U prostoru Županijske uprave danas je održana prva sjednica Kolegija gradonačelnika i općinskih načelnika s područja Koprivničko-križevačke županije koju je sazvao župan Darko Koren.
Uz predstavnike jedinica lokalne samouprave, sjednici su prisustvovali pročelnici županijskih upravnih tijela i ravnatelji županijskih ustanova.
Kolegij je otvorio župan te zahvalio okupljenim predstavnicima jedinica lokalne samouprave na odazivu i dosadašnjoj suradnji, kao i na upućenim inicijativama usmjerenima razvoju svojih sredina. Također je dodao kako će se, prema potrebi, neke teme obraditi i na individualnim sastancima.
– Uvijek postoje teme koje su zajedničke za sve nas, a upravo je forma djelovanja kroz Kolegij adekvatna kako bismo kvalitetno raspravljali o raznim pitanjima. Pohvaljujem dosadašnju suradnju s jedinicama lokalne samouprave te vjerujem da ćemo i nadalje odlično surađivati jer svi imamo isti cilj, a to je razvoj naših općina i gradova te ukupni razvoj Županije. Moramo biti jedinstveni u našim naporima za boljitak života građana – kazao je župan te predstavio točke dnevnog reda.
Kao predstavnik jedinica lokalne samouprave, načelnik Općine Legrad Ivan Sabolić zahvalio je županu što je inicirao ovakav sastanak te dodao:
– Drago nam je što možemo svi zajedno predstaviti probleme s kojima se suočavamo, razgovarati o rješenjima te razmijeniti iskustva i mišljenja. Zanimljive su nam današnje teme, posebno one koje se odnose na državnu imovinu, katastarsku izmjere i Županijsku upravu za ceste, jer godinama surađujemo sa Županijom po tim pitanjima. Vjerujem da ćemo kroz današnju raspravu napraviti korak naprijed prema rješavanju naših problema, a sve na korist i zadovoljstvo naših građana.
Prva se točka odnosila na obveze jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave glede unosa državne imovine u Središnji registar državne imovine, a predstavila ju je pročelnica Upravnog odjela za poslove Županijske skupštine i pravne poslove Marina Jakšić.
Naglašena je važnost aktivnije suradnje jedinica lokalne samouprave sa Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva, a vezano uz provedbu Zakona o Središnjem registru državne imovine i pripadajućih dokumenata. U prvoj je fazi potrebno unijeti nekretnine u postojeći informatički sustav, što je dio JLS-a i napravio, a upravo je to pretpostavka da u budućnosti županije preuzmu povjerene poslove upravljanja i raspolaganja državnom imovinom, na svom području.
Ravnatelj Županijske uprave za ceste Križevci Dragutin Guzalić predstavio je stanje cesta i prihode ŽUC-a, osvrnuvši se na neadekvatan model financiranja. ŽUC upravlja s ukupno 824 kilometara javnih cesta čije se održavanje, rekonstrukcija, modernizacija i gradnja plaćaju iz naknade za ceste, što generira ogromne razlike u prihodima između ŽUC-eva jer nemaju svi istu dužinu cestovne mreže i isti broj vozila iste kategorije. Ravnatelj smatra kako se postojeći model financiranja hitno mora mijenjati, obzirom da ovise o dodatnim prihodima i nemaju sredstava za nužne popravke i obnovu cesta.
Ujedno je zahvalio predstavnicima JLS-a na financijskoj podršci radu ŽUC-a te dodao kako predstoji obnova preko 100 kilometara kolnika, no detaljne planove za iduću godinu još uvijek nisu u mogućnosti izraditi. Zaključio je kako bi se trebalo vratiti na razinu financiranja ŽUC-eva iz 2012. godine, odnosno kako je potrebno omogućiti veće i sigurnije prihode. Župan je istaknuo kako je ovo važna tema te kako će o njoj raspravljati i na sljedećoj sjednici Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županije, zajedno s predstavnicima ostalih županija.
Pročelnica Upravnog odjela za zdravstveno-socijalne djelatnosti Maja Blažek predstavila je teme sufinanciranja rada ambulanti primarne zdravstvene zaštite s nedovoljnim brojem osiguranika te sufinanciranje rane intervencije. Što se tiče prve teme, prijedlog je da se općine na čijem se području nalaze ordinacije primarne medicine koje nemaju zakonski minimum od 1.275 pacijenata i generiraju gubitke u poslovanju, uključe u plaćanje polovice iznosa tog gubitka, dok bi drugu polovicu plaćala Županija.
Također je spomenuta aktivnost županijskog Doma zdravlja koji je od početka godine na puni pogon doveo čak sedam ordinacija te time dao značajni doprinos dostupnosti zdravstvene zaštite. U raspravu o nedostatku medicinskih kadrova uključili su se i predstavnici općina te gradonačelnici Koprivnice, Križevaca i Đurđevaca, a zaključak je bio kako je potrebna proaktivnija i sveobuhvatnija strategija produkcije medicinskih kadrova na državnoj razini, obzirom na sve manje upise na medicinske fakultete. Zamjenik župana Ratimir Ljubić pritom je istaknuo napore Županije po pitanju osiguravanja potrebnih kadrova, dodavši kako se određena rješenja očekuju i od najavljene reforme zdravstvenog sustava.
