Danas se u Hrvatskoj se obilježava nacionalni Dan hrvatskih bibliobusa, kojeg je od prošle godine uspostavilo Hrvatsko knjižničarsko društvo, kao krovna nacionalna knjižničarska organizacija u Hrvatskoj.
Obilježavanjem Dana hrvatskih bibliobusa slavi se jedna od mnogih važnih i nezamjenjivih usluga koje naše narodne knjižnice nude građanima – uslugu pokretnih knjižnica.
– Tisuće hrvatskih građana radi ostvarenja svojih prava na zadovoljavanje kulturnih i obrazovnih potreba ovise upravo o uslugama koje im donose putujuće knjižnice i njihovo vrijedno osoblje, knjižničari i vozači, posvećeni poticanju čitanja i omogućavanju što kvalitetnijeg pristupa informacijama, kulturi i znanju svakoj zajednici i pojedincu, djeci i odraslima – istaknula je predsjednica Komisije za pokretne knjižnice HKD-a, Nika Čabrić, voditeljica Bibliobusne službe Knjižnica Grada Zagreba.
Moto ovogodišnjeg Dana hrvatskih bibliobusa glasi “Sreća je… putujuća knjižnica!” i osobito vrijedi za sve one građane, djecu i odrasle, kojima su usluge bibliobusa često od životnog značaja jer žive u malim i/ili udaljenim naselja u kojima nema mjesnih knjižnica, a često niti bilo kakve druge organizirane kulturne ponude, te svima onima kojima je zbog raznih razloga, bolesti, invaliditeta i slično otežan dolazak u najbližu knjižnicu.
Povodom Dana hrvatskih bibliobusa knjižničarska zajednica želi prenijeti nekoliko poruka.
Pokretne knjižnice potrebno je osnovati u svim hrvatskim županijama. Velik dio hrvatskih građana koji u svojim mjestima nemaju lokalne knjižnice još uvijek je zakinut i za mogućnost korištenja pokretnih knjižničnih usluga.
Čak u 12 županija uopće ne postoje bibliobusi, a putujuće knjižnice trenutno pružaju usluge u samo 9 županija.
Vozni park hrvatskih bibliobusa potrebno je hitno obnoviti. Bibliobusi u Hrvatskoj prosječno su stari 14 godina, a životni vijek takvog specijalnog vozila procjenjuje se na 15 godina. Zastarjela vozila prijete ukidanjem bibliobusnih službi.
Budući da se podaci za 2019. još uvijek obrađuju, evo nekoliko brojčanih pokazatelja o radu bibliobusa u Hrvatskoj za 2018. godinu:
- u Hrvatskoj djeluje 9 bibliobusnih službi u 8 županija i u Gradu Zagrebu s ukupno 13 bibliobusnih vozila i sveukupno 34 zaposlenika u bibliobusima
- bibliobusi pružaju knjižnične usluge u 124 općine i 25 gradova gdje imaju ukupno 508 stajališta: zanimljivo je da je riječki i zadarski bibliobus pružaju usluge i na otocima
- bibliobusi su u Hrvatskoj u 2018. imali 18.424 učlanjenih korisnika
- s obzirom na to da u bibliobusima često jedan član posuđuje građu za više svojih ukućana
- članova obitelji – koji nisu u mogućnosti doći do bibliobusa, može se pretpostaviti da stvaran broj korisnika bibliobusa iznosi i do 2 ili 3 puta više, odnosno mogao bi biti i oko 50.000 korisnika ili gotovo 4.000 po jednom bibliobusnom vozilu
- korisnici su hrvatske bibliobuse u godinu dana posjetili 124.105 puta što prosječno iznosi više od 600 posjeta dnevno
- u bibliobusima je posuđeno 342.614 jedinica knjižnične građe – knjiga, slikovnica, časopisa, novina, zvučnih knjiga, filmova… što iznosi 1.700 jedinica dnevno, odnosno 20-tak jedinica po učlanjenom korisniku
- u bibliobusima je za korisnike i sve druge posjetitelje u 2018. organizirano više od 300 kulturnih, edukativnih i animacijskih programa – susreta s književnicima, predstavljanja knjiga, predavanja, tribina, kreativnih i STEM radionica, kvizova i drugih programa za poticanje čitanja – s više od 6.000 posjetitelja
- hrvatski bibliobusi na svom putu od stajališta do stajališta prešli su u 2018. ukupno gotovo 200.000 kilometara, što je jednako kao da su 5 puta obišli ekvator
- trošak financiranja svih bibliobusa u Hrvatskoj za 2018. ukupno je iznosio nešto više od 6.000.000 kuna, ili prosječno 470.000 kuna po jednom bibliobusu ili samo 332 kune po jednom učlanjenom korisniku (za usporedbu, primjerice u Sloveniji, narodne knjižnice financirane su godišnje s cca 109 € po korisniku
– Koprivničko-križevačka županija jedna je od najrazvijenijih u Hrvatskoj po organizaciji pokretnih knjižničnih usluga: jedina smo županija koja ima dvije službe pokretnih knjižnica, organizirane u dva grada, Koprivnici i Križevcima, svaka s po jednim bibliobusom, što omogućuje veći obuhvat područja i racionalizaciju troškova te ravnomjerniji razvoj županijske knjižnične mreže – istaknuli su iz koprivničke knjižnice.
Bibliobusi u Koprivničko-križevačkoj županiji ukupno pokrivaju 20 općina gdje imaju 84 stajališta, od kojih više od 70 uz škole i dječje vrtiće.
U 2019. bibliobusi u Koprivničko-križevačkoj županiji imali su ukupno 3.214 upisanih korisnika (2.558 u koprivničkom i 656 u križevačkom bibliobusu).
Članstvo bibliobusa čini gotovo četvrtinu od ukupnog broja učlanjenih korisnika u narodne knjižnice u Županiji (14.127), što rječito potvrđuje potrebu i značaj pokretnih knjižnica za stanovnike Županije.
Da knjižničari u Koprivničko-križevačkoj županiji prednjače u Hrvatskoj po svojim znanjima i kompetencijama u području pokretnog knjižničarstva, govori i podatak o nedavno odobrenom Erasmus+ projektu “Putujuće knjižnice bez granice” u okviru kojeg će se i predstavnica koprivničke knjižnice i čitaonice Fran Galović Koprivnica Ljiljana Vugrinec stručno usavršavati u Španjolskoj te i španjolskim kolegama prenijeti iskustva dobre prakse iz naše sredine.
– Kao predstavnicima javnih medija, hvala Vam za svu podršku i suradnju s knjižnicama i knjižničarima, a prigodom Dana hrvatskih bibliobusa posebno zahvaljujemo što podupirete rad pokretnih knjižnica – bibliobusa, čime pomažete da kultura i pisana riječ, znanje i obrazovanje, informacije i suvremena komunikacijska tehnologija kroz pokretne knjižnične usluge dođu do što većeg broja naših građana koji su zbog svog mjesta stanovanja i drugih razloga u nepovoljnom položaju u odnosu na stanovnike većih središta – poručili su iz koprivničke knjižnice Fran Galović.
