Kako bi kod najmlađih generacija stvorili naviku odvajanja i recikliranja otpada, koprivničko Gradsko komunalno poduzeće Komunalac osmislio je maskotu Mirka Reciklirka, a nešto kasnije i Mirke Kompostirke.
Ove maskote prate većinu aktivnosti Komunalca, a posebno one usmjerene prema djeci koja već u dječjim vrtićima počinju usvajati osnovna znanja o tome da otpad nije smeće i da je potrebno odvajati otpad po frakcijama, odnosno po bojama spremnika koji se nalaze u njihovim domovima, vrtićkim prostorima i na javnim površinama.
Komunalac je u suradnji s Gradom Koprivnicom proveo nekoliko projekata s ciljem podizanja svijesti o važnosti odvajanja otpada u vrtićima.
Mirko Reciklirko nastao je iz projekta ‘Otpad pametno odvoji, dobre navike usvoji’ koji je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda, a koji je, između ostalog, među najmlađima promovirao navike odvajanja kroz edukativne letke, slikovnice za predškolski uzrast i slikovnice za školski uzrast.
Dodatno, u sklopu promocije projekta, ali i maskote Mirka Reciklirka, u vrtićima su održavane radionice i igre koje su djeca vrlo dobro prihvatila, a Mirko Reciklirko ubrzo je postao najprepoznatljiviji zaštitni znak koprivničkog Komunalca.
– Priča o Mirku Reciklirku zamišljena je na način da je on ‘izvanzemaljac’ koji posjećuje djecu, a na svojem letećem tanjuru ima odjeljke za razvrstavanje osnovnih frakcija otpada – papir, plastika, biorazgradivi otpad, staklo i metal. Zaposlenici sektora gospodarenja otpadom, uz zaposlenike koji se bave promotivnim aktivnostima s Mirkom Reciklirkom, već nekoliko godina periodično obilaze gradske vrtiće, ali i općinske u okolici, točnije u općinama u kojima Komunalac sakuplja otpad, te u radionicama prilagođenima uzrastu djece uče polaznike osnovama odvajanja otpada, a sve kroz igru pa čak i pjesmu i ples – otkrila nam je Sonja Markić iz koprivničkog Komunalca.
Slične aktivnosti održavaju se i u nižim razredima gradskih i općinskih osnovnih škola, s malo složenijim temama, također prilagođenima uzrastu. Aktivnosti su organizirane na način da barem jednom u vrtićkom periodu i jednom u nižem razredu osnovne škole svako dijete upozna Mirka koji dolazi u njihove vrtiće i škole.
Druga maskota Komunalca, Mirka Kompostirka, osmišljena je nakon otvaranja Kompostane Herešin i aktivnosti promocije sakupljanja i kompostiranja biorazgradivog otpada kao jednog od najvažnijih i najzastupljenijih sirovina u ukupnom kućnom otpadu koji se preradom u Kompostani Herešin pretvara u kompost prve klase DomKo.
Mirka Kompostirka dio je još jednog uspješnog projekta Komunalca i Grada Koprivnice realiziranog u sklopu javnog poziva za sufinanciranje poticanja mjera odvojenog sakupljanja komunalnog otpada koji je financirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
– U sklopu tog projekta, osim predstavljanja Mirke Kompostirke, koja djecu uči o pravilnom odvajanju biorazgradivog otpada i dobrobitima kompostiranja, u svim vrtićkim skupinama svih koprivničkih vrtića održane su edukativne radionice s obje maskote te je svakom djetetu podijeljen paket koji je sadržavao majicu, kapu, bojice, bojanke i blokiće – sve s likovima Mirka i Mirke – naglasila je Sonja Markić.