Što se tiče rane intervencije, Županija će sufinanciranjem terapijskih postupaka direktno pomoći roditeljima djece s teškoćama u razvoju koji trebaju takvu uslugu. Trenutno je Odluka o načinu i uvjetima za odobravanje jednokratne novčane pomoći za podmirenje dijela troškova rane razvojne podrške/rehabilitacije i socijalne integracije djeteta kod kojeg je u ranoj dobi utvrđeno odstupanje u razvoju, razvojni rizik ili razvojne teškoće u postupku javnog savjetovanja te će biti upućena na Županijsku skupštinu. Predstavnici JLS-a pozvani su da se također uključe u pomoć roditeljima čija su djeca s njihovog područja.
– Odluka o visini komunalne naknade i komunalnog doprinosa za objekte namijenjene školstvu, zdravstvu i socijalnoj skrbi – je točka koju je analizirao pročelnik Upravnog odjela za financije, proračun i javnu nabavu Darko Masnec, dodavši kako je potrebno usuglasiti različite pristupe u tom području. Županija je u posljednje vrijeme uložila značajna sredstva u investicije u školstvu, zdravstvu i socijalnoj skrbi te je predstavljen prijedlog da se te objekte, koji doprinose razvoju lokalnoj sredina i poboljšanju demografskih pokazatelja, oslobodi plaćanja komunalnih doprinosa.
Pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, komunalne djelatnosti i poljoprivredu Marijan Štimac govorio je o planovima za katastarsku izmjeru JLS-a na području županije u svrhu izrade katastra nekretnina i obnove zemljišnih knjiga, kao i o Zakonu o poljoprivrednom zemljištu. Pritom je naglasio kako je Županija uvijek podržavala projekte katastarskih izmjera u JLS-ima i uključivala se u sufinanciranje te će to i nadalje činiti, a najavljeno je i financiranje iz državnog proračuna. Planovi za katastarske izmjere u narednom razdoblju odnose se na općine Kloštar Podravski, Virje i Đelekovec te na Đurđevac i Rasinju, u smislu djelomičnih izmjera. Kod Zakona o poljoprivrednom zemljištu, potrebno je da JLS-i osnuju nova povjerenstva, jedno za zakup i jedno za prodaju zemljišta, kako bi njihove odluke bile važeće, sukladno izmijenjenom Zakonu.
Informacije o izradi planova upravljanja zaštićenim područjem i/ili područjem ekološke mreže na području županije predstavila je ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području KKŽ Željka Kolar, istaknuvši kako je riječ o strateškim dokumentima kojih se moraju pridržavati svi oni koji djeluju ili provode aktivnosti na zaštićenim područjima. Okupljenima je pojasnila kako se u okviru projekta „Razvoj okvira za upravljanja ekološkom mrežom Natura 2000“ na području županije izrađuju Plan upravljanja regionalnim parkom Mura-Drava i pridruženim zaštićenim područjima te područjima ekološke mreže te Plan upravljanja Posebnim rezervatom i područjem ekološke mreže Đurđevački peski, pojasnivši načine na koje se svi zainteresirani mogu uključiti.
Posljednju točku predstavila je pročelnica Službe ureda župana Melita Ivančić, te pozvala na uključivanje JLS-a u projekt i stjecanje statusa „Općina/grad prijatelj djece“, ujedno i kao doprinos projektu „Koprivničko-križevačka županija-prijatelj djece“. Pročelnica Ivančić uputila je pohvale na svim značajnim i brojnim aktivnostima vezanima uz dobrobit djece koje se provode u lokalnim sredinama, a uključenje u projekt će im zasigurno biti i prednost u prijavi budućih projekata.
Budući da je taj status, uz gradove Koprivnicu i Križevce, nedavno dobila i Općina Virje, pročelnica Kristina Filipović predstavila je uvjete koje su morali ostvariti, a predstavnici JLS-a složili su se kako većina njihovih sredina ispunjava te uvjete. Potrebno je samo urediti administrativne pretpostavke, između ostalog i izraditi Godišnji plan i program uključenja u akciju, te se nakon odluke općinskog/gradskog vijeća, prijaviti za ostvarenje tog statusa. Pročelnica Ivančić poručila je kako su županijske službe na raspolaganju za svu potrebnu pomoć te je dodala kako je potrebno da 50 posto JLS-a na području županije ostvari status prijatelja djece, kako bi se za isti mogla prijaviti i Koprivničko-križevačka županija.
Kao zaključak Kolegija, župan je još jednom gradonačelnicima i načelnicima zahvalio na okupljanju i konstruktivnoj suradnji, dodavši kako je Kolegij bio prilika za razmjenu iskustava, ujedno svima poželjevši uspješno djelovanje s ciljem daljnjeg razvoja svojih sredina.
Fotogaleriju možete pogledati OVDJE.
