Glazba. Od davnina ima važnu ulogu u ljudskoj kulturi. Prisutna je u mnogim aktivnostima ljudskog života. Ona je blagodat koja uveseljava, podiže raspoloženje, umiruje, stvara pozitivnu atmosferu, povećava samopouzdanje, kako kod odraslih, tako i kod djece od najranije dobi.
Koja je dobrobit glazbe kod razvoja djece te koliko može poboljšati intelektualne, motoričke i komunikacijske vještine pojasnila nam je Mia Redovniković, mag. psych., stručna suradnica psihologinja u Glazbenoj školi Zlatka Grgoševića u zagrebačkim Sesvetama.
– Nedvojbeno je da postoji višestruko pozitivan utjecaj glazbe na razvoj djece. Ne postoji zapravo područje razvoja koje nije zahvaćeno – konkretnije, pozitivno utječe na kognitivni, psihomotorni, socijalni i emocionalni razvoj, iako ima puno više istraživanja koja su se bavila proučavanjem utjecaja na kognitivne funkcije i postignuća – kaže Mia Redovniković.
Glazba putem svojih obilježja kao što je melodija, ritam, dinamika, agogika, karakter i tempo ima ideju izraziti cijeli spektar emocija i emocionalnih stanja.
Kroz slušanje glazbe emocije mogu biti ‘zarazne’, posebno ako se glazba sluša u manjoj grupi.
– Nije rijetkost da upravo zato što smo socijalna bića te imamo kapacitet za empatiju, putem zrcalnih neurona i samog promatranja ljudi koji imaju emocionalni doživljaja, a koji je vidljiv na licu (sreća, tuga, ganuće, ushit) i sami možemo lakše doživjeti ili ‘upiti’ tuđu emociju posredovanu glazbenim izričajem koji nas okružuje – pojašnjava Mia Redovniković.
Upravo iz navedene teze o glazbenim obilježjima koja dočaravaju različita emocionalna stanja, dosta je čest običaj da ljudi (kako odgojitelji, primjerice tijekom uspavljivanja djece ili aktivnosti koje zahtijevaju koncentraciju) putem glazbe žele utjecati na doživljaj emocionalnog smirivanja ili čak tješenja.
– Pokazalo se kako je rješavanje pismenih zadataka bolje tijekom slušanja tihe i klasične glazbe u odnosu na glazbu čiji je karakter više energičan. U vidu spontanih i samoinicijativnih težnji tješenju putem glazbe, obično počinju pribjegavati adolescenti, a dio ljudi taj resurs koristi i kroz cijeli život – govori Mia Redovniković.
Moglo bi se reći kako izloženost djece glazbi u ranoj dobi utječe na razvoj mozga.
– Utvrđeno je da postoji razlika između rezultata glazbeno obrazovanih u odnosu na rezultate glazbeno neobrazovanih osoba – na testovima pamćenja proze, pamćenju riječi, radnom pamćenju (funkciji kratkoročnog pamćenja), vizualnom pamćenju, selektivnoj pažnji – istaknula je Mia Redovniković.
Glazbena poduka je prema jednom gledanju posebna zato što je slična školskom sustavu opće-obrazovnog karaktera, ali ju djeca biraju, dodala je.
– Glazba apsolutno utječe na sve navedene sposobnosti/vještine pa je tako konsenzus brojnih istraživača kako vježbanje apstraktnog mišljenja (glazba kao sustav simbola koji s vizualnog podražaja ima prijenos na slušno i motoričko područje) i prepoznavanje sličnosti glazbenog sadržaja u različitim kontekstima može potaknuti intelektualni razvoj – ističe Mia Redovniković.
Nadalje, smatra se kako glazbena poduka uvježbava funkcioniranje pozornosti izvršnih funkcije što za posljedicu ima poboljšanje na svim mjerama kognitivnog funkcioniranja. Znanstvena istraživanja pričaju u korist boljeg razvoja sposobnosti čitanja kod djece koja jesu bila izložena glazbi, dok su istraživanja o utjecaju glazbe na psihomotorni razvoj skromna, ali pokazuju bolju prostornu koordiniranost, veću lakoću pokreta, bolju vokalizaciju tonalnih i ritamskih obrazaca.