Dodaje kako se i dalje aktivno radi na promociji pravilnog odvajanja otpada i recikliranja s fokusom na mlade pa se tijekom godine obilježavaju važni datumi poput Dana planeta Zemlje, Svjetskog dana voda, Dana recikliranja ili Europskog tjedna smanjenja otpada, a sve aktivnosti uključuju vrtiće ili osnovne škole i Mirka i Mirku. Vrlo dobro prihvaćanje već od prvih dana predstavljanja maskota rezultiralo je tome da su Komunalčeve maskote prepoznatljive kao likovi koji sa sobom nose važne teme za sve nas, a posebno za djecu – briga o prirodi, čišći okoliš, smanjenje otpada i pravilno odvajanje otpada. Mirko i Mirka prisutni su i na gradskim događanjima te djeca vrlo pozitivno reagiraju na njih, a ono što je najvažnije, kaže Sonja Markić, uvijek ih povezuju s onime što Komunalac želi promovirati, a to je zaštita okoliša kroz smanjenje otpada.
Dodatno, suradnja je ostvarena i sa srednjim školama, a manifestira se na način da učenici posjećuju Reciklažno dvorište i Kompostanu Herešin te na taj način na licu mjesta uče o odvojenom prikupljanju i kompostiranju, a Komunalac gostuje i na Danu za znanost koprivničke Gimnazije Fran Galović te brojnim drugim aktivnostima osnovnih i srednjih škola. Važna je i suradnja sa Sveučilištem Sjever. Sa studentima je provedeno već nekoliko projekata poput sadnje najveće šume hrane u Hrvatskoj po principu permakulture te osmišljavanje poslovnih i marketinških strategija za tržnicu i Smutek – domaći kutek.
Osim o zbrinjavanju otpada, koprivnički Komunalac, među ostalim, vodi brigu i o gradskoj tržnici te je u svrhu promocije zdrave, svježe i lokalno uzgojene hrane koja se prodaje na tržnici otvorio ugostiteljski objekt Smutek – domaći kutek kod glavnog ulaza na tržnicu.
Smutek tijekom godine organizira razne degustacije i posjete djece i mladih kojima priprema zdrave smoothie napitke te hladno prešane sokove, a u zadnjih tri godine uključen je i u projekt ‘Tjedan školskog doručka’ kojeg na nacionalnoj razini organizira Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Radi se o promociji i implementaciji nutritivno bogatog doručka za svako dijete u osnovnim školama, a koprivničke škole prepoznale su Smutek kao dobrog partnera za provođenje projekta.
Projekt se provodi svakog listopada uoči Svjetskog dana hrane. Smutek je uključen tako da svaki učenik u školu donese po jedan ili više komada voća ili povrća, a kuharice iz Smuteka u razredima miksaju zdrave smoothie obroke po receptima i sastojcima koje djeca odrede. Djeca iz svakog razreda predlože sastojke i omjere, a nakon degustacije svih napitaka određuje se pobjednički razred po izboru učenika. Na ovaj način djecu se aktivno uključuje u promociju zdravlja i zdravog načina života, a oni stječu navike konzumiranja doručka jer mnogo djece preskače doručak, posebno onaj visoke nutritivne vrijednosti.
Osim aktivnosti na temu zbrinjavanja otpada i zdravog doručka, Komunalac provodi i razne druge aktivnosti koje uključuju djecu i mlade.
– Sektor zelenih površina često uključuje mališane u sadnju cvijeća i drugog bilja u dvorištima škola i vrtića, a takve radionice vode stručnjaci za hortikulturu i vrtlarstvo te zajedno s djecom tijekom cijele godine održavaju nasade i pritom zajedno promatraju kako biljke rastu i razvijaju se. Jedan od većih projekata je i spomenuta šuma hrane koja je osim na parceli Sveučilišta Sjever posađena i kod Bazena Cerine, a u svakoj od sadnji sudjelovali su vrtići te osnovne i srednje škole. Osim sadnje, djeca sudjeluju i u berbi plodova te na taj način usvajaju važne vještine i usavršavaju se u snalaženju u prirodi i s prirodom – zaključila je Sonja Markić iz koprivničkog Komunalca.
Foto: Komunalac
OVDJE pogledajte i kako je nastala najveća šuma hrane u Hrvatskoj.
*Ovaj članak donosimo u sklopu projekta ‘Klikaj za bolju budućnost djece i mladih’ koji je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
