U jeku ljetne žege mnogi se žale na kroničan umor, a nerijetko uzrok traže u prehrani bogatoj glutenom, proteinom koji se nalazi u pšenici, ječmu, zobi i raži.
Gluten čini oko 80 posto svih proteina prisutnih u pšenici, zaslužan je za teksturu kruha, peciva, pizze i tjestenine, u dodiru s vodom postaje vezivan, što tijestu daje elastičnost i sposobnost bujanja.
Zadnjih se godina modificirala struktura žitarica u kojima je prisutan gluten, kako bi one postale otpornije na razne vanjske utjecaje. Neka tumačenja upravo tu modifikaciju u proizvodnji povezuju sa sve većim brojem ljudi koji primjećuju negativne simptome prilikom konzumacije glutena.
Stoga se sve više ljudi pita – hoće li uklanjanje glutena iz prehrane poboljšati zdravlje? Mnogi su se odlučili na taj eksperiment, tako da se unatrag desetak godina značajno povećao broj ljudi na bezglutenskoj prehrani iako za to nisu imali opipljiv zdravstveni razlog.
Istraživanja pokazuju i da se dobar dio građana odlučuje za bezglutensku prehranu, uvjeren da će tako izgubiti kilograme, a savjet liječnika ili nutricionista pritom najčešće ne traže. Naime, većina se stručnjaka slaže da gluten nije opasan za ljude koji nemaju zdravstvene poteškoće s njim povezane.
Što se promijenilo sa žitaricama?
No, za neke je osobe gluten toksičan te može izazvati različite poremećaje poput kronične autoimune bolesti – celijakije, alergije na pšenicu i osjetljivosti na gluten. Razlozi su u načinu uzgoja žitarica (pšenica i do 40 posto bogatija glutenom), proizvodnji, ali i obradi hrane. Većina prerađevina, konzervirane hrane, ali i dječjih kašica sadrži gluten, osim ako nije na ambalaži drugačije navedeno. Proizvođači sada već naveliko pišu ‘gluten free’ ako ga nema u njihovim pripravcima jer sve veći broj ljudi ima zdravstveni problem zbog njegova djelovanja.
Procjenjuje se da je u Hrvatskoj više od 40.000 ljudi s dijagnosticiranom celijakijom, a broj onih kojima ova kronična autoimuna bolest još nije dijagnosticirana još je i veći. I u svijetu i kod nas kontinuirano raste broj osoba koje ne podnose gluten ili imaju neki oblik intolerancije zbog čega su i rastuće potrebe za bezglutenskom prehranom.
No, nemoguće je utvrditi kolike je razmjere poprimio trend bezglutenske prehrane u Hrvatskoj, mimo oboljelih od celijakije ili pogođenih nekim drugim dokazanim oblikom nepodnošenja glutena.
Pritom nije nevažno da je cijena gotovih bezglutenskih proizvoda užasno visoka, višestruko veća u odnosu na proizvod iste kategorije koji sadrži gluten pa se otvara i pitanje je li bezglutenska prehrana baš dobra za svakoga ili je riječ o pomodarstvu, koje su pokrenule poznate osobe poput Novaka Đokovića, Victorie Beckham ili Gwyneth Paltrow.
Neki od znakova da odmah prestanete jesti gluten
Visok postotak ljudi nikada ne uspije dijagnosticirati svoju intoleranciju na gluten, odnosno nedostatak enzima za razgradnju glutena na aminokiseline. Zbog nedostatka enzima, tijelo gluten detektira kao prijetnju i napad, pritom ga ne razlikuje od sličnih proteina koji predstavljaju građevni tkivni materijal, pa zapravo tijelo napada samo sebe. Tu dolazi do razvoja dijabetesa, lupusa, psorijaze i drugih autoimunih bolesti.
Simptomi intolerancije na gluten su: dijareja ili zatvor, bolovi u abdomenu, nadutost, umor i problemi s koncentracijom, česte glavobolje i migrene, otekline u zglobovima, gruba koža na nadlakticama. Ako uočite neki od navedenih simptoma nakon konzumacije hrane, možda bi bilo dobro da napravite test intolerancije na gluten.
Što točno podrazumijeva bezglutenska dijeta?
Bezglutenska prehrana je prvenstveno terapija za osobe s celijakijom ili s drugim oblicima preosjetljivosti na gluten. Ona podrazumijeva eliminaciju glutena iz prehrane što znači isključivanje sve hrane koja ga sadrži, prvenstveno žitarica (pšenica, raž, ječam i zob), ali i hrane koja može sadržavati gluten ili biti njime kontaminirana.
Je li takva dijeta preporučljiva svima?
Gluten kao protein nije esencijalan da bi ga nužno morali unositi prehranom, dok su aminokiseline koje ga sačinjavaju zamjenjive drugim izvorima. Zato, samim izbacivanjem glutena iz prehrane nećemo štetiti svojem zdravlju. No, pravilna bezglutenska prehrana podrazumijeva da se izbacivanjem glutenskih namirnica uvedu adekvatne zamjene. Neadekvatnim izbacivanjem velikih skupina namirnica može doći do nutritivnih i energetskih gubitaka, a time sebi možemo naškoditi. Rizik je neadekvatan unos makro i mikronutrijenata. Najčešće osobe izbace velik broj namirnica s glutenom, ali ne uvedu namirnice bez glutena iz iste skupine što vodi do nutritivnog disbalansa.
Može li se smršavjeti s ‘gluten free’ prehranom?
Prisutan je trend prelaska na bezglutensku prehranu radi mršavljenja, no pravilna prehrana i tjelovježba jedini su načini uspostave odgovarajuće tjelesne težine. Naime, nepravilnom bezglutenskom prehranom može se i udebljati. To što se npr. neka vrsta keksa prodaju s oznakom da nema glutena, ne znači da se promijenila njihova kalorijska vrijednost u odnosu na kekse s glutenom. Učestala konzumacija procesuiranih proizvoda bez glutena nije pravilna isto kao i u glutenskoj prehrani. Takvi industrijski proizvodi, osim što su višestruko skuplji, također su bogati aditivima da im se produlji rok trajnosti ili poboljša okus.
Testovi tolerancije na gluten
Gluten se ubraja među najčešće alergene s kravljim mlijekom, jajima, sojom, kikirikijem, orašastim voćem, ribom i morskim plodovima. Stoga napravite test intolerancije na gluten ako smatrate da postoji poveznica vaše prehrane sa zdravstvenim tegobama. Ako je želja za prelaskom na bezglutensku prehranu samo rezultat potrebe za promjenom, nije potrebno raditi testove za preosjetljivost.
Je li teško primjenjivati prehranu bez glutena?
Kod osoba s celijakijom, prelazak na bezglutensku prehranu je nužan i često iznenadan, stoga može predstavljati problem dok se osoba ne snađe i ne osigura znanjem. U tim slučajevima, pomoć se može naći u udrugama oboljelih od celijakije koje će oboljelom olakšati početni prelazak na striktnu bezglutensku prehranu. Prelaskom na bezglutensku prehranu na neki se način mijenja i stil života – potrebna je disciplina, organiziranost, dosljednost i česta priprema obroka kod kuće.
