Sustav gospodarenja otpadnim uljima u Hrvatskoj je uspostavljen još 2007. godine.
Prema definiciji Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, otpadno ulje je svako ulje (biljno, životinjsko, mineralno, sintetičko, industrijsko izolacijsko i/ili termičko ulje) koje više nije za uporabu kojoj je prvobitno bilo namijenjeno. Razlikujemo otpadna jestiva i otpadna maziva ulja.
Pod otpadna jestiva ulja koja su bio razgradiva i čine neopasan otpad, svrstavaju se sva ulja koja nastaju obavljanjem ugostiteljske i turističke djelatnosti, u industriji, obrtu, zdravstvenoj djelatnosti, javnoj upravi i drugim sličnim djelatnostima u kojima se priprema više od 20 obroka dnevno. Vrijedna su sirovina za proizvodnju bio dizela.
Otpadna maziva ulja su, pak, opasni otpad jer jedna litra ulja zagadi milijun litara vode, odnosno trajno onečisti tlo jer najvećim dijelom nisu biološki razgradiva. Vrijedna su sirovina jer se mogu regenerirati i služiti kao sirovina za proizvodnju svježih mazivih ulja, odnosno postupkom materijalne oporabe iz njih dobiti estere za proizvodnju sapuna, sredstava za pranje i slično. Otpadna maziva ulja vrijedan su energent u energetskim i proizvodnim postrojenjima instalirane snage uređaja veće ili jednake 3 MW, jer se takvom oporabom sprječava onečišćenje okoliša.
Gospodarenje otpadnim uljima obuhvaća postupke sakupljanja, predobrade/kondicioniranja i njihovu regeneraciju ili materijalnu oporabu, odnosno korištenje u energetske svrhe.
Prilikom gospodarenja otpadnim uljima, pojasnili su iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, zabranjeno je ispuštanje otpadnih ulja u površinske vode, podzemne vode, priobalne vode i drenažne sustave, odlaganje i/ili ispuštanje otpadnih ulja koje šteti tlu te svako nekontrolirano ispuštanje ostataka od obrade otpadnih ulja, oporaba i/ili zbrinjavanje otpadnih ulja koji uzrokuju onečišćenje zraka iznad razine propisane važećim propisima i utječu na zdravlje ljudi i biljni i životinjski svijet te sakupljanje otpadnih ulja u spremnike koji nisu propisano opremljeni za prihvat otpadnih ulja.
Grad Koprivnica jedan je od rijetkih u Hrvatskoj koji ima specijalizirane spremnike za prikupljanje otpadnog jestivog ulja iz kućanstva.
– Koprivnica je drugi grad u Hrvatskoj po razvrstavanju otpada, tako da je ovaj projekt jedna fina dorada tom podatku. Razvrstavanje otpada jedan je izuzetno težak posao, a svi oni koji rade na njemu znaju koliko je truda potrebno uložiti da bi se otpad kvalitetno sanirao. Spremnike za sakupljanje jestivog ulja iz kućanstva građani će sigurno prihvatiti kao dobru stvar pošto je ovo iznimno važno za razvoj sustava gospodarstva – istaknuo je lani gradonačelnik Mišel Jakšić prilikom pokretanja projekta prikupljanje otpadnog jestivog ulja.
Saša Grubačević, direktor sektora gospodarenja otpadom u koprivničkom Gradskom komunalnom poduzeću Komunalac, otkrio nam je više o svemu, odnosno kada se točno krenulo u ovaj projekt i s kojim ciljem.
– Spremnici za otpadno ulje postavljeni su i javnosti predstavljeni 2022. godine u povodu Dana Komunalca koji obilježavamo 26. travnja. Kao i svaka druga inicijativa i novost koju Komunalac uvodi u području gospodarenja otpadom i ovi spremnici bili su zajednički projekt Komunalca i Grada Koprivnice, a sve uz partnerstvo s tvrtkom Bio-goriva iz Varaždina, koja je ovlaštena za sakupljanje i zbrinjavanje ovakve vrste otpada. Cilj je nadogradnja sustava odvojenog prikupljanja otpada u Koprivnici – rekao je Grubačević.
Postavom spremnika za prikupljanje otpadnog jestivog ulja iz kućanstva korisnicima se pruža dodatna mogućnost odlaganja ove posebne kategorije otpada čime se doprinosi, kako očuvanju okoliša i zdravlja ljudi, tako i poticanju visokokvalitetnog recikliranja s ciljem ponovne uporabe ove vrijedne sirovine.
– Pravilnim odlaganjem rasterećuje se kanalizacija, komunalno odvođenje otpadnih voda, kao i instalacije i cjevovodi u domaćinstvu. Prikupljeno otpadno jestivo ulje održiva je sirovina za proizvodnju biogoriva čime se pridonosi smanjenju emisije CO2 – dodao je Grubačević.
