Projekt Bukotermal jedan je od najvećih i najznačajnijih projekata ne samo u ovom kraju, već i na području Varaždinske županije, ako ne i šire. Što se sve radilo i pripremalo ove godine te u kojoj je fazi projekt sada razgovarali smo s najpozvanijom osobom za taj projekt, načelnikom Općine Mali Bukovec Darkom Markovićem.
Iza vas je godina puna aktivnosti kada je riječ o projektu Bukotermal.
Projekt Bukotermal zajednički je projekt Varaždinske županije i Općine Mali Bukovec, a ono s čime smo krenuli početkom ove godine bio je idejni projekt razrade eksploatacije. To je dokument koji slijedi nakon dokazivanja rezervi, odnosno nakon potvrde od strane Ministarstva gospodarstva da smo dokazali rezerve, nakon potvrde eksploatacijskog polja i još nekih dokumenata.
Nakon svega toga, dobili smo od Ministarstva gospodarstva nalog da možemo krenuti s planom razrade eksploatacije. To smo i napravili u obliku idejnog projekta razrade eksploatacije u kojem smo naveli proceduru i scenarije po kojima ćemo energiju tople vode, čije rezerve smo dokazali, eksploatirati u komercijalne svrhe. Idejni smo projekt poslali u Ministarstvo gospodarstva na verifikaciju, a u međuvremenu smo izrađivali elaborat zaštite okoliša na taj idejni projekt.
Kada je suglasnost na idejni projekt došla, elaborat zaštite okoliša smo zaključili sukladno suglasnosti i sugestijama iz iste te ga uputili početkom godine tadašnjem Ministarstvu gospodarstva koje je bilo zaduženo za zaštitu okoliša na verifikaciju, odnosno na izdavanje rješenja o prihvaćanju.
U cijelom ovom procesu bitna je brzina, odnosno da se sve napravi na vrijeme. Na neke odluke čeka se jako dugo, ali Bukotermal je tu iskoristio svoje prednosti?
Vrijedi napomenuti da se rješenje za takav elaborat čeka čak i do godinu dana, ako je riječ o kompliciranom projektu, a ovaj naš to svakako jest. No, uz veliki angažman župana Anđelka Stričaka te uz pomoć tadašnjeg ministra gospodarstva Damira Habijana, rješenje smo dobili za manje od dva mjeseca.
Po dobivanju rješenja na elaborat zaštite okoliša te uz suglasnost na idejni projekt razrade eksploatacije, pristupili smo izradi glavnog projekta razrade eksploatacije, što je zapravo najkompliciraniji dio. Sve što piše u elaboratu zaštite okoliša, u rješenju na isti te uvjeti navedeni u suglasnosti na idejni projekt, morali smo ugraditi u glavni projekt u kojem smo napravili četiri scenarija moguće eksploatacije geotermalne vode, čije rezerve smo dokazali u geotermalnom polju Lunjkovec-Kutnjak. Imamo četiri scenarija, od najjednostavnijeg, do najkompliciranijeg i naravno najskupljeg scenarija. Sva četiri scenarija su nam krajem kolovoza odobrena i dobili smo pozitivno rješenje o provjeri naftno-rudarskog projekta razrade i eksploatacije eksploatacijskog polja geotermalne vode Lunjkovec-Kutnjak.
Nakon svega toga uslijedila je nova faza?
Treba istaknuti da smo onoga trenutka kada smo dobili predmetno rješenje na glavni projekt prešli u fazu eksploatacije. Pripremni dio te faze je zapravo sklapanje ugovora o eksploataciji. Da bismo sklopili ugovor o eksploataciji, moramo ishoditi još neke dokumente u vezi s odobrenjem eksploatacije, a koji su ovog trenutka pred izdavanjem. Pretpostavljamo da ćemo ih ishoditi u narednih nekoliko tjedana. Nakon toga imamo 30 dana za sklapanje ugovora o eksploataciji. To je zapravo krajnji dokument, čime definitivno završava faza istraživanja i pripremanja faze eksploatacije. Nakon toga, počinje projektiranje i prava eksploatacija. U sidućih godinu dana nas čeka projektiranje probne eksploatacije, napravit ćemo dodatno ispitivanje izdašnosti bušotine Kutnjak 1 na novu ugrađenu glavu, u čiju ugradnju smo uložili oko 170.000 eura. Morat ćemo napraviti testiranje da bismo još jednom dokazali protok, odnosno količinu vode koje može dati izljev na bušotini Kutnjak 1.
Uz već postojeće bušotine na eksploatacijskom polju potrebno je napraviti i nove bušotine?
