.
Neke od preporuka za ponašanje prilikom vrućina
- Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine da vam boja urina bude svijetla
- Pijte redovito negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju. Možete se samo osvježiti tako da u ustima rastopite kockicu, dvije leda. Dehidraciju od vrućina izbjegnite uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po 1 do 2 žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.
- Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci možete mokre ručnike stavljati na noge i ruke.
- Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.
- Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline od tijela.
- Jedite češće male i što tekućije obroke.
- Izbjegavajte boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.)
- Sklonite se u najhladniju prostoriju svog stana ili kuće, posebice noću.
- Ako stan ili kuću ne možete držati rashlađenim, provedite dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru (npr. u hlađenoj javnoj zgradi).
- Ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju, tražite pomoć, što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.
- Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka.
Više preporuka možete pročitati OVDJE.
Upozorenja na toplinski val izdao je i DHMZ.
