Svjetska kardiološka federacija 2000. godine utemeljila je obilježavanje Svjetskoga dana srca u cilju informiranja i podizanja svijesti ljudi širom svijeta o kardiovaskularnim bolestima kao vodećim uzrocima pobola i smrtnosti.
Kardiovaskularne bolesti su skupina bolesti koje zahvaćaju srce i/ili krvne žile. Mogu biti uzrokovane kombinacijom bihevioralnih, socioekonomskih i okolišnih čimbenika rizika, uključujući nepravilnu prehranu, korištenje duhana, tjelesnu neaktivnost, štetnu upotrebu alkohola, onečišćenje zraka, visoki krvni tlak, visok kolesterol, dijabetes, pretilost, bolesti bubrega i stres.
Obiteljska anamneza, etnička pripadnost, spol i dob, kažu stručnjaci, također mogu utjecati na rizik od kardiovaskularnih bolesti. Najčešće su koronarna bolest srca i infarkt miokarda (srčani udar), cerebrovaskularni inzult (moždani udar), a isto tako i hipertenzija koja je i zasebna bolest, ali i čimbenik rizika za druge kardiovaskularne bolesti.
Povoljna je činjenica da se većina kardiovaskularnih bolesti može spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika poput pušenja, nepravilne prehrane, nedovoljne tjelesne aktivnosti i štetne konzumacije alkohola, čak do 80 posto prijevremenih smrti, ističu iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Kako bi se osvijestilo populaciju o kardiovaskularnim bolestima svake godine 29. rujna obilježavamo Svjetski dan srca. Tradicionalno se obilježava u Koprivničko-križevačkoj županiji i u Koprivnici. Posljednjeg rujanskog dana u središtu Koprivnice, na Zrinskom trgu, osim što je obilježen Svjetski dan srca, brojnim aktivnostima obilježen je i Međunarodni dan starijih osoba, Nacionalni dan hodanja i Dan ružičaste vrpce.
Javnozdravstvenom akcijom promovirani su zdravi stilovi života, kao što su svakodnevna tjelesna aktivnost, zdrava prehrana, nepušenje i umjerena konzumacija alkohola koji doprinose zdravom i aktivnom starenju.
U cilju ranog otkrivanja rizičnih faktora za razvoj kroničnih bolesti zainteresiranim građanima mjerio se krvni tlak, šećer u krvi, tjelesna težina i visina i opseg struka te se pomoću uređaja In Body analizirao sastav tjelesne mase (masa tjelesnih masnoća i mišića, ukupna količina vode u organizmu, količina minerala i bjelančevina, indeks tjelesne mase, omjer struka i bokova, tip tijela, vrijednost bazalnog metabolizma, ukupna kalorijska potreba).
Velik interes građani su iskazali za vježbe reanimacije i samopregleda dojki na lutki. Pod vodstvom stručnih fizioterapeuta brojni građani vježbali su i pješačili ‘Stazom srca’. Sudionici javnozdravstvene akcije dijelili su edukativne letke i testove za rano otkrivanje raka debelog crijeva. Akciji se odazvao velik broj građana svih životnih dobi.
Javnozdravstvenu akciju su organizirali Zavod za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije u suradnji s Općom bolnicom Dr. Tomislav Bardek Koprivnica, Zavodom za hitnu medicinu Koprivničko-križevačke županije, Domom zdravlja Koprivničko-križevačke županije, Udrugom srčanih bolesnika Koprivničko-križevačke županije Srce, Udrugom volontera Koprivničko-križevačke županije Rad na dar, Udrugom matice umirovljenika Koprivnica, Udrugom udomitelja Molvarski topli dom Molve, Udrugom žena s bolestima dojke Nada, Gradskim društvom Crvenog križa Koprivnica i Srednjom školom Koprivnica.
Tim povodom, s temom srca i kardiovaskularnih bolesti, razgovarali smo s dr.sc. Draženkom Vadla, dr.med., ravnateljicom Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije.
Zbog čega su kardiovaskularne bolesti najčešći uzrok smrti u svijetu? Kakva je situacija u Hrvatskoj, a kakva u Koprivničko-križevačkoj županiji?
Kardiovaskularne bolesti su bolesti srca i krvnih žila, a nastaju uslijed promjena na krvnim žilama u smislu oštećenja i nakupljanja takozvanih aterosklerotskih plakova koji uzrokuju zadebljanje i gubitak elastičnosti stijenke krvnih žila. Aterosklerotske promjene mogu zahvatiti sve velike krvne žile kao što su aorta i karotidne arterije, njihove ogranke te krvne žile srca i mozga.
Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti i obolijevanja u svijetu, Hrvatskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji te predstavljaju veliki javnozdravstveni problem.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 2019. godine kardiovaskularne bolesti su bile uzrok smrti u 17,9 milijuna ljudi u svijetu, odnosno u 32 posto svih umrlih. Čak 85 posto smrtnih ishoda od kardiovaskularnih bolesti bilo je zbog srčanog ili moždanog udara.
Prema podacima iz Hrvatskog zdravstvenog-statističkog ljetopisa za 2021. godinu, pak, od bolesti cirkulacijskog sustava u Hrvatskoj je umrlo 23.184 osoba, a u Koprivničko-križevačkoj županiji 689 osoba, što čini 37 posto od svih umrlih na nacionalnom i županijskom nivo.
Mnogo je čimbenika rizika povezanih s nastankom kardiovaskularnih bolesti. Na neke čimbenike rizika ne možemo utjecati, a jedan od njih je i sve starija životna dob stanovništva pa je za očekivati da u starijoj populaciji ima i više osoba s bolestima kardiovaskularnog sustava. No, brojni su rizični čimbenici na koje ipak možemo utjecati, a očito je da im dovoljno ne posvećujemo pažnju u ovom užurbanom i modernom sjedilačkom načinu života pa je i to razlog zašto kardiovaskularne bolesti predstavljaju vodeće bolesti današnjice.
Kako spriječiti nastanak kardiovaskularnih bolesti? Koliku ulogu igra genetika, a koliku način života?
Kao što sam već napomenula, na neke čimbenike rizika ne možemo utjecati kao što su obiteljska anamneza (genetika), šećerna bolest tipa 1, spol i dob. No, na velik broj bihevioralnih čimbenika rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti ipak možemo i trebamo utjecati, a to su nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost, pušenje i štetna uporaba alkohola. Navedeni bihevioralni čimbenici rizika mogu doprinijeti razvoju bolesti kao što su hipertenzija (povišeni krvni tlak), šećerna bolest tipa 2, hiperkolesterolemija (povišene vrijednosti kolesterola u krvi) i prekomjerna tjelesna težina ili pretilost koje predstavljaju značajno veći rizik za nastanak kardiovaskularnih bolesti.
Svojim ponašanjem zasigurno možemo doprinijeti zdravijem krvožilnom sustavu ako se zdravo hranimo, redovito provodimo fizičku aktivnost, ne pušimo i ne konzumiramo alkoholna pića.
Pristup liječenju? Kako poboljšati zdravlje srca?
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, čak 80 posto svih srčanih i moždanih udara može se spriječiti. Većina smrtnih slučajeva zbog kardiovaskularnih bolesti nastane kao posljedica visokog krvnog tlaka, visokih vrijednosti kolesterola u krvi, pretilosti i šećerne bolesti koji se u velikoj mjeri mogu prevenirati zdravom prehranom, redovitom tjelesnom aktivnošću, nepušenjem i nekonzumiranjem alkohola ili nadzirati i regulirati redovitom upotrebom adekvatnih lijekova. Ne smijemo zanemariti ni utjecaj stresa i mentalnog zdravlja na nastanak kardiovaskularnih bolesti.
Prevencija i liječenje kardiovaskularnih bolesti ovisi o trenutačnom stanju osobe, a može uključivati zdrave životne navike kao što su pravilna prehrana, redovita tjelovježba, nepušenje, izbjegavanje korištenja alkohola, upotrebu lijekova i uređaja, na primjer srčani elektrostimulatori, te provođenje medicinskih intervencija poput ugradnje premosnica.
Konkretno, koliko za zdravlje srca doprinose fizičke aktivnost, tjelovježba?
Za tjelesnu aktivnost vrlo je važno da je redovita, najbolje bi bila svakodnevna tjelesna aktivnost, primjerenog intenziteta za svaku osobu. Za održavanje i poboljšanje zdravlja potrebno je samo 30 minuta svakodnevne tjelesne aktivnosti. Za starije i bolesne osobe preporučuje se izvođenje vježbi ili hodanje umjerenog intenziteta, a za mlađe i zdrave osobe preporučuje se i dulje trajanje i jači intenzitet fizičke aktivnosti.
Fizička aktivnost i tjelovježba trebaju biti način života osobe tako da se na primjer koriste stepenice umjesto dizala, pješači ili vozi bicikl do i s posla, izađe iz tramvaja ili autobusa nekoliko stanica prije i ostatak puta pješači. Fizička aktivnost izvrstan je način da se osoba oslobodi stresa, a ujedno i održava idealnu tjelesnu težinu.
Koliko je u cijeloj priči bitna prehrana? Kakav mora biti način života kod bolesnih osoba?