– Aktivnosti grupnog muziciranja kakve postoje u glazbenim školama (orkestri, mali komorni sastavi i zborovi), vrtićima, ali i u ponekim izvaninstitucionalnim glazbenim okvirima, dosljedno pokazuju kako kod djece povećavaju socijalne/komunikacijske vještine upravo zbog prirode intenzivnog vježbanja i zajedničkog rada na nekom cilju, usmjerenosti jednih na druge što nije slučaj kod isključivog individualnog muziciranja – pojašnjava Mia Redovniković.
– S obzirom na to da učenje glazbe podrazumijeva duga razdoblja usmjerene pozornosti, svakodnevno vježbanje, čitanje nota i pamćenje dugačkih glazbenih komada, vođenje emocionalnih ekspresija tijekom nastupanja, učenje o različitim glazbenim strukturama, smatra se kako međudjelovanje tih različitih i složenih oblika učenja može pozitivno djelovati na učenje, posebno u djetinjstvu kada je mozak u razvoju – istaknula je Redovniković.
Iako se i kroz druge, neglazbene načine može djelovati na poticanje razvoja pojedinaca, činjenica je da učenje i produkcija glazbe potiče razvoj obiju moždanih polutki što jako često manjka u sadržajima većine školskih predmeta.
– Djeca koja su imala glazbenu poduku prije pete godine života i kod onih kod kojih je trajanje glazbenog obrazovanja trajalo barem dvije godine, imaju bolje rezultate na prostornim (spacijalnim) sposobnostima – govori Mia Redovniković.
– Nema sumnje kako glazba može imati višestruko pozitivan utjecaj na razvoj djece. Radeći u glazbenoj školi posljednjih, gotovo pet godina, imala sam priliku vidjeti kako glazba, naravno, posredovana predanim i zainteresiranim nastavnicima s empatijskim kapacitetom i vještinama vođenja i učenja pojedincima donosi ogromne benefite po pitanju razvoja pozitivne slike o sebi, grupne pripadnosti, izražavanja u grupi, rasta samopouzdanja i očuvanja mentalnog zdravlja. Glazba, kao i nogomet za neke ljude, može biti najvažnija sporedna stvar na svijetu, a može biti i jedan od najljepših modaliteta umjetničkog izražavanja. Dobro joj je barem ponekada i u nekom obliku tijekom života dati povjerenje – zaključila je Mia Redovniković.
Koliko djeca uživaju u glazbi i aktivnostima vezanim uz glazbu uvjerili smo se i sami. Naime, proveli smo jedan sat na glazbenoj igraonici pod nazivom ‘Notice’ koju provodi koprivnički Dječji klub Tratinčica koji djeluje u sklopu istoimenog vrtića.
Igraonica djeluje već četiri godine, a ove je godine financira Ministarstvo demografije i useljeništva, tako da je besplatna za polaznike. Održava se jednom tjedno u trajanju od jednog sata te je maksimalan broj polaznika 20, i to u dobi od četiri do šest godina. Glavni je cilj kroz stimulativno glazbeno okruženje kod djece razvijati interes za glazbeno izražavanje, različite glazbene izričaje i stvaralaštvo.
– Baziramo se na slušnoj percepciji te usvajanju ritma i pokreta putem Orffovog instrumentarija (bubnjevi, blok flauta, triangl, ksilofon, timpani, zvončići, kastanjete, štapići i drugo). To je baza koju djeca usvajaju za neka buduća znanja, odnosno usvajaju glazbene predvještine – rekle su nam simpatične voditeljice ove igraonice Nikolina Šestak i Romana Turek.
Neka djeca igraonicu polaze već nekoliko godina te je kod njih vidljivo da su usvojili spomenute predvještine i ritam.