Na području Koprivnice specijalizirani spremnici za otpadno jestivo ulje iz kućanstva postavljeni su na četiri lokacije, i to kraj sjedišta Komunalca u Mosnoj ulici 15, kod zelenog otoka (molok), u Ulici Miroslava Krleže 81 kod zelenog otoka (Bazeni Cerine), u Križevačkoj ulici 31 B, kod zelenog otoka (molok) – Papagajka, te na Trgu podravskih heroja, također kod zelenog otoka.
Postavljanje, servisiranje i pražnjenje spremnika odgovornost je ovlaštenog sakupljača, dakle tvrtke Bio-goriva koja je i financirala nabavu i postavljanje spremnika.
Grubačević kaže da je najlakši način sakupljanja otpadnog jestivog ulja u kućanstvu ulijevanje otpadnog jestivog ulja u korištenu plastičnu bocu. Kada se boca napuni, potrebno ju je dobro zatvoriti i odložiti u specijalizirani spremnik na najbliže dostupnoj lokaciji. Detaljne upute mogu se pogledati i u edukativnom videu – OVDJE.
Inače, u spremnike je dopušteno odlaganje korištenog ulja za kuhanje (ulje iz friteze, tave, od ribljih konzervi) i pokvarenog ulja kojem je istekao rok trajanja. Nije, pak, dopušteno odlaganje motornog ulja, otpadnog ulja i maziva te majoneze, masti i maslaca.
Dobro je znati da osim na četiri lokacije u Koprivnici na kojima se nalaze spremnici za odlaganje otpadnog jestivog ulja, ovu vrstu otpada građani mogu besplatno zbrinuti i u Reciklažnom dvorištu Herešin te u mobilnom reciklažnom dvorištu koje je nekoliko puta godišnje stacionirano u koprivničkim prigradskim naseljima i naseljima općina u kojima Komunalac obavlja uslugu odvoza otpada.
Osim otpadnog jestivog ulja, tamo se besplatno mogu zbrinuti i ostale vrste ulja – motorna, strojna i maziva ulja, maziva mast (za vozila), kao i otpadne jestiva masti.
Grubačević nam je otkrio i kakvi su rezultati prikupljanja ulja od kada postoje spremnici.
– U osam mjeseci koliko je lani sustav bio na raspolaganju prikupljeno je 390 kilograma otpadnog ulja, a ove godine do 31. listopada prikupljeno je 834 kilograma. Iako je vremenski period prekratak, vide se znatni pomaci i prihvaćanje od strane građana koji sve više koriste spremnike – naglasio je direktor sektora gospodarenja otpadom u koprivničkom Komunalcu.
Mnoge zanima gdje se to otpadno ulje kasnije zbrinjava i dobiva li se iz njega možda neka nova vrijednost.
– Sakupljanje otpadnog jestivog ulja iz kućanstva doprinosi djelovanju sustava oporabe otpadnog jestivog ulja. Naime, otpadna jestiva ulja su bio razgradiva i čine neopasan otpad te su vrijedna sirovina za proizvodnju bio dizela. Kao što smo naveli, tvrtka Bio-goriva preuzima otpadno ulje te ga zbrinjava na zakonski propisan način – izjavio je Grubačević.
Zanimalo nas je i koliko su građani Koprivnice uopći svjesni teme zaštite okoliša i u ovom konkretnom slučaju prikupljanja ulja, kao i u kojoj se mjeri educiraju građani da mogu zbrinjavati i ulje?
– Građani Koprivnice, a to je vidljivo iz brojnih pokazatelja, vrlo su ekološki osjetljivi i aktivni u svim područjima kada je u pitanju otpad pa tako i kada je u pitanju otpadno ulje. Svaka novost u održivom gospodarenju otpadom treba vremena da se usvoji i građanima postane navika, a Komunalac kontinuirano radi na edukaciji građana o pravilnom odvajanju i odlaganju otpada, a tako je i s otpadnim uljem – naglasio je Grubačević.
Dodao je kako s obzirom na dobre rezultate prikupljanja otpadnog jestivog ulja u proteklih 18 mjeseci svakako imaju u planu proširiti područje prikupljanja.
– Komunalac Koprivnica kontinuirano nastoji održati kvalitetu gospodarenja otpadom, a za dobre rezultate koje grad već godinama postiže zaslužni su prvenstveno građani koji maksimalno koriste svu dostupnu infrastrukturu za odvajanje otpada. Što se tiče spremnika za otpadno ulje, zadovoljni smo reakcijama građana, a vjerujemo da će se u narednom periodu korištenje povećati – zaključio je Grubačević.
*Ovaj članak donosimo u sklopu projekta ‘Klikaj za zaštitu okoliša’ koji je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