Kvalitetna i uravnotežena prehrana vrlo je važna za razvoj i održavanje zdravog organizma pa tako i kardiovaskularnog sustava. Hrana koju konzumiramo trebala bi biti raznolika i sadržavati lako probavljive i visokovrijedne namirnice bogate bjelančevinama, ugljikohidratima i mastima te vitaminima, mineralima i esencijalnim aminokiselinama te konzumirana u uravnoteženim obrocima.
Nutricionisti preporučuju da jedemo pet porcija voća i povrća dnevno te raznolike cjelovite žitarice, smanjimo unos masnoća, izbjegavamo masno i crveno meso, za pripremu jela koristimo biljna ulja (maslinovo/suncokretovo/sojino ulje), ribu jedemo do tri puta tjedno, smanjimo unos soli i šećera, izbjegavamo industrijski pripremljenu i brzu hranu zbog visokog sadržaja soli i masnoća, ograničimo unos alkohola (muškarci ne više od dva pića na dan, a žene ne više od jednog pića na dan) i pijemo dovoljne količine vode (1,5-2 litre tekućine dnevno).
Koliko su važni kardiološki pregledi kod zdravih osoba? Kako na vrijeme otkriti bolest?
Ako kod osobe postoje bihevioralni čimbenici rizika uputno je obaviti periodični pregled kod liječnika obiteljske medicine i utvrditi da li postoje značajniji rizici za nastanak kardiovaskularnih bolesti u smislu prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti, povišenog krvnog tlaka, šećera i kolesterola u krvi te ih adekvatno nadzirati i liječiti. U slučaju sumnje za razvoj određenih kardiovaskularnih bolesti potrebno je konzultirati nadležnog specijalistu, oboljelu osobu liječiti i educirati o trenutačnom stanju i prognozi bolesti. Uz već spomenute zdrave životne navike, potrebno je osobu upoznati s mogućim simptomima najčešćih kardiovaskularnih bolesti, a to su srčani i moždani udar.
Najčešći simptomi srčanog udara su iznenadna jaka bol u sredini prsnog koša koja se širi u lijevu ili desnu ruku, vrat, donju čeljust, trbuh ili leđa, nelagoda u prsnom košu, koja može biti dulja od nekoliko minuta ili može dolaziti na mahove, a osjeća se kao stiskanje, neugodan pritisak, “ispunjenost” ili “drobljenje”, zadihanost, koja daje osjećaj “nedostatka zraka”, “kratkoće daha” ili “nemogućnosti udisanja”, a često je udružena s neugodom u prsnom košu i boli. Od ostalih simptoma može se pojaviti osjećaj nagle slabosti, mučnina, vrtoglavica, glavobolja, znojenje, poremećaj srčanog ritma, uznemirenost, tjeskoba i gubitak svijesti.
Najčešći simptomi moždanog udara su iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, najčešće je zahvaćena samo jedna strana tijela, smetnje govora, otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora, smetnje vida, zamagljenje ili gubitak vida, smetnje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice, jaka glavobolja, koja može biti praćena mučninom i povraćanjem.
Ako se jave tegobe sa sumnjom na srčani ili moždani udar, važno je što hitnije javiti se liječniku kako bi se na vrijeme poduzele odgovarajuće dijagnostičke i terapijske mjere i to što ranije, a najbolje unutar prva tri sata.
Kolika je važnost raznih edukacija i održavanja akcija povodom Svjetskog dana srca?
Javnozdravstvene akcije kojima se promoviraju zdravi stilovi života, educira stanovništvo o rizičnim čimbenicima koji mogu biti preteča mnogim kroničnim nezaraznim bolestima pa tako i kardiovaskularnih bolesti te ukazivanje na važnost ranog prepoznavanja i otkrivanja bolesti iznimno su važne jer se samo ponavljanjem i prakticiranjem naučenih pozitivnih stavova i aktivnosti doprinosi boljem zdravlju i kvaliteti života svake osobe pa tako i društva u cjelini.
Koliko je pandemija COVID-a 19 utjecala na osobe s kardiovaskularnim bolestima?
Kardiovaskularne bolesti općenito predstavljaju rizik za razvoj težih oblika COVID-19 bolesti koji zahtjeva bolničko liječenje, a naročito hipertenzija i šećerna bolest značajno doprinose smrtnom ishodu oboljelih od COVID-19 bolesti.
Vaša poruka za kraj čitateljima portala Klikaj.hr?
Činimo sve što je u našoj moći da ostanemo aktivni fizički i mentalno, pomažimo jedni drugima i tako održavajmo osobno zadovoljstvo i zdravlje nas samih te gradimo zdravu zajednicu sretnih ljudi.
*Ovaj članak donosimo u sklopu projekta ‘Klikom do zdravlja’ koji je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
