Hrvatska je u 2022. i 2023. značajno napredovala u digitalizaciji ekonomije i društva, ali ima još neiskorištenog potencijala za razvoj, istaknuo je u utorak državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić na temelju prvog izvješća EK-a o stanju digitalizacije u EU-u i članicama.
Izvješće ‘Digitalno desetljeće 2030’, EK (Europska komisija) objavila je prošlog tjedna, te je u to ugrađen i dosadašnji indeks o digitalizaciji u EU DESI, koji se vodio od 2014. do ove godine i rangirao zemlje po stupnju digitaliziranosti.
Toga više nema nego se gleda doprinos pojedine članice u ostvarivanju digitalnih ciljeva EU-a do 2030. godine.
“Od 32 pokazatelja digitalizacije koje je u izvješću EK važno za ostvarivanje ciljeva digitalne dekade u EU, Hrvatska se pokazala u 14 iznad prosjeka EU, a u ostalima je ispod prosjeka. Kao i prije, tako nam je i sada cilj do 2030. doći do prosjeka EU-a u stupnju digitalizacije, za što sada imamo sve osigurano – i sredstva i strategije i nadzor provedbe i na svemu se radi, i u tome je iznimno važna uloga ove Vlade”, naglasio je Gršić.
Dodao je i da je samo kroz NPOO za digitalnu transformaciju i poboljšanje upravljanja njome u svim državnim i lokalnim tijelima vlasti i uprave odobreno 2,9 milijardi kuna, te da ono u čemu se Hrvatska treba ‘popraviti’ je u digitalnoj infrastrukturi, posebice u širokopojasnom pristupu internetu i pogotovo u ruralnim područjima i pokrivenosti s 5G-om.
“Ono u čemu je Hrvatska dosta napredovala prema izvješću EK je u pokrivenosti optičkim vlaknima i digitalizaciji poslovanja, a najviše u ljudskom kapitalu odnosno digitalnim vještinama s oko 63 posto odraslog stanovništva koji posjeduju bar osnovne vještine, što je i iznad europskog prosjeka od 54 posto. Ipak, potrebno je još dosta napora da se poveća broj ICT stručnjaka u Hrvatskoj, kojih je sada tek oko 3,7 posto među zaposlenima (ispod EU prosjeka od 4,7 posto), a cilj je doći do bar njih 10 posto. Za to je i preporuka EK da Hrvatska ljude koje obrazuje za ICT nastoji i zadržati”, iznio je Gršić.
Potreban je i napredak u pružanju online javnih usluga, kojih sada u sustavu e-građani imamo 105, i u kojemu je sada oko 1,83 milijuna građana-korisnika, a bilo bi dobro i jače usvajanje gigabitnih usluga, što je sada ograničeno.
Gršić je kazao i da se na razini EU pokreće u formi konzorcija nekoliko članica za digitalnu transformaciju instrument poticanja članica da se povezuju i zajednički ulažu u projekte zanimljive EU za digitalizaciji, za što se Hrvatska također već prijavila.
Najlošije Hrvatska prema izvješću EK stoji u tzv. unaprijed ispunjenim obrascima (oni koji su već popunjeni našim podacima kada nešto trebamo od državnih tijela), za što je potrebno jače povezivanje tj. interoperabilnost državnih tijela u tzv. državnu sabirnicu u kojoj će biti pohranjeni svi dokumenti i podaci iz 75 državnih registara.
Tome će pridonijeti i razvoj već pokrenutog Centra za dijeljenje usluga (CDU), pri čemu je Gršić iznio podatak da se i tu dosta radi i napreduje, pa je tako samo ove godine u tom sustavu buduće državne sabirnice broj transakcija porastao na 81 milijun, dok je to prije par godina bilo oko 7 milijuna.
Do 2025. svi registri povezani
“Do 2025. svi će registri u državi biti povezani u tom sustavu i taj problem Hrvatska više neće imati”, najavio je Gršić ističući važnost i središnjeg registra državne imovine, na čijem održavanju radi njegov ured i koji se bavi sa 5.000 obveznika-državnih tijela koja imaju državnu imovinu.
Taj će sustav biti nadograđen do kraja ove godine, dok bi do lipnja 2024. trebala biti dovršena i jednogodišnja nadogradnja sustava za zdravstvo (recepti, uputnice, naručivanje i dr.) koja je u tijeku, a problemi se za pacijente i sustav javlja zbog migracije korisnika s jedne na drugu tehnologiju i to je uvijek zahtjevno i treba vremena, posebice jer se radi na ‘živom sustavu’.
Gršić je iz izvješća EJ iznio još podatak da je od 2018. Hrvatska napredovala u razvoju fiksnih digitalnih infrastruktura, posebno značajnom izgradnjom optičke mreže, kao i da je znatno poboljšana pokrivenost 5G mrežom, s 34 na 82 posto, uz još dodjelu licenci na nacionalnoj i regionalnoj razini za 5G frekvencijske pojaseve.
