Krv se ne može proizvesti na umjetan način, a nužna je za liječenje. Za krv još uvijek nema zamjene tako da je ljudsko tijelo jedini izvor ovog lijeka. Darivanje krvi stoga je nadasve humani i plemeniti čin, a osnovna načela davalaštva su dobrovoljnost, anonimnost, solidarnost i besplatnost. Krv je najvrjednije što čovjek može darovati drugome i poziv “Darujte krv – poklonite život!” nije samo floskula.
Kao i u većini zemalja u svijetu, prikupljanje krvi u Hrvatskoj je povjereno Crvenom križu. Kako bi se zadovoljile sve potrebe našeg zdravstva za krvi i krvnim pripravcima, akcije prikupljanja te dragocjene tekućine provode se u suradnji s transfuzijskim službama. U Hrvatskoj se ove godine obilježava sedam desetljeća dobrovoljnog darivanja krvi u organizaciji Crvenog križa. Prva akcija organizirana je 25. listopada 1953. godine u Sisku. Nekoliko godina nakon tih prvih akcija organizirano se započelo s prikupljanjem krvi i na koprivničkom području te smo u tamošnjem Gradskom društvu Crvenog križa doznali mnogo korisnih i zanimljivih informacija o darivanju krvi.
Tko (ne) može biti darivatelj krvi?
Krv ne smiju darivati osobe koje bi time oštetile svoje zdravlje ili bi njihova krv mogla ugroziti primatelja, jasno je istaknuto na letcima Gradskog društva Crvenog križa Koprivnica, na kojima su upute osobama koje žele dati dragocjenu tekućinu.
Za darivanje krvi potrebno je biti punoljetan, biti hrvatski državljanin, imati minimalno 55 kilograma i biti dobrog zdravstvenog stanja.
Muškarci mogu dati krv svaka tri mjeseca, a žene svaka četiri. Krv se može dati do 70. godine života, no sve ovisi o zdravstvenom stanju darivatelja. Prvi put krv mogu dati osobe do 60 godina starosti.
Krv ne mogu dati osobe s kroničnim bolestima, i to dišnog sustava, probavnog sustava, srca i krvnih žila te jetre, živčanim i duševnim bolestima, zaraženi AIDS-om, oboljeli od dijabetesa koji se liječi inzulinom, kao i ovisnici o alkoholu i drogama.
Privremeno se darivatelji odbijaju iz sljedećih razloga:
- Uzimanje antibiotika – 15 dana po prestanku
- Nakon tetovaža i piercinga – četiri mjeseca
- Mononukleoza – dvije godine
- Transfuzija krvi i krvnih pripravaka – 12 mjeseci nakon primanja
- Žene u vrijeme menstruacija
- Trudnoća i porod – šest mjeseci nakon poroda
- Dojenje – šest mjeseci nakon prestanka
- Osobe s manjkom željeza u krvi (dok razina nije stabilizirana prehranom, a ne lijekovima)
- Nakon operativnih zahvata i invazivnih pretraga – četiri mjeseca
- Vađenje zuba – sedam dana nakon vađenja
- Pet dana prije darivanja ne piti nikakve pripravke protiv bolova
- Putovanje izvan granica Hrvatske darivatelja ili ukućana – odgoda 14 dana od povratka ili nekim drugim kriterijima, ovisno o preporukama.
Kako se postaje darivatelj krvi?
Proučili smo letak i svladali osnovne informacije o tome tko može dati krv pa smo se onda na akciji u Gradskom društvu Crvenog križa Koprivnica uvjerili kako izgleda taj postupak.
– Kada osoba dođe na akciju prvo treba ispuniti karton darivatelja krvi. Na njemu su navedene osnovne informacije o darivanju, upute o tome tko i kada ne smije dati krv te upitnik u kojem darivatelji odgovaraju na različita pitanja, a sve s ciljem očuvanja svog zdravlja te sigurnosti transfuzijskog liječenja bolesnika – ispričao nam je voditelj službe za zdravstvene programe u koprivničkom Crvenom križu Karlo Ganžulić.
U to vrijeme u sjedištu koprivničkog Crvenog križa u Herešinskoj ulici 33 odvijalo se darivanje krvi i darivatelji su stalno dolazili. Za stolom su ispunjavali podatke u tom upitniku, odgovarali na niz pitanja o svom zdravlju, lijekovima koje koriste, bolestima koje su preboljeli te zdravstvenim i životnim navikama.
– Nakon ispunjavanja zdravstvenog upitnika, darivatelj s tim papirom odlazi na upis te provjeru hemoglobina, odnosno željeza u krvi. To radi zdravstveni tehničar, koji lancetom ubode darivatelja u jagodicu prsta i uzima kapljicu krvi te pomoću nje utvrđuje ima li osoba dovoljno željeza i može li dati krv – pojasnio je Karlo Ganžulić.
Ako je sve u redu, s kartonom darivatelja osoba odlazi na pregled liječniku. On mjeri tlak, sluša rad srca i razgovara s osobom koja želi dati krv te tako utvrđuje može li to ona učiniti bez da šteti svom zdravstvenom stanju ili da bude opasnost potencijalnim primateljima. Procijeni li liječnik da osoba može dati krvi, slijedi krevet za darivanje i venepunkcija.
Venepunkciju izvodi iskusni zdravstveni tehničar, takozvani punkter, koji odabere venu u laktnoj jami i uvodi iglu u venu. Darivanje se odvija u poluležećem položaju, traje oko 10 minuta i za to vrijeme se puni vrećica s krvi. Tijekom darivanja uzima se 450 mililitara dragocjene tekućine, a prije toga i jedna epruveta, odnosno uzorak za analizu. Čovjek ima oko pet litara krvi pa gubitak ove količine, oko 12 posto ukupnog volumena krvi, nije škodljiv za zdravlje zdravog čovjeka.
