Zbog epidemije koronavirusa, nedjeljni izbori za Sabor, jedni su od najzahtjevnijih od neovisnosti.
Vesna Fabijančić-Križanić, potpredsjednica DIP-a uvjerava birače da su, zbog mjera zaštite, na biralištu zaštićeniji nego u javnom prijevozu, shopping centru i poziva ih da iskoriste svoje pravo.
Hoće li epidemija koronavirusa utjecati na izlaznost i trebaju li se birači bojati odlaska na biračko mjesto?
Teško je reći hoće li epidemija utjecati na izlaznost, svjedoci smo da ona pada, na parlamentarnim izborima 2015. bila je 58 posto, godinu poslije 52 posto, dakle šest posto manje.
Gledajući način na koji živimo – na posjećenost koncertima, nogometnim utakmicama, shopping centrima i uspoređujući to s epidemiološkim mjerama za izborni dan, ne vidim takve mjere ni u centrima, ni u javnom prijevozu, ni na ulici. Na izborima će biti primijenjene sve propisane epidemiološke mjere – razmak od metra i pol, dezinficijensi ispred biračkog mjesta na koje će ući onoliko birača koliko je paravana za glasovanje, zato mislim da birači ne bi trebali imati poseban strah jer će biti zaštićeniji nego na svim nabrojenim mjestima. Pozivam birače da iskoriste svoje pravo, posebno jer biramo zakonodavnu vlast. Izbori su, ipak, praznik demokracije koji se ne događa tako često.
Istekao je rok do kojega su se osobe u samoizolaciji trebale javiti nadležnim povjerenstvima kako bi u nedjelju mogle glasovati kod kuće. Koliko je osoba to učinilo?
Prema podacima koji nisu potpuni, za glasovanje se ukupno javilo 476 osoba u samoizolaciji. Njih 299 je iz Đakova, a iz ostatka Hrvatske 180. U Đakovu je 36 biračkih mjesta, pa spomenuta brojka ne bi trebala biti „strašna“ za biračke odbore.
Jesi li birački odbori opremljeni, postoji li mogućnost zaraze članova koji idu do birača u samoizolaciji?
Ne postoji, jer su članovi opremljeni propisanim epidemiološkim mjerama koje su napravljene u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo (HZJZ). Imat će maske, rukavice, glasovat će se ispred kuće ili stana, dezinficirat će se rukavice člana biračkog odbora i birača, glasački listić, kuverta u kojoj je listić itd. Zaštitna oprema distribuira se od ponedjeljka i ona je u izbornim povjerenstvima izbornih jedinica. Navedene mjere se ne odnose na inozemstvo, jer je situacija s koronavirusom različita u različitim zemljama i bit će u skladu s epidemiološkim mjerama svake države. Javnost se fokusirala na biračka prava zaraženih koronavirusom, izvan njenog interesa ostala je činjenica da ni na ovim izborima svoje pravo neće moći ostvariti birači koji se na izborni dan zateknu u bolnici, kao ni dio birača koji živi u zemljama koje imaju ozbiljnih problema s koronavirusom, poput Brazila. U bolnicama se neće glasovati – ni sada, kao ni na prijašnjim izborima. Glasovanje u njima na parlamentarnim izborima, gdje Hrvatska nije jedna izborna jedinica, gotovo je neprovedivo. Do samog dana izbora praktično ne znate tko su bolesnici, iz koje izborne jedinice, vrlo je teško očekivati od bolesnika da se na vrijeme prijavi za glasovanje.
Što se tiče inozemstva, u Brazilu se neće glasovati i zbog pandemije koronavirusa i zbog slabe zainteresiranosti birača, na prošlim ih je izborima glasovalo samo osam, od čega tri iz diplomatsko-konzularnog predstavništva. Cijela Južna Amerika je i zbog koronavirusa ‘spala’ samo na Argentinu. Do petka ujutro je bilo upitno hoće li se u Australiji, posebno u Melbourneu moći održati izbori jer je bila najava karantene cijelih kvartova, pa i cijelog grada. Do petka ujutro je bilo upitno i glasovanje u Beogradu, jer se nije znalo hoće li biti uveden policijski sat ili karantena. Do sredine lipnja upitno je bilo glasovanje u Madridu, Londonu, Kanadi. Radi se o pandemiji koja ima karakteristike više sile koja ograničava neka prava kao što ograničava biračko pravo nekih osoba zbog zaštite zdravlja velikog broja ljudi.
Bura se podignula i zbog glasovanja u domovima za starije, kako će to u konačnici izgledati?
Na izborima 2016. godine bila su određena 93 biračka mjesta u domovima za starije i nemoćne, sada 83, na izborima za Europski parlament 12, a na predsjedničkim 23 mjesta. To su biračka mjesta koja određuje resorni ministar, u ovom slučaju ministrica socijalne skrbi, ne DIP. Hoće li štićenici ostalih domova, u kojima nisu određena posebna biračka mjesta, glasovati odredile su epidemiološke mjere, jer je HZJZ izdao uputu o zabrani ulaza i izlaza u takve domove, a to se odnosi i na biračke odbore. Nakon što su te mjere ublažene, štićenicima ćemo osigurati glasovanje pod uvjetom da su se do 24. lipnja prijavili ili privremeno upisali. Glasovat će se na način kao što to rade samoizolirani, dakle ispred vrata doma, a ako korisnik neće moći doći ispred vrata doma, tada će, kao i u domu koji je posebno biračko mjesto, član biračkog odbora s maskom, rukavicama i nazuvcima ući u dom.
Jesu li točne tvrdnje da zbog straha od zaraze koronavirusom svi birački odbori nisu popunjena?
Prema našim podacima, odbori su popunjeni i tu nema problema. Tijekom ovog tjedna znalo je biti odustanaka, no odmah su nađene zamjene. Slučajevi su to kakvih je bilo i na prijašnjim izborima.
Kako objašnjavate manji broj promatrača (‘samo’ 8. 500) nego na predsjedničkim ili posljednjim parlamentarnim izborima?
Razlog manjeg broja možda je u tome što su birački odbori stranački – osam od 10 članova su stranačke osobe imenovane razmjerno prema sastavu Hrvatskog sabora. Samo su predsjednik i zamjenik predsjednika nestranačke osobe.
