Čišćenje zubi koncem barem jednom tjedno može biti povezano s nižim rizikom od moždanog udara uzrokovanog krvnim ugruškom koji blokira protok krvi u mozgu ili nepravilnim otkucajima srca, prema preliminarnoj studiji koja će biti predstavljena na Međunarodnoj konferenciji o moždanom udaru, od 5. do 7. veljače u Los Angelesu.
Studija je provedena na više od 6200 ljudi, a otkrila je da su oni koji su koristili zubni konac bili pod znatno manjim rizikom od ishemijskog moždanog udara (kada krvni ugrušak blokira arteriju u mozgu), kardioembolije srca (kada ugrušak počinje u srce zatim putuje u mozak) i fibrilacije atrija.
“Nedavno globalno izvješće otkrilo je da su oralne bolesti – poput neliječenog karijesa i bolesti desni – pogodile 3,5 milijardi ljudi u 2022., što ih čini najraširenijim zdravstvenim problemom”, navodi glavni autor studije neurolog Souvik Sen s američkog Medicinskog fakulteta Columbia.
“Željeli smo utvrditi koje ponašanje u oralnoj higijeni – čišćenje zubnim koncem, četkanje ili redoviti posjeti stomatologu – ima najveći utjecaj na prevenciju moždanog udara“, objašnjava Sen.
Iznenađujući rezultati
Studija Rizik od ateroskleroze u zajednicama (ARIC) jedno je od prvih velikih istraživanja te vrste u SAD-u. Procijenila je kućnu upotrebu konca za zube putem strukturiranog upitnika s više od 6000 ljudi. Među onima koji su prijavili upotrebu konca, 4092 nisu doživjeli moždani udar, a 4050 nije imalo dijagnosticiran nepravilan rad srca poznat kao fibrilacija atrija.
Sudionici su upitani o svom statusu u vezi s visokim krvnim tlakom, dijabetesom, visokim kolesterolom, pušenjem, indeksom tjelesne mase, obrazovanjem, redovitim pranjem zubi i posjetima zubaru.
Tijekom 25 godina praćenja, 434 sudionika imala su moždani udar. U 147 slučajeva riječ je bila o ugrušcima većih arterija u mozgu, u 97 slučajeva bili su ugrušci uzrokovani radom srca, a u 95 slučajeva riječ je bila o otvrdnuću manjih arterija. Dodatno, zabilježeno je da je 1291 sudionik dobio fibrilaciju atrija.
Analizom je utvrđeno:
– Čišćenje zubnim koncem povezano je s 22 posto nižim rizikom od ishemijskog moždanog udara, 44 posto nižim rizikom od kardioemboličnog moždanog udara (krvni ugrušci koji putuju iz srca) i 12 posto nižim rizikom od fibrilacije atrija.
– Povezani niži rizik bio je neovisan o redovitom pranju zuba i rutinskim posjetima stomatologu ili drugim postupcima oralne higijene.
– Češće korištenje zubnog konca znači manji rizik od moždanog udara.
– Čišćenje zubi koncem također je povezano s manjom vjerojatnošću nastanka karijesa i parodontnih bolesti.
Istraživači su bili iznenađeni smanjenjem broja fibrilacije atrija, što je najčešći oblik nepravilnog rada srca. Ono može dovesti do moždanog udara, zatajenja srca ili drugih kardiovaskularnih komplikacija. Predviđa se da će više od 12 milijuna ljudi patiti od fibrilacije atrija u SAD-u do 2030., prema Statistici srčanih bolesti i moždanog udara Američke udruge za srce 2025.
”Oralno zdravlje povezano je s upalom i otvrdnućem arterija. Čišćenje zubnim koncem može smanjiti rizik od moždanog udara smanjenjem oralnih infekcija i upala”, rekao je Sen.
“Mnogi smatraju da je njega zubi skupa. Čišćenje zubnim koncem zdrava je navika koju je lako usvojiti, pristupačna je i svugdje dostupna”, poručio je.
Pozadina studije i detalji:
– Studija je započela 1987. i još je u tijeku.
– Obuhvatila je 6258 sudionika, prosječne dobi 62 godine, a 55 posto bile su žene
– Potencijalni sudionici bili su isključeni ako su imali potpuni gubitak zuba, zubne implantate, srčanu bolest, transplantaciju organa, umjetne zglobove, ugrađen srčani zalistak, stent ili veću operaciju.
