U subotu, 10. srpnja, u Dugoj Rijeci održao se u sklopu manifestacije 3. festival Krleža i Duga Rijeka susret poklonika lika i djela Miroslava Krleže.
Manifestaciju je realizirala koprivnička Umjetnička organizacija Artikulacije u suradnji s Općinom Rasinja, a idejni začetnik je Marijan Špoljar, povjesničar umjetnosti, istraživač i istaknuti kritičar hrvatskog likovnog stvaralaštva, pokretač mnogih kulturnih priredbi i manifestacija i još mnogo toga…
Sudionike manifestacije pozdravio je načelnik Općine Rasinja Danimir Kolman te je prepustio daljnja izlaganja predavačima – znanstvenicima od kojih je svatko prezentirao jednu temu, vezanu za ime Miroslava Krleže.
Povjesničar Hrvoje Petrić opširno pričao o povijesnom razvoju Duge Rijeke (prvi spis datira iz 1631. godine).
Duga Rijeka je, prema iznesenom, bila civilni prostor i spadala je pod vlastelinstvo Ludbreg, dok je na primjer Veliki Poganac bio dio Vojne Krajine. Govorio je i o kretanju broja stanovnika (koji su bili slobodnjaci) kroz protekla stoljeća.
Oko 1760. godine je izgrađena zidana pravoslavna crkva iako su u tom periodu crkve bile uglavnom drvene, a 1848. godine je uz pomoć ludbreškog vlastelinstva i paroha izgrađena prva škola u kojoj su se učitelji često mijenjali. U početku je tu boravilo oko 15 obitelji, a kada je tu boravio Krleža bilo je oko 400 stanovnika.
Druga tema druženja bila je Miroslav Krleža i Česi što je prezentirao znanstvenik Marijan Lipovac predsjednik Hrvatsko-češkog društva koji se bavi istraživanjem hrvatsko-čeških odnosa.
On je napomenuo da je prvo Krležino djelo koje je prevedeno na strani jezik (u ovom slučaju češki) bilo Tri domobrana. Kasnije je bilo još mnogo prijevoda Krležine poezije i proze na češki i slovački jezik. Njegove drame također se mnogo izvode u Češkoj.
Spominjao je i druženja Miroslava Krleže s Tomašom Masarykom, Jaroslavom Hašekom i drugim češkim intelektualcima.
Povratak Filipa Latinovića nastao je u mjestu pokraj Praga prilikom posjeta Krleže Češkoj, a bilo je lijepo čuti Krležinu pjesmu ‘Nigdar ni tak bilo’ iz Balada Petrice Kerempuha na češkom.
Književni povjesničar i kritičar Mario Kolar (koji je član uredništva književnog časopisa Artikulacije) u trećoj temi govorio je o značenju Miroslava Krleže u uređivanju i izdavanju književnih časopisa koji su bili pokretači u promociji i prezentaciji književnosti.
Miroslav Krleža je bio urednik šest književnih časopisa od 1919. do 1962. godine (časopisi Plamen, Književna republika, Danas, Pečat, Republika i Forum).
Časopis Republika od 1945. do danas ide u kontinuitetu. Časopisi, koje je uređivao Miroslav Krleža, imali su programski polemičku i političku notu.
Također, Miroslav Krleža je imao i suradnju s koprivničkim knjižarom Vinkom Vošickim.
Na kraju je Zorana Đurašević učenica 5.a razreda Osnovne škole Andrija Palmović Rasinja prikazala svoj plakat na temu Miroslav Krleža, za koji je nagrađena.
Druženje je nastavljeno uz razmjenu individualnih dojmova o primljenim novim saznanjima i željom da se u Dugoj Rijeci nekim fizičkim znakom (na primjer bistom) obilježi boravak Miroslava Krleže na tom prostoru.
Foto: Josip Mlinarić / Tekst: Ana Mlinarić
