Iako su djeca zbog sigurnosnih mjera izdvojena iz vrtićkog okruženja, to ne znači da njihove odgojiteljice iz Dječjeg vrtića Maslačak ne misle na njih i njihovu dobrobit.
Stoga su u dječjem vrtiću pripremili naputke za roditelje kako kod kuće osigurati ono što je djeci trenutno najpotrebnije – osjećaj sigurnosti.
U ovoj nesigurnoj situaciji održavanje rutine djeci daje sigurnost potrebnu da se nose s velikim promjenama oko njih.
Važno je održavati rutinu koliko možemo i svojim ponašanjem aktivno pridonositi zdravlju djeteta kroz zdravu prehranu, dovoljnu količinu sna i ugodne obiteljske rituale.
- Vrijeme doručka, ručka ili večere djeteta treba biti u skladu s uobičajenim obiteljskim rasporedom.
- Vrijeme spavanja (popodnevno, noćno) treba biti jasno definirano. Ako se dijete ne naspava, bit će nervozno, agresivno i još više preplašeno.
- Fizičko kretanje je osnovna biološka potreba i djetetu je potrebno osigurati kretanje u skladu s trenutnim mogućnostima (trčanje po dvorištu, vježbe rastezanja, zajedničko vježbanje ukućana i sl.). Preporuka je minimalno 180 minuta tjelesne aktivnosti dnevno za djecu predškolske dobi.
- Dio slobodnog vremena djeteta je potrebno strukturirati od strane odraslih kroz primjerene kućne obaveze (pospremanje suđa, igračaka i sl.) i zadatke za poticanje razvoja (šaranje, crtanje, slaganje kocaka, rješavanje radnih listova).
- Igra je najvažnija aktivnost kod djeteta, potrebno mu je osigurati mjesto i vrijeme za samostalnu igru ili igru s braćom/sestrama (bez uplitanja odraslih). Gledanje crtića, pjesmica i igranje računalnih igrica nije igranje! Potrebno je ograničiti vrijeme pred ekranima.
- Dijete je potrebno informirati o situaciji pandemije na primjeren način (u skladu s dobi), smireno i konkretno. Potrebno ga je poticati na postavljanje pitanja i zajednički istraživati trenutno nepoznate informacije. Tako se smanjuje vjerojatnost donošenja pogrešnih zaključaka i smanjuje se strah kod djeteta.
– U novim i nepoznatim situacijama pažnja djeteta je više nego inače okrenuta prema odraslima. Dijete pažljivo prati reakcije svojih roditelja/skrbnika i drugih odraslih u svojoj okolini. Ako su odrasli prestrašeni, ljuti, nervozni ili tužni, dijete će to primijetiti i donijeti zaključke u skladu sa svojim (više ili manje razvijenim) mogućnostima. Ako se roditelji/skrbnici pobrinu za vlastite potrebe i emocije, kvalitetnije će odgovoriti na potrebe djeteta i pritom će moći biti zdravi uzor u ovoj kriznoj situaciji – istaknula je Ivana Mihotić, mag. psych. iz vrtića Maslačka.
