Europska unija mijenjat će svoje zakonodavstvo zbog nestašice lijekova s kojime se suočila u neuobičajeno ranom širenju infektivnih zaraznih bolesti, najavila je u utorak u Europskom parlamentu povjerenica EU-a za zdravstvo Stella Kyriakides.
Zemlje EU-a suočavaju se s ‘naglim porastom potražnje za lijekovima zbog širenja respiratornih infekcija a farmaceutske industrije nemaju dostatne proizvodne kapacitete’, konstatirala je Kyriakides na sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu.
Europska agencija za lijekove je ranije objavila da je nestašice antibiotika prijavilo 26 europskih zemalja.
Kyriakides je u raspravi s eurozastupnicima stoga najavila da Komisija planira u ožujku iznijeti prijedlog strategije za osiguranje proizvodnje lijekova. Strategija će sadržavati prijedlog revizije zakonodavstva o farmaceutskim proizvodima i druge mjere kako bi se ‘brzo pojačala proizvodnja’ i ‘svi pacijenti mogli doći do potrebnih lijekova po pristupačnim cijenama’, rekla je povjerenica Europske komisije za zdravstvo.
Među mjerama su predviđene rano obavještavanje o nestašicama i transparentno informiranje o stanju zaliha zemalja članica.
Također je napomenula da Komisija aktivno vodi razgovore s predstavnicima farmaceutske industrije kako bi se povećala proizvodnja lijekova.
Kyriakides je napomenula da HERA, tijelo EU-a za zdravstvene krize osnovano tijekom pandemije covida-19, može nabaviti lijekove i medicinske potrepštine u ime država članica.
U raspravi je više europarlamentaraca upozorilo da preseljenje proizvodnje lijekova treće zemlje potkopava sigurnost opskrbe u EU-u, uključujući hrvatske europarlamentarce Sunčanu Glavak i Tomislava Sokola.
HDZ-ov eurozastupnica Sunčana Glavak ocijenila je da ‘neovisnost o trećim zemljama oko nabave lijekova moramo sagledati kao prvorazredno sigurnosno pitanje’.
Glavak je podsjetila i da fenomen nestašice lijekova nije nov, ali da se pogoršao uslijed pandemije covida-19 i rata u Ukrajini.
“Situacija je bila vrlo loša tijekom godina u svim zemljama i utjecala je na sve vrste lijekova. Glavni razlog tome je globalizacija proizvodnje lijekova, u kojoj su različite faze proizvodnje podijeljene na više lokacija diljem svijeta. Kina i Indija proizvode između 60 posto i 80 posto svjetskih aktivnih farmaceutskih sastojaka. Ova koncentracija tržišta dolazi s rizicima, kojima moramo hitno početi upravljati, imajući na umu buduću perspektivu. Već smo do sada u više navrata u ovome parlamentu pozivali na osnivanje europske ljekarne i sustava redistribucije lijekova u slučaju nestašica i potrebna nam je konkretna legislativa”, rekla je Glavak.
Njen stranački kolega Tomislav Sokol, izvjestitelj Europskog parlamenta za Uredbu o europskom prostoru za zdravstvene podatke, također je istaknuo da proizvodnju ključnih lijekova treba vratiti u Europu.
“Ciljanom industrijskom politikom moramo u Europu vratiti proizvodnju ključnih lijekova poput antibiotika čiji nedostatak predstavlja sve veći problem, jer je njihova proizvodnja danas naprosto neprofitabilna. Nužni su puno jači poticaji i potpore za proizvodnju lijekova u EU nego što ih imamo sada. Zaštita zdravlja europskih građana ne smije ovisiti o trećim državama kao što je danas slučaj”, rekao je.
Sokol je napomenuo da, “osim što nedostaje djelatne tvari paracetamola, posebno zabrinjavaju informacije da pacijenti sve teže dolaze do antibiotika ali i primjerice lijekova koji se koriste u liječenju raka dojke”.
“U takvim okolnostima, važno je više nego ikad inzistirati na stvaranju Europske zdravstvene unije koja će moći zajedničkom politikom odgovoriti na izazove nestašica. Europska unija mora puno više financijski pomoći državama članicama u borbi protiv nedostatka zdravstvenih radnika”, ocijenio je Sokol.