Na Međunarodnoj konferenciji o moždanom udaru, od 5. do 7. veljače u Los Angelesu, bit će predstavljena još jedna studija o povezanost između oralnih infekcija i moždanog udara.
Istraživanje je obuhvatilo uobičajenu bakteriju u ustima Streptococcus anginosus. Njezina pojačana prisutnost u crijevima i ustima utvrđena je kod ljudi koji su dobili moždani udar i povezana je s lošijim ishodima liječenja.
Istraživači su analizirali mikrobiome sline i crijeva kod 189 pacijenata s akutnim moždanim udarom i 55 ljudi kontrolne skupine. Tijekom dvije godine praćenja, preživjeli s ovom bakterijom u crijevima imali su značajno veći rizik od smrti i ozbiljnih kardiovaskularnih događaja. Općenito, prisutnost ove bakterija u crijevima povezano je s 20 posto većim izgledima za moždani udar.
”Kada bi postojao brzi test za otkrivanje štetnih bakterija u ustima i crijevima, mogli bismo izračunavati rizik od moždanog udara. Ciljanje na ove specifične štetne oralne bakterije može pomoći u prevenciji moždanog udara”, rekao je autor studije, japanski neurolog Shuichi Tonomura.
Svatko ima bilijune bakterija u crijevima, zajednički poznatih kao crijevna mikrobiota. Postoji i druga zajednica bakterija u ustima – oralna mikrobiota. Većina ovih bakterija pozitivno utječe na tijelo i pomaže u procesima, poput probave. Međutim, kada korisne i nekorisne vrste bakterija izađu iz ravnoteže, može doći do bolesti.
Prethodno je otkriveno i da je druga bakterija koja uzrokuje karijes, Streptococcus mutans, povezana s većim rizikom od krvarenja u mozgu. U novoj studiji, provedenoj u najvećem centru za moždani udar u Japanu, znanstvenici su kvantificirali sve vidljive bakterije u slini i crijevima ljudi koji su nedavno imali bilo koju vrstu moždanog udara, uspoređujući ih s kontrolnom skupinom.
Otkrili su da je jedna vrsta bakterije, Streptococcus anginosus, bila znatno obilnija u slini i crijevima ljudi s akutnim moždanim udarom.
Analizom različitih skupina bakterija utvrđeno je:
– Streptococcus anginosus u crijevima neovisno je povezan s 20 posto većim izgledima za moždani udar, dok je Anaerostipes hadrus (crijevna bakterija povezana s korisnim učincima) povezana s padom rizika za 18 posto.
– Tijekom dvogodišnjeg praćenja, osobe koje su preživjele moždani udar sa Streptococcus anginosus u crijevima imale su značajno veći rizik od smrti i velikih kardiovaskularnih događaja.
“Naša otkrića nude nove uvide u vezu između oralnih bakterija i rizika od moždanog udara, kao i potencijalne strategije za prevenciju moždanog udara. I Streptococcus mutans i Streptococcus anginosus bakterije su koje izazivaju karijes tako što proizvode kiseline koje razgrađuju zubnu caklinu. Ovo naglašava važnost sprječavanja karijesa, što se može postići smanjenjem unosa šećera i korištenjem zubne paste koja cilja na te bakterije. Održavanje dobre oralne higijene je ključno”, rekao je Tonomura.
Istraživači se nadaju da će provesti slične studije na ljudima koji nisu doživjeli moždani udar, ali imaju faktore rizika za tu bolest.
“Proširenje analize na populacije s rizikom od moždanog udara ključno je za razumijevanje širih implikacija i razvoj potencijalnih preventivnih strategija za one koji su osjetljivi na moždani udar”, rekao je Tonomura.
Pojedinosti studije:
– Studija je obuhvatila 250 ljudi (prosječne dobi 70 godina, 40 posto žena). Dvjesto pacijenata kojima je (s pomoću snimanja mozga) dijagnosticiran moždani udar (krvarenje ili ugrušak) u posljednjih sedam dana uspoređeno je s 50 ljudi iste dobi bez povijesti moždanog udara koji su bili na rutinskom medicinskom pregledu.
– Istraživači su analizirali mikrobiome usne šupljine i crijeva s pomoću uzoraka sline i stolice dobivenih od pacijenata s moždanim udarom. Tijekom dvogodišnjeg razdoblja praćenja promatrali su koliko je pacijenata s moždanim udarom umrlo ili imalo nove kardiovaskularne događaje.
Autor: Vedrana Larva/Hina