Paralelno s projektiranjem probne eksploatacije, radit ćemo i projektiranje nove bušotine, a nakon što će probna eksploatacija biti napravljena i dobijemo nove podatke oko protoka, najvjerojatnije ćemo morati redefinirati rezerve u smislu njihovog povećanja. Trenutačno imamo rezerve koje smo definirali na temelju starijih podataka o protoku. Tada ćemo tražiti novo rješenje, a paralelno s time, u idućih godinu dana ići će se u projektiranje prve nove bušotine te raditi na idejnom rješenju, odnosno idejnom projektu geotermalne elektrane, ovisno o tome što će pokazati probna eksploatacija te o tome što planiramo dobiti s novom bušotinom.
Da zaključimo…
Dakle, 2025. godina bit će obilježeno potpisivanjem ugovora o eksploataciji, probnom eksploatacijom na Kutnjaku 1 i projektiranjem prve bušotine u nizu nekoliko sljedećih, koje ćemo onda bušiti tijekom sljedećih godinu-dvije da bismo dobili potrebni broj bušotina, što proizvodnih, što utisnih, za najjači, ujedno najskuplji scenarij.
Spomenuli ste ta četiri scenarija. Koji je scenarij želja vlasnika tvrtke Bukotermal, Varaždinske županije i Općine Mali Bukovec?
Varaždinska županija i Općina Mali Bukovec odlučile su se za najjači scenarij koji će polučiti najveću moguću geotermalnu elektranu u vidu snage, što će iziskivati i najveća financijska ulaganja. Velik je interes brojnih domaćih, ali i stranih partnera koji bi željeli sudjelovati u projektu ili ga čak otkupiti, odnosno na neki način (su)financirati. Međutim i župan Stričak i ja kao načelnik razmišljamo jednako – što god da se dogodi, financiranje, partnerstvo, ulazak u sastav dioničkog društva ili suvlasništva, želimo ipak da to bude domaća firma, javna, uglavnom domaći kapital. To su te stvari koje moramo napraviti tijekom 2025. godine – ugovor o eksploataciji, probna eksploatacija, projektiranje novih bušotina, idejni projekt geotermalne elektrane i zaokruživanje financijske konstrukcije, s partnerom ili bez te unutarnje ustrojstvo.
Razvijanje ovako velikog projekta traži i dovođenje vrhunskog, stručnog kadra?
Kako bismo mogli krenuti najprije u probnu, a potom i u pravu eksploataciju, projektiranje svega ostalog potrebnog, tvrtka Bukotermal će početkom godine morati zaposliti određeni broj stručnjaka, primjerice naftnih inženjera. Njih smo dužni imati po zakonu o eksploataciji ugljikovodika i geotermalne vode, što strojara i inženjera elektrotehnike koji će morati biti i na projektiranju bušotina, na projektiranju elektrane, na sklapanju ugora s institucijama kao što su HROTE i HERA i na kraju krajeva u nadzoru svih radova koji slijede – od probne eksploatacije, bušenja novih bušotina, polaganja cjevovoda, izgradnje elektrane i ostalog.
Što je u konačnici sve u planu?
U tom najjačem scenariju planira se nekoliko proizvodnih bušotina i nekoliko utisnih, planira se maksimalna snaga elektrane koja je moguća na tom dijelu našeg eksploatacijskog polja. Iza elektrane se planira poslovna zona od oko 15 hektara gdje će, prema našem idejnom projektu, biti izgrađeni staklenici za proizvodnju cvijeća, povrća i voća. Naravno, u budućnosti, ovisno o tome kako će se novo proračunsko razdoblje EU programirati, nadamo se da će biti i mogućnost ulaganja prema izgradnji toplovoda po našim naseljima koji će se napajati iz geotermalne elektrane. Time bi višak topline distribuirali prema cvjećarima i našoj drvnoj industriji na području općina Mali i Veliki Bukovec ili čak i prema našim sumještanima, ako će financiranje tih toplovoda biti izdašno za ruralna područja kao što smo mi.
U planu su i turistički sadržaji?
Zadnji dio, kao šlag na tortu, odnosno točka na i, jest investiranje, odnosno projektiranje i ulaganje u lječilišno turističkom smjeru. Nadam se da ćemo uspjeti stvoriti prostorne, tehničke, a nadam se i financijske preduvjete, od kojih smo neke već i realizirali, tako da ni taj dio nećemo ostaviti po strani. I to ćemo imati na umu cijelo vrijeme te pripremati projekt da bude spreman i za taj dio.