Sat je veoma zanimljivo osmišljen, i to u kombinaciji s više manjih aktivnosti. Na početku se sastoji od glazbenog krugića. Naime, djeca sjede u krugu i muziciraju uz pomoć različitih instrumenata spomenutog Orffovog instrumentarija, a u pozadini je sve popraćeno nekom veselom melodijom. Zatim na red dolaze igre gdje djeca kroz pokret i ritam usvajaju različite koreografije i glazbene ritmičke cjeline te na kraju sve objedine kroz glazbene točke.
Kada je riječ o obradi pjesama, najčešće se koriste i aplikacije, najbolje su štapne, koje djeci služe kao produžetak njihove ruke. One bi trebale biti jasnih oblika i obostrano oslikane tako da djeca, dok ih ljuljaju, vide i njihovu poleđinu.
– Glazbena aktivnost, odnosno provođenje pjevanja s djecom traje toliko koliko traje pažnja djece te mora biti ispunjena radosnom glazbenom djelatnošću, lijepim pjevanjem i slušanjem dobre glazbe – pojasnile su Nikolina i Romana.
Na igraonici je uvijek vesela atmosfera te je sve bazirano na igri jer djeca se tako lakše opuste i svladavaju neke teže pojmove, lakše i s veseljem sudjeluju u zajedničkim i solo aktivnostima. Također, susreću se s notama te usvajaju glazbene pojmove tiho – glasno i brzo – sporo.
– Djecu ne učimo svirati instrumente, već muziciramo tako da oni slušaju. Također, kao instrument koristimo i vlastito tijelo, odnosno različite zvukove tijela. To je poprilično zahtjevno jer se djeca moraju koncentrirati, pratiti svoje tijelo, uskladiti svoje pokrete, muzicirati, a istovremeno i slušati. Pokazalo se da to mogu i da su vrlo vješta u tome – istaknule su Nikolina i Romana te dodale kako koriste svjetovnu, klasičnu i modernu glazbu koja je prilagođena uzrastu djece.
Sve metode koje se koriste su bliske djeci, a instrumenti su gotovi, izrađeni, ili od nekih neoblikovanih materijala, a koji proizvode različite zvukove. Za usvajane dubine ili visine tona se koriste i podni pijano te melodijska zvona.
Reakcije roditelja su pozitivne, kao i samih polaznika koji rado dolaze na igraonicu. A dobar pokazatelj je mnogo veći interes od ograničenog broja – 20.
– Na igraonici mi je lijepo. Plešemo, igramo se, vježbamo za nastup, sviramo sa štapićima… – rekla nam je Mila te dodala da zna svirati gitaru.
– Jako mi je lijepo i najviše volim svirati sa štapićima. Plešemo i igramo se. Najdraže mi je kada se igramo gusjenice – rekla je Laura.
Naravno, voditeljice igraonice su educirane te se i dalje u svom području stručno usavršavaju, a u budućnosti im je u planu raditi na tome da djeca sama sviraju na podnom pijanu, ksilofonu, sa zvončićima, ili da grupno muziciraju.
– Neka djeca već sada pokazuju talent, ali i iznimne vještine za usvajanje ritamskih cjelina, možda čak i nešto složenije. Također, neki dječaci sviraju na bubnjevima i tu se vidi izmjenjivanje nekakvih ritamskih cjelina. Njima možemo dati i nešto kompliciranije ili poticati nešto više pa da se jednog dana lakše opredijele za glazbenu školu ili da usavrše svoj talent. To je vrlo važna baza i podloga u predškolskom odgoju, a mi smo, moglo bi se reći, prva stepenica koja će djeci pomoći u kasnijem obrazovanju, u ovom slučaju glazbenom – istaknule su Nikolina i Romana.
Ova je igraonica zamišljena s ciljem da djeca usvajaju glazbene predvještine, no ipak se daje neki presjek, odnosno što su djeca radila tijekom godine. Tako da ćete nastup malih glazbenika moći vidjeti 29. siječnja kada će s mališanima iz dramske radionice u koprivničkom Domoljubu pokazati svoj talent.
FOTO: Dominik Betti
*Ovaj članak donosimo u sklopu projekta ‘Klikaj za bolju budućnost djece i mladih’ koji je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
