Župan Koprivničko-križevačke županije Darko Koren sudjelovao je na redovnom sastanku s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejom Plenkovićem, hrvatskim županima te predstavnicima udruge gradova u Hrvatskoj i Hrvatske zajednice općina, koji je sukladno epidemiološkim okolnostima održan online putem.
Na sastanku se razgovaralo o zajedničkim naporima u borbi protiv koronavirusa, novom paketu mjera za pomoć gospodarstvu, funkcioniranju škola te uvođenju prekršajnih sankcija za one koji krše epidemiološke mjere.
Sastanku su prisustvovali i ministri u Vladi, među kojima i ministar zdravstva Vili Beroš te ministar unutarnjih poslova i načelnik nacionalnog Stožera civilne zaštite Davor Božinović, ujedno i potpredsjednik Vlade, kao i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.
Sudionici sastanka dali su pregled aktualnog epidemiološkog stanja po hrvatskim županijama, s naglaskom na stanje u školama.
Župan Koren je naglasio važnost ovakvih sastanaka te je tijekom rasprave o situaciji u školstvu, odnosno mogućnosti prelaska na online nastavu, iznio prijedlog da se polugodište završi s 18. prosincem.
– S pozicije osnivača osnovnih i srednjih škola smatramo da još uvijek možemo nastavu održavati u postojećem modelu, no naš prijedlog je da se ovo polugodište u fizičkom obliku, da tako kažemo, završi 18. prosinca, a da se preostala tri dana, od 21. do 23. prosinca, nastava održava online putem te se nastavlja na period kada prestaju mjere nacionalnog Stožera. Tako bismo dobili sa spajanjem praznika mjesec dana tijekom kojih učenici ne bi polazili školu uživo i mislim da bi predstavljalo kvalitetan mehanizam kojim bi školski sustav zaštitili od daljnjeg prodora virusa – rekao je Koren.
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs županov je prijedlog ocijenio konstruktivnim te važnim doprinosom epidemiološkim mjerama, a zaključio je kako osnivačima, u dogovoru s ravnateljima, prepušta odluku o prelasku na online nastavu.
Također je kazao kako, bez obzira na to što se čini da je zatvaranje škola najjeftinija i najlakša mjera, to je dugoročno gledano najskuplja mjera za društvo u cjelini, koja se teško može kompenzirati. Prema trenutnim podacima, po modelu nastave A (u školi) radi 783 škola, odnosno 57,57 posto, po mješovitom modelu B rade 72 škole, odnosno 5,3 posto, dok po modelu C (online) radi 116 škola, odnosno 8,53 posto.
