Hrvatska zauzima peto mjesto među 27 država članica EU-a kada je riječ o informiranosti građana o klimatskim promjenama, pokazala je anketa Europske investicijske banke (EIB) objavljena u ponedjeljak.
Hrvatska je ostvarila rezultat od 6,78 od 10, što je znatno iznad prosjeka EU-a koji iznosi 6,37/10. Vodeća u poretku je Finska (7,22/10), a prate je Luksemburg (7,19/10) i Švedska (6,96/10). U provjeri znanja o uzrocima, posljedicama i rješenjima za klimatske promjene, Hrvatska je zauzela mjesto odmah iza Portugala, a ispred Danske, istaknuto je u EIB-ovom priopćenju.
Anketa o klimi provedena je među više od 30.000 građana u 35 zemalja, uključujući države članice EU-a, Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD, Kinu, Japan, Indiju i Kanadu, a ispitanici su odgovarali na 12 pitanja.
Četiri petine Hrvata svjesno da je glavni uzrok klimatskih promjena ljudsko djelovanje
Prvo područje ankete bavilo se definicijom i uzrocima klimatskih promjena. Tu su građani Hrvatske ostvarili rezultat od 7,21/10, jednak prosjeku EU-a, što ih svrstava na 13. mjesto u Uniji.
Tako je, primjerice, 81 posto građana Hrvatske, što je sedam postotnih bodova iznad prosjeka EU-a, svjesno da je glavni uzrok klimatskih promjena ljudsko djelovanje poput krčenja šuma, poljoprivrede, industrije i prometa.
Na pitanje koje tri države daju najveći doprinos emisijama stakleničkih plinova u svijetu, većina Hrvata, njih 68 posto, točno je odgovorila da su to SAD, Kina i Indija.
“Međutim, gotovo trećina ispitanika, njih 32 posto, odabrala je odgovor u kojem je ispuštena Kina, što ukazuje na to da nisu nužno upoznati s time da ta zemlja spada među tri države s najvećim emisijama, a kamoli s time da ispušta najviše ugljikova dioksida na svijetu”, napominju iz EIB-a.
Velika većina Hrvata zna da razina mora u svijetu raste
Kada je riječ o pitanjima koja se odnose na posljedice klimatskih promjena, Hrvati su ostvarili rezultat 8,63/10, što je znatno iznad europskog prosjeka, zauzevši time drugo mjesto u Uniji. Tako je 90 posto hrvatskih ispitanika svjesno da klimatske promjene povećavaju glad u svijetu tako što utječu na prinose poljoprivrednih kultura zbog ekstremnih vremenskih prilika.
Isto tako, 90 posto ih je točno naznačilo da klimatske promjene negativno utječu na ljudsko zdravlje, a njih 84 posto, što je 13 postotnih bodova iznad prosjeka EU-a, točno navodi da razina mora u svijetu raste.
Također, više od tri četvrtine hrvatskih ispitanika, njih 81 posto ili 12 postotnih bodova iznad prosjeka Unije, svjesno je utjecaja klimatskih promjena na migracije, uz porast prisilnog raseljavanja diljem svijeta.
Manjina zna da pooštravanje ograničenja brzine ide u prilog ublažavanju klimatskih promjena
Kada je riječ o poznavanju koncepata i mjera borbe protiv klimatskih promjena, Hrvati su ostvarili rezultat od 4,49/10.
“Iako iznad prosjeka EU-a od 4,25, rezultat ukazuje na znatno slabije poznavanje mjera koje mogu pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena u usporedbi sa znanjem pokazanim u druga dva ispitana područja”, napominju iz EIB-a.
Hrvatski građani su u ovome području zauzeli deveto mjesto među članicama EU-a, a većina ih, 83 posto ili 11 postotnih bodova iznad prosjeka EU-a, zna da uporaba određenih proizvoda može pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena.
Njih 73 posto isto tako točno ističe da je uporaba javnog prijevoza umjesto osobnog automobila korak u pravom smjeru. Međutim, manje od pola ispitanika, njih 44 posto, svjesno je da je jedan od načina borbe protiv klimatskih promjena i rjeđa kupovina nove odjeće.
Manje od pola ispitanika, njih 40 posto, zna da u borbi protiv klimatskih promjena može pomoći i bolja izolacija zgrada, dok tek manji broj ispitanika, njih 16 posto, što je deset postotnih bodova ispod prosjeka EU-a, zna da bi pooštravanje ograničenja brzine na cestama išlo u prilog ublažavanju klimatskih promjena.
Konačno, navode iz EIB-a, većina Hrvata nije svjesna znatnog utjecaja koji na klimu ima uporaba digitalnih sadržaja, pri čemu ih tek četiri posto navodi da gledanje manje video sadržaja na internetu može doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena.
EIB podupire zelenu tranziciju u Hrvatskoj
Iz EIB-a su istaknuli da, kao banka Europske unije, nastavljaju s ulaganjima u značajne projekte koji podupiru zelenu tranziciju u Hrvatskoj.
“Skorašnji primjeri uključuju ulaganja u modernizaciju nacionalne željezničke mreže i voznog parka koje je omogućeno našim Okvirnim zajmom za revitalizaciju željeznice, kojim su poboljšani uvjeti prijevoza širom Hrvatske te smanjena ovisnost o fosilnim gorivima u sektoru transporta. Također, značajno je poboljšana sigurnost putnika i smanjeno vrijeme potrebno za putovanje. EIB također pomaže Hrvatskoj da postane energetski učinkovita zemlja pružajući savjetodavne usluge njezinom glavnom gradu Zagrebu za unapređenje energetske učinkovitosti javnih zgrada i dekarbonizaciju gradskog javnog prijevoza, uključujući tu i autobusni sustav”.
Potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwińska je poručila da se negativne posljedice klimatskih promjena mogu ublažiti jedino zajedničkim radom, a da Hrvatska u tome ima važnu ulogu.
“Jedan od ključnih koraka u jačanju našeg odgovora na klimatske promjene odnosi se na utvrđivanje i otklanjanje praznina u znanju, a EIB-ova anketa o klimi nudi konkretne prijedloge o tome odakle krenuti. U EIB-u osiguravamo sredstva za borbu protiv klimatskih promjena, ali uviđamo i svoju ulogu u davanju doprinosa raspravi i obrazovanju u tom području. Obrazovanje je moćan instrument promjene. Posvećeni smo tome da svoja sredstva nadopunimo inicijativama kojima se promiču klimatska osviještenost i znanje. Tako gradimo održivu budućnost u kojoj nitko neće biti zapostavljen”, rekla je Czerwińska u izjavi koja se prenosi u priopćenju.
