U prijevozu koji traje danima, tjednima, ponekad i mjesecima, životinje proživljavaju užase. Slikama iscrpljene, pothranjene i ozlijeđene stoke transportirane u nehumanim uvjetima, Europljani kažu ‘stop’.
Istarska luka Raša jedna je od europskih luka u kojima se životinje pretovaruju za plovidbu na treće destinacije.
Anita Euschen iz udruge Životinje bez granica kaže da je ondje svjedočila ukrcavanju bika na brod kranom tako da je bio vezan za jednu nogu.
“Bilo je očito da je pri padu slomio kičmu. U očima mu se vidio horor koji je proživljavao”, opisuje.
Propisi u takvom slučaju nalažu dolazak veterinarskog inspektora koji pregledava i eventualno uspavljuje životinju. Ni danas ne razumije zašto su bika vraćali na brod.
Europska komisija istražila je događaje u Raši. U izvješću iz 2018. piše da sustav ne osigurava smanjenje rizika koji negativno utječu na dobrobit pristiglih životinja.
Maria Boada-Saña, veterinarka i voditeljica projekta izvoza morem Animal Welfare Foundation, izjavila je da se problemi u Raši i dalje ne rješavaju.
“Vidjeli smo to prilikom posjeta ljeti 2021.”, navela je ističući “kaotičan i nehuman postupak utovara bez propisnih inspekcija nadležnih tijela”.
Državni inspektorat Hini je odgovorio da Veterinarska inspekcija postupa po preporukama Komisije te ulaže krajnje napore kako bi se rizici negativnog utjecaja na dobrobit životinja u postupcima službenih kontrola u Raši sveli na najmanju moguću mjeru.
Dodaju da se u izvješću ne navodi nehumano postupanje djelatnika te da je postupak sa životinjama u luci ocijenjen vrlo pozitivno. Za stoku koja je radi utovara stizala u Rašu u vrijeme toplinskog vala ističu da su odgovorna nadležna tijela drugih država.
Iz luke Raša Hini nisu odgovorili na mail.
Yaron Lapidot, osnivač organizacije Izrael protiv prijevoza živih životinja, kaže da je prošle godine u njegovu zemlju dopremljeno više od 850.000 životinja. Od 159 brodova, 16 je stiglo iz Raše. Uglavnom se radilo o malim i starim plovilima. Neke životinje su prethodno kopnom putovale tisućama kilometara.
Propuštena prilika
Svijet su prošle godine zaprepastili prizori s brodova Elbeika ili Karim Allaha koji su Sredozemljem prevozili goveda u nehumanim uvjetima.
Slike natiskane stoke u ranama, slomljenih rogova i punih kožnih bolesti na plovilima bez ventilacije i okružene glodavcima izazvale su zgražanje. Smrad je bio tolik da su inspektori morali koristiti maske za disanje.
Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u siječnju izglasane su preporuke o poboljšanju dobrobiti životinja tijekom prijevoza, učinkovitijoj kontroli izvoza živih i ograničavanju prijevoza ranjivih životinja.
Međutim, parlamentarka i članica Nizozemske stranke za životinje Anja Hazekamp, osnivačica odbora koji je otkrio brojne nedostatke u transportu, smatra da je propuštena prilika za strože preporuke. Mnogi važni amandmani su odbijeni, a usvojeni su oni koji razvodnjuju propise, ističe.
“Nevjerojatno da je većina odlučila glasati za nastavak transporta morem i izvoza u treće zemlje bez vremenskih ograničenja. Životinjama to uzrokuje golemu patnju”, rekla je Hini.
Smatra da zastupnici koji nisu glasali za ograničenje takvog prometa brane profit ostvarivan na račun milijuna godišnje izvezenih životinja. Dobro je što su pozvali da se prijevoz do klaonica ograniči na osam u odnosu na dosadašnjih 29 sati.
Novi zakonski prijedlog EU-a o dobrobiti životinja očekuje se u jesen 2023.
Kod kopnenog prijevoza najčešći su prekršaji vezani za vrućine. Po zakonu, kamion mora stati kada je preko 30°C.
“Naša udruga izmjerila je i iznad 40. Životinje tada moraju biti vani, u staji u luci ili transport treba prekinuti”, otkriva Euschen.
Branimir Bogdan, član uprave jednog od vodećih hrvatskih kopnenih prijevoznika, kaže da se radi o zahtjevnom transportu. „Propisi su vrlo strogi i utječu na povećanje troškova“, navodi.
Smatra da se u Hrvatskoj o dobrobiti životinja vodi velika briga. Tako u ljetnim mjesecima prevoze samo noću i rano ujutro. Do Slovenije i Italije, iako se ne radi o predugim turama, izmjenjuju se dva vozača.
“Inspekcije su česte, kazne ogromne. Farmeri su protiv nehumanih uvjeta”, govori. Zaključuje da nikome nije u interesu patnja ili uginuće životinja.
Moćni lobiji
U Njemačkoj je postignuta djelomična zabrana – životinje se u treće zemlje smiju izvesti samo radi uzgoja, ne i radi klanja. Bavarci se gorljivo zalažu za usmrćivanje što bliže farmi, a to propisuje i Uredba Vijeća 1/2005 o zaštiti životinja tijekom prijevoza.
Na siječanjskoj sjednici EP-a predloženo je poboljšanje mreže mobilnih klaonica.
Veterinar i ekološki poljoprivrednik Rodoljub Džakula smatra da bi to bilo osobito dobro rješenje za otoke.
Duži transport stvara veći stres, time i nekvalitetno meso. “Ulaganje u zdravu hranu ulaganje je u zdravlje ljudi”, ističe. Međutim, ne vjeruje u veće pomake na nivou EU-a jer “veliki igrači neće dozvoliti promjene”.
Hazekamp otkriva da je tijekom istrage bilo agresivnog lobiranja. Irski stočari su, razumljivo, veliki protivnici zabrane morskog prijevoza. Dva glavna izvoznika, Rumunjska i Španjolska, protive se, pak, bilo kakvoj zabrani izvoza.
S druge strane, građani su ogorčeni i sve glasniji u borbi za dobrobit životinja.
“Oni zastupnici koji misle da je u redu neadekvatnim brodovima slati životinje na užasan višetjedni put u treće zemlje, morat će se opravdavati milijunima Europljana”, kazala je.