– Važno je da se ne bojite darivanja krvi. Ono ne boli i obično traje samo 10-ak minuta. Prije darivanja krvi dobro je pojesti lagani obrok, nekoliko sati prije toga nemojte jesti masnu hranu ni piti alkohol. No, pijte puno vode, da ne dehidrirate tijekom ili nakon darivanja. Ako se pridržavate uputa, sve će biti u redu – ističe Karlo Ganžulić.
Napominje da nakon darivanja krvi u organizaciji Crvenog križa svaki darivatelj dobije obrok kao zahvalu, a dobro je i da se svatko nakon ovog humanog čina malo zadrži na akciji kako bi bio pod kontrolom zdravstvenih djelatnika i volontera. Nikako nije dobra ideja zapaliti cigaretu odmah nakon darivanja jer može doći do mučnine ili čak nesvjestice, a ne smije se ni dizati teški teret idućih nekoliko sati, penjati po ljestvama ili skelama, roniti i slično.
Darivanje krvi nije štetno
Darivanjem krvi osoba se ne može zaraziti nekom bolešću jer je pribor sterilan i zapakiran prije upotrebe. Valja istaknuti i da davanje krvi nije štetno za naše zdravlje, nego baš suprotno. Zdravi organizam uvijek raspolaže dovoljnom količinom krvi te davanje ne može biti štetno za ljudsko zdravlje.
Dobrovoljnim davanjem krvi zapravo kontroliramo naše zdravlje jer prilikom toga čina osoba prolazi liječnički pregled prilikom kojeg se kontrolira razina željeza u krvi, a u laboratoriju se određuje krvna grupa, testira na različite zarazne bolesti poput AIDS-a, hepatitisa B i C te sifilisa. Tek nakon što prođu sve kontrole doze mogu biti korištene za liječenje bolesnika, tako da je cijeli postupak apsolutno siguran za sve.
Osim kontrole zdravlja, darivanjem krvi radite svojevrsnu uslugu svom tijelu jer ono ima stimulirajući učinak. Nagli pad količine krvi natjera tijelo da počne stvarati nove krvne stanice. Darivatelji se i psihički osjećaju jako dobro nakon ovog plemenitog čina te im se nakon darivanja smanjuje razina stresa. Neka istraživanja ukazuju i na povezanost darivanja krvi sa snižavanjem blago povišenog krvnog tlaka te smanjenje opasnosti od srčanih bolesti.
Tradicija darivanja krvi
Hrvatski Crveni križ tijekom 2023. slavi 70 godina dobrovoljnog darivanja krvi u organizaciji toga društva, a u Koprivnici su akcije dobrovoljnog darivanja krvi organizirane samo nekoliko godina kasnije.
– Na poticaj nekoliko aktivista predvođenih Ljudevitom Husnjakom, 1960. godine osnovano je Društvo dobrovoljnih darivatelja krvi Podravke. Nakon toga, organizirali su se ‘elektraši’ i ‘željezničari’, darivatelji s područja Rasinje, Đelekovca i brojni drugi. Već 1955. godine osnovan je i kabinet za transfuziju u Općoj bolnici u Koprivnici, koji je prikupljao i obrađivao krv za potrebe liječenja bolesnika u našoj bolnici sve do sredine 2008. godine. Tada se mijenja zakon i na naše akcije prikupljanja krvi dolazi Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu iz Zagreba, koji obrađuje prikupljenu krv i vraća je prema potrebama koprivničke bolnice za liječenje potrebitih – naglasila je ravnateljica koprivničkog Crvenog križa Adela Sočev.
Zahvaljujući građanima koji nesebično daruju krv, brojnim volonterima i aktivistima koji pomažu u organizaciji akcija, ali i podršci vodstva Grada Koprivnice, okolnih općina i svih ustanova i tvrtki u kojima Crveni križ organizira akcije ni u jednom trenutku naš zdravstveni sustav nije bio bez potrebnih doza krvi.
– Ovaj kraj ima zaista mnogo dobrovoljnih darivatelja krvi, koji ruku dolaze pružati redovito, kada god mogu, i to čine godinama. Klub 100 okuplja darivatelje sa 100 i više davanja s područja Koprivničko-križevačke županije te darivateljice koje su ruku spasa pružile 75 i više puta. Trenutačno je u Klubu 169 članova, a vodi ga Stjepan Lončar, naš rekorder s 207 doza darovane krvi – ponosno ističe ravnateljica Adela Sočev.
Od brojki, napominje još da kada netko daruje krv 100 puta to je otprilike 45 litara dragocjene, nezamjenjive tekućine. Ako se uzme u obzir da jedna doza potencijalno spašava tri života, svima je jasno kakvi su heroji višestruki darivatelji krvi.
Koprivnički Crveni križ ovih dana organizira posljednje akcije darivanja krvi u 2023. godini te s Hrvatskim zavodom za transfuzijsku medicinu dogovara kalendar akcija za iduću godinu. Sve informacije o tome i raspored darivanja možete potražiti na internetskoj stranici ili na Facebook stranici Crvenog križa Koprivnica. Za sada je poznato da će i iduće godine biti 70-ak akcija, a po prvi put darivanje će biti organizirano i na Sveučilištu Sjever u Koprivnici, s obzirom na to da je važno animirati mlade za dobrovoljno darivanje krvi.
*Ovaj članak donosimo u sklopu projekta ‘Klikom do zdravlja’ koji je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
